Novosti Hrvatska

Intervju

Domagoj Ivan Milošević: Idealno je vrijeme za rezove u javnoj upravi, siguran sam da bi birači nagradili hrabre reforme

Intervju

Domagoj Ivan Milošević bio je jedan od tri člana Predsjedništva HDZ-a koji nisu pristupila glasanju o izbacivanju Darka Milinovića iz stranke, a nedavno je postao predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a, iako baš i nije miljenik premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Kao bivši HDZ-ov potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, poduzetnik i menadžer, ima jasno profilirane stavove o aktualnim ekonomskim problemima i izazovima, a bio je otvoren i jasan i kada su političke dileme u pitanju.

U travnju ove godine postali ste predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a. Kako generalno ocjenjujete rad zajednice, ali i rad Vlade u dosadašnjem mandatu?

- Zajednica poduzetnika i obrtnika HDZ-a realno je u formiranju, naš je cilj razviti se u prirodnog i snažnog partnera našoj Vladi u ubrzavanju i provođenju strukturnih reformi, posebno onih koji se tiču smanjenja poreznog opterećenja i parafiskalnih nameta, usklađivanja potreba tržišta rada s obrazovanjem te smanjenja javnog sektora u najširem smislu. To je osnova za našu inicijativu "3 puta 2 za 1".

Najmanje dvoje zaposlenih u administraciji na lokalnoj ili državnoj razini te u javnim službama i državnim tvrtkama mora otići u mirovinu ili privatni sektor da bi se stvorio prostor za zapošljavanje jednog novog zaposlenika. Pozivamo da se najmanje dva zakonska ili podzakonska akta iz gospodarske sfere ukinu prije nego se donese jedan novi propis, a isto tako da se prije uvođenja novog poreznog ili parafiskalnog nameta, ukinu ili razmjerno smanje dva nameta ili jedan po dvostrukoj vrijednosti opterećenja. Takvih će inicijativa biti još.

U organizacijskom smislu Zajednicu poduzetnika HDZ-a želim razviti po uzoru na asocijacije kakve imaju naše sestrinske stranke CDU/CSU ili austrijski OeVP. Uskoro ćemo postati punopravna članica SME Europske pučke stranke koja broji više od 400.000 poduzetnika u Europskoj uniji. Vjerujem da će to članstvo otvoriti prostor našim članovima za rast izvoza i nova partnerstva.

Smatrate li da su Ministarstvo financija i Vlada u planovima za 2019. trebali i dalje nastaviti sa smanjivanjem poreza na dohodak (povećanjem neoporezivog dijela plaće) i poreza na dobit, a ne ići na uvođenje novih međustopa PDV-a?

- Mislim da je daljnje porezno rasterećenje dohotka zaposlenih hrvatski gospodarski, pa tako i naš stranački politički interes. Ali smatram da je korisno i smanjivanje opće stope PDV-a na međustopu za najavljene proizvode. Osobno se zalažem da se umjesto smanjivanja 1% PDV-a na 24% nastavi isti koncept sektorskog smanjivanja PDV-a na međustopu, npr. u turizmu odnosno u ugostiteljstvu i stanogradnji u kojima visoko opterećenje nerijetko gura poduzetnike u "crnu ekonomiju".

Osim toga, neizravno bismo omogućili povećanje plaća radnika što je od početka cilj porezne politike HDZ-ove Vlade.
Mislim da prostora ima još i kod poreza na dobit. Manji porezi rezultiraju boljim ubiranjem poreza, povećanjem prihoda državnog proračuna i jačaju nacionalno gospodarstvo.

Smatrate li da će ministar Zdravko Marić uspjeti pronaći pravo porezno rješenje za "plaće direktora", nakon početnog prijedloga koji je bio nedorečen, ali, kako je rekao, na pravom putu da se otklone zloporabe?

- Ministar Marić pokazao je da zna osluškivati interese poduzetnika i obrtnika, a s obzirom na to da se još uvijek oporavljaju od najduže recesije u EU, trebamo paziti na svaki potez. Uvijek sam za uvođenje reda i lojalnu konkurenciju, ali rješenje koje bi poduzetnike dodatno opteretilo bilo bi kontraproduktivno. To više što nismo ušli gospodarski spremni i konkurentni u EU pa svi naši poduzetnici, posebno obrtnici, mali i mikro, još uvijek trpe zbog mnogo lošijega početnog položaja u odnosu na poljske, slovačke ili mađarske, da ne pričam o njemačkim ili austrijskim. Oni moraju biti trajna briga i fokus svake hrvatske vlade.

Reforma javne uprave i tržišta rada još uvijek "čeka na red"?

- Sada je idealno vrijeme za obje reforme jer na tržištu nikada u posljednjih 28 godina nije bilo ovoliko potražnje za zaposlenima. Pod pritiskom niske ponude rada plaće rastu, ali nažalost često bez rasta produktivnosti. Zato nema boljeg trenutka da se dio zaposlenih iz javnog sektora prebaci u privatni sektor. Imamo na raspolaganju i rekordna sredstva za poticanje zapošljavanja, i to europska, pa predlažem da se pojačaju budžeti za prekvalifikacije zaposlenika, nove edukacije i podršku u promjeni radnog mjesta. Čak i da isplatimo cijelu godišnju plaću uz otpremninu ljudima koji odlaze iz javnog sektora, potez bi se pokazao korisnim. Moramo zagaziti i prijeći tu rijeku. Uvjeren sam da hrabrost u provođenju reformi s jasnim ciljem kvalitetnijeg života i boljih plaća, a sutra i viših mirovina, donosi poštovanje i naklonost birača!

Je li, po vašem mišljenju, pravosudni paket izmjena zakona dovoljno duboko "zagazio" u probleme pravosuđa?

- Problem pravosuđa ističu naši građani, a posebno domaći poduzetnici i strani ulagači u svakom istraživanju javnog mišljenja. Kolega Bošnjaković ima veliko iskustvo s obje strane barikade, javnog i privatnog sektora.

Bojim se da se problemi u pravosuđu, za razliku od većine ostalih poput zdravstva ili javne uprave, ne mogu riješiti jednom velikom reformom već nizom manjih odlučnih mjera, a ponajviše sustavnim ulaganjem u ljude, plaćama, kontinuiranim povećanjem učinkovitosti te strogim nadzorom. Za sve to treba vrijeme i novac.

Neovisnost pravosuđa je demokratska tekovina, ali jednako tako i transparentan rad sudaca, njihova odgovornost i jasni kriteriji. A to je ključno, to je temelj - pravna država, u kojoj se svi moraju osjetiti jednako dobro zaštićeni, jednaki pred sudom i zakonom.

Kakvo je vaše mišljenje o donošenju lex Agrokor i njegovoj provedbi?

- Svjestan da je Vlada morala reagirati na prijetnju urušavanja važnog dijela gospodarstva, od početka sam bio protiv ideje da Vlada sudjeluje u imenovanju izvanrednog povjerenika Agrokora. Time smo dijelom otupili oštricu nužnu za aktiviranje svih alata koji nam stoje na raspolaganju. Nesporno je da je lex Agrokorom zaustavljen domino efekt propasti malih i srednji dobavljača Agrokora, što je spasilo tisuće radnih mjesta te je očuvana stabilnost poljoprivredno-prehrambenog sektora. Nažalost ne i hrvatsko vlasništvo nad tim važnim dijelom domaćeg gospodarstva. Nadam se da su svi hrvatski dobavljači iskoristili protekli period za restrukturiranje i povećanje konkurentnosti, kao i da ćemo od naizgled objekta u ovoj završnoj fazi postati subjekt u restrukturiranju cijelog Agrokora, posebno vlasničkom.

Uljanik Grupa već godinama bilježi gubitke, prošle godine je on iznosio čak 1,8 milijardi kuna? Je li predstečajni postupak ili stečaj s preustrojem jedino preostalo rješenje za tu kompaniju?

- Nažalost, to je jedino rješenje, koliko god to bilo teško priznati. Pozvao bih na hitno razdvajanje Uljanika i 3. maja, čije je spajanje bila pogreška od starta. Ne mogu podržavati daljnje bacanje u bunar milijardi kuna hrvatskog novca i poreza, ali je važno održati hrvatsku brodogradnju. Brod je posljednji veliki hrvatski kompleksni industrijski proizvod čiju vertikalu možemo pratiti od fakulteta, stotina srednjih i malih dobavljača I podizvođača do samog škvera. Ali to je moguće samo kroz stvarnu privatizaciju.

Vlada, osim pronalaska kvalitetnog strateškog partnera koji će osigurati vrhunski menadžment i baviti se brodogradnjom, u tim tvrtkama više nema što raditi. Prošlo je vrijeme kada su vlade probleme škverova rješavale olako dajući teško zarađen novac poreznih obveznika. Gasili su se požari, a nije se sustavno promišljala budućnost brodogradnje u svijetu i kako se prilagoditi novom vremenu, novim trendovima.

Kako gledate na razvojne probleme i izazove našeg turizma?

- Zabrinut sam. Značajno jeftinija konkurencija na Mediteranu se oporavlja, razvijaju se i druge nove destinacije. Zemlja smo ogromnog turističkog potencijala, na moru i kopnu, ali ga moramo razvijati kao kanal za izvoz domaće proizvodnje, poljoprivredno-prehrambene, ali i druge. Inače turizam ne stvara dovoljno dodane vrijednosti.

Drugi je problem usitnjenost naše lokalne uprave koja postaje ograničenje za sustavni razvoj ukupne ponude. Treći je problem opet tržište rada. Morat ćemo brže uvoziti turističku radnu snagu. Zalažem se da čim prije otvorimo vrata onima koji su nam kulturološki bliskiji.

Četvrto i najvažnije, previše smo se izložili jednom sektoru, samo zato što je to nazigled logičan i lagan izbor za ulaganja. Vjerujem da smo svi svjesni da ne postoji uspješno i napredno društvo koje dominantno ovisi o turizmu. Industrija, istraživanje i inovacije moraju postati nositelj našega gospodarskog ubrzanog razvoja, zadržavanja naših mladih u Hrvatskoj kao i borbe za povratak iseljenih obitelji. Imamo mnogo svijetlih primjera da možemo biti globalno uspješni: od Mate Rimca preko HS produkta do Dokinga, Infobipa, Altproa itd. No, oni su izdvojeni primjeri, a mi moramo stvoriti uvjete da oko ovakvih tvrtki i stotina novih, nastaju grozdovi inovacija i razvoja.

Što su glavni razlozi za povećanu emigraciju iz Hrvatske - to što su se ulaskom u EU otvorile granice, nedostatak kvalitetnih, odnosno dobro plaćenih radnih mjesta, ili nezadovoljstvo ukupnom situacijom u društvu, odnosno "slabim institucionalnim kapacitetom RH“?

- Popularno odredište za iseljavanje Hrvata, Irska, dobar je primjer kako se iz male i slabo razvijene zemlje, kombinacijom niskih poreza, spremnosti za tržišnu utakmicu, podršku vlastite dijaspore u relativno kratko vrijeme, kraće od jedne generacije zemlja može iz iseljeničke pretvoriti u useljeničku! Iz Hrvatske se građani iseljavaju zbog osjećaja da će bolje i sigurnije živjeti u uređenijim državama. Osim bolje plaće i standarda privlače ih sustavi u kojima vlada red. Ako želimo zaustaviti iseljavanje moramo se suočiti s odrazom u ogledalu. A to nas suočava s nužnošću provođenja dugoodgađanih strukturnih reformi, promjena sustava koji smo proizveli, a koji je narušio povjerenje građana u institucije. Građani više ne žele trpjeti proizvoljnost birokrata na svim razinama, klijentelizam kako kaže kolega Stier. Zakoni moraju biti jednaki za sve, a tržište otvoreno za pošten, transparentan i ozbiljan biznis. Država treba pomagati socijalno ugroženom pojedincu i obitelji, ali onima kojima je pomoć stvarno potrebna! Poremećaj sustava odgovornost je svih vlada nakon 2000., koji naša Vlada ima prilike relativno bezbolno ispraviti. Stoga se raspravu o problemu iseljavanja ne treba doživljavati kao osobnu kritiku, već kao inspiraciju za reforme

Hrvatska će uskoro doći na red da predsjeda EU-om. Idu li dobro pripreme naše države za taj projekt, kako gledate na članstvo naše zemlje u Europskoj uniji?

- Prema meni dostupnim informacijama, sve ide sukladno Vladinim planovima. Ako članstvo u EU gledamo prvenstveno kao na alat za bolji i sigurniji život Hrvata, onda sve ovisi o tome koliko ćemo ga iskoristiti. Odljev mladih i ambicioznih s istoka i juga na sjever i zapad EU-a olakšan je nepostojanjem granica, ali je isto tako i velika prijetnja opstojnosti Unije. Zato sam oštro protiv ideja o smanjivanju kohezijskih fondova koji su poluga razvoja manje razvijenim članicama Unije, kao i podjele na Europu više brzina. Mi novi u Uniji tek učimo hodati i ako želimo očuvati EU, onda je nužno da umjesto trčanja u raznim smjerovima, za početak svi hodamo u istom smjeru. Pritisak vanjskih migracija neće se smanjivati, dapače. Smatram da je briga o sigurnosti svih Europljana, naš kršćanski i kulturni identitet jak kohezivni faktor koji može dodatno ujediniti članice.

Izazov za Europsku uniju je i "dinamično" područje bivše Jugoslavije?

- Iako se slažem da je za Hrvatsku najbolje da svi naši susjedi čim prije uđu u EU, bojim se da neki skreću s tog puta. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ne može jedan dan uspoređivati Hrvatsku s Hitlerovom Njemačkom, a drugi dan tražiti pomoć Zagreba. Ako je nekoga za usporediti sa Hitlerom to je upravo onaj kojeg Vučić veliča - Slobodan Milošević. Bude li Srbija uistinu željela ući u EU, mora napokon riješiti, ne početi rješavati, nego riješiti probleme koji nisu mali: od nestalih i poginulih, do povratka arhivske građe, kulturnog blaga pa na koncu i do jasne i nedvosmislene isprike za počinjene zločine. Mi ne možemo čekati da srbijanski predsjednik riješi sve unutarnje srpske probleme, uključujući Kosovo, kako bi se počeo ponašati kao ozbiljan sugovornik. Mislim da je Vučić postao uteg Srbiji na putu u Europsku uniju.

Nisam za telefonska izbacivanja

Iz HDZ-a je nedavno izbačen Darko Milinović. Smatrate li da je bilo sve sukladno stranačkim propisima? Je li stranka dovoljno homogena da izdrži sve izazove koji je čekaju, pogotovo u kontekstu tanke saborske većine vladajuće koalicije?

- Mislim da je bilo pogrešno odlučivati na telefonskoj sjednici i bez mogućnosti da se pojavi pred časnim sudom. Nipošto ne odobravam Milinovićev postupak, mislim da je pogriješio, ali smatrao sam da Predsjedništvo o tome treba razgovarati na normalnoj sjednici. Stranka je homogena i svjesna potpune odgovornosti za zemlju, posebno dok se SDP bavi isključivo sobom, a ne oporbenim radom. Birači ne gledaju blagonaklono na prijevremene izbore, već žele Vladu koja će riješavati njihove probleme. Umjesto na političke igre, trebamo se usmjeriti na neizbježne reforme kako bi stvorili uvjete da nam djeca ostanu u domovini, a to su pouzdane institucije, veće plaće i sigurnije mirovine.

 

Naslovnica Hrvatska