Novosti Hrvatska

na dnu europske unije

Osnovnoškolci će na meniju imati i riblje konzerve te paštete, no stručnjakinja upozorava: Bojim se da ćemo ih krivo naučiti...

na dnu europske unije
Ribu treba jesti, pa makar i iz konzerve

Hrvati pojedu oko osam kilograma ribe po stanovniku godišnje, što ih svrstava gotovo na dno ljestvice zemalja Europske unije kad je konzumacija ove hrane u pitanju. O kakvoj se mizernoj količini radi, dovoljno govori podatak da se u EU-u u prosjeku pojede 20 kilograma ribe po stanovniku.

Ne bi to bilo toliko apsurdno da Hrvatska ne izlovi više od 70.000 tona ribe godišnje, uglavnom srdele, te uzgoji još 13.000 tona, od čega četvrtinu tune. Sva se tuna, inače, izveze u Japan, pa nam ova riba spada među top pet izvoznih proizvoda!?

Zbog svega navedenog, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić odlučio se na akciju. U hrvatskim osnovnim školama jučer je započeo informativnu kampanju pod nazivom "Danas jedemo ribu".

Podizanje svijesti

Tolušić navodi da je glavni cilj spomenute akcije "podizanje svijesti o važnosti domaćih proizvoda ribarstva i akvakulture, kako bi se ti proizvodi što više koristili u prehrani školske djece i postali važan dio njihovih zdravih obroka".

U tom smislu će idućeg tjedna u 2000 hrvatskih škola stići čak 40.000 paketa, mahom za prvašiće koji će, kako doznajemo, sadržavati konzervu jadranske srdele u maslinovu ulju, paštetu od srdele i slikovnicu "Danas jedemo ribu".

Riječ je, inače, o ribljim proizvodima tvrtke "Sardina" iz Postira na Braču, odnosno njihovom brendu "Adriatic Queen", koji je izabran na natječaju što ga je nedavno provelo Ministarstvo poljoprivrede.

Premda je svima, naravno, jasno da se važnost konzumiranja ribe teško može promovirati akcijom prženja i dijeljenja friške srdele osnovcima, pitanje je koliko je konzerva pogođena kao proizvod koji bi se mogao svidjeti jednom prvašiću.

O tomu, kao i o nutritivnoj vrijednosti konzerviranog ribljeg proizvoda, razgovarali smo sa splitskom nutricionistkinjom Draganom Olujić.

Jednostavniji okusi

- Konzervirana riba, kao ni bilo koji drugi konzervirani proizvod, nema smanjene organoleptičke ni nutritivne vrijednosti ako je prije konzerviranja prošla termičku obradu, pasterizaciju i sterilizaciju, te ako su joj dodani prirodni konzervansi poput soli i ulja. Dapače, uvijek kažem da je riblja konzerva odličan izbor za sve one koji sebi iz ekonomskih ili nekih drugih razloga ne mogu priuštiti svježu ribu, a njegovom konzumacijom će dobiti ono što je organizmu potrebno - omega masne kiseline i minerale...

- Bojim se, međutim, da ćemo djecu naučiti da vole ribu ako im prvo ponudimo konzervu. Takva hrana nije u tzv. prehrambenom portfelju djece, između ostalog, i zato što je začinjena. Ista stvar je i s industrijskim ribljim paštetama koje definitivno nemaju blagi okus - drži Dragana Olujić, inače direktorica prvog dieto-terapijskog centra u Hrvatskoj.

Djecu se, prema njezinim riječima, može naučiti da zavole ribu kroz neke "jednostavnije" okuse - mol na lešo, filet ribe na gradelama, pržene kozice...

- Meni je jasno da je kroz ovu kampanju Ministarstva nemoguće nuditi takve proizvode, ali bi škole koje imaju kuhinju ribu mogle više uvrštavati na svoj jelovnik. U svakom slučaju, inicijativu Ministarstva pohvaljujem, jedino, ponavljam, ne znam u kojoj mjeri djeca mogu zavoljeti ribu kroz ove proizvode - ističe Dragana Olujić.

Broj prvašića u Dalmaciji koji će biti uključeni u akciju

Zadarska županija 1640

Šibensko-kninska županija 879

Splitsko-dalmatinska županija 4441

Dubrovačko-neretvanska županija 1175

Poražavajuća statistika

- Hrvati godišnje pojedu 8 kg ribe - prosjek EU-a je 20 kilograma

- svu uzgojenu tunu (oko 3000 tona) Hrvatska izveze u Japan jer je uzgajivači ne mogu plasirati na naše tržište

 

Naslovnica Hrvatska