Novosti Hrvatska

rasprava se rasplamsala

Uz svoju mirovinu, nasljeđivat ćete i dio partnerove? Lome se koplja oko mirovinske reforme, evo što predlažu stručnjaci

rasprava se rasplamsala

Mirovinska reforma tema je oko koje će se još lomiti koplja. Konačni zakonski prijedlog još nije ugledao svjetlo dana, a rasprava se rasplamsala.

– Prvi mirovinski stup treba stabilizirati, stvara veliki deficit koji se mora nadoknađivati iz proračuna. Treba povećati broj onih koji uplaćuju doprinose, treba povećati broj radnih mjesta – rekao nam je dr. Damir Novotny.

Njegovo mišljenje ne dijeli prof. Ljubo Jurčić, koji drugi mirovinski stup naziva velikom pogreškom i smatra da ga treba pretvoriti u dobrovoljni i uplate kompletnoga mirovinskog doprinosa vratiti u prvi stup.

– Tako bi šest milijardi kuna ostalo u proračunu, imali bismo suficit, moglo bi se ulagati u razvoj, podignuti mirovine i plaće, dok ih ovako dajemo drugom mirovinskom fondu, a država to pokriva deficitom. Drugi stup je čisti investicijski fond i njega treba zaustaviti jer baca u deficit prvi stup i državu – ističe prof. Jurčić.

Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika objavili su očitovanje na prezentaciju Ministarstva rada i mirovinskog sustava o cjelovitoj mirovinskoj reformi. Pozdravljaju namjeru da zaposleni, koji su po sili zakona u dva mirovinska stupa, prigodom odlaska u mirovinu dobrovoljno odluče hoće li ostati u njima ili prijeći u prvi stup i dobiti dodatak na mirovinu od 27 posto.

Nepoznati stup

Vele, Europa uglavnom ne poznaje model obveznog drugog stupa kakav ima Hrvatska. Praktički ga je ukinula većina tranzicijskih zemalja, među kojima su Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunjska, koje su imale sličan model drugog stupa kao i Hrvatska, a Češka i Slovenija su takav model odbile uvesti, pa sve te zemlje imaju dobrovoljni drugi stup.

Dr. Novotny kaže da Poljska ima obvezan drugi stup kao i Hrvatska, a razvijene ga zemlje nemaju, ali imaju jaku mirovinsku štednju.

– Prebacivanjem iz drugog stupa u prvi gasimo vatru uljem, a moramo riješiti žarište problema, a to je prvi stup koji treba stabilizirati. Čak kad bi se i ukinuo drugi stup, taj bi se novac potrošio za tri-četiri godine. Sada to nema smisla mijenjati, treba dodatak od 27 posto na mirovine priznati i za drugi stup. Većina novca iz dugog stupa je vraćena kroz državne obveznice – naglašava dr. Novotny.

Obvezni mirovinski stup imao bi smisla da smo bogatiji, a kako smo daleko od toga, trebalo bi ga zaustaviti, misli prof. Jurčić.

– Kada bi u Hrvatskoj BDP po stanovniku iznosio više od 20.000 eura, ljudi bi imali višak novca za privatno zdravstvo, školstvo i mirovine. S 11.000 eura, koliko ih sada imamo, njih 95 posto ne može štedjeti ni za što, ekonomski nije opravdano davati za obvezan drugi mirovinski stup koji može bankrotirati, on je špekulativno i rizično ulaganje.

Iz drugog stupa se ne mogu isplaćivati ni minimalne mirovine ni zaštitne mirovine, to je jednostavno investicijski fond. Propadne li, država će spašavati one koji su izgubili u drugom stupu, ako ne propadne, nema solidarnosti prema prvom stupu. To je u nerazvijenim zemljama kakva je Hrvatska apsolutno nedopustivo – tvrdi prof. Ljubo Jurčić.

Jedinstveno mišljenje svi imaju oko podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina. Sindikat i Matica su protiv ubrzanja podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina s 2038. na 2031. godinu te ističu da je u Hrvatskoj očekivano trajanje života kraće za ukupno 2,8 godina u odnosu na EU i da takvo što ne planiraju tranzicijske zemlje.

Novotny misli da je 65 godina fizička granica za umirovljenje i da većina europskih zemalja ide u tom smjeru. Jurčić upozorava na smanjivanje broja radnih mjesta za novopridošlu mladu radnu snagu.

Švicarska formula

– Najvažnija mjera mirovinske reforme je promjena formule usklađivanja mirovina. Tražimo da se ne primjenjuje tzv. švicarska formula i usklađenje po omjeru 70-30 posto indeksa rasta plaća ili potrošačkih cijena. Tražimo usklađenje po 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta, odnosno onom indeksu koji je više rastao, neovisno o tome jesu li to plaće ili potrošačke cijene – navode u Sindikatu i Matici.

Predlažu i novi model obiteljske mirovine kojim bi se, ovisno o prihodovnom, odnosno imovinskom cenzusu, omogućilo da se, uz zadržavanje vlastite mirovine, naslijedi dio od 20 do 50 posto mirovine pokojnog partnera. Navode da je prosječna obiteljska mirovina od 1939 kuna najmanje 250 kuna ispod crte siromaštva.

Uvođenjem minimalne mirovine spriječilo bi se siromašenje umirovljenika, a Sindikat i Matica bi je vezali uz minimalnu bruto plaću, pa bi minimalna mirovina za 30 godina staža iznosila 2506 kuna, a za 40 godina 3145 kuna.

Smatraju da je Hrvatskoj nužna nacionalna mirovina jer ima samo 64 posto pokrivenosti stanovništva starijeg od 65 godina starosnim mirovinama, a takvu naknadu imaju gotovo sve EU zemlje i više od 110 zemalja u svijetu. Predlažu da nacionalna mirovina iznosi 30 posto bruto minimalne plaće, što je 1032 kune.

Dr. Novotny kaže da svi prijedlozi imaju smisla, ali je pitanje kako to financirati, dok prof. Jurčić kaže da to ovisi o politici.

 

Naslovnica Hrvatska