Novosti Hrvatska

TEŠKO RAZOČARANJE

Hrvatska zemlja apsurda: novim Zakonom o provedbi ovrhe građani sa stalnim poslom dovedeni u još goru situaciju; 'Nema spasa za dužnike s plaćama i mirovinama!'

TEŠKO RAZOČARANJE

'Agencije za utjerivanje dugova postale su još agresivnije jer su svjesne da će, budu li morale ponovno pokretati ovrhu, plaćati predujam, a uz to će izgubiti i red u naplati'

Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ne donosi spas svim ovršenim građanima.

Podsjetimo, početkom kolovoza Fina je počela s deblokiranjem onih koji su ovršeni dulje od tri godine, a više od šest mjeseci nisu imali nikakvog prometa po računima. Uz to, osobama koje imaju više ovrha prekinuti su ovršni postupci iz drugog, trećeg i četvrtog naplatnog reda vjerovnika, dok im se ovrha iz prvog naplatnog reda nastavlja provoditi.

Ništa od toga se, međutim, ne odnosi na građane kojima se ovrhe provode preko poslodavca ili preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (ukoliko je ovršeni umirovljenik op.a.).

Potvrdili su nam to i iz Fine, navodeći da se "članak 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima odnosi samo na osnove za plaćanje koje su evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija", te kako oni ne raspolažu podatkom o broju ovrha koje se provode preko poslodavca i HZMO-a.

- Stalno nas zovu ljudi koji spadaju u spomenutu kategoriju ovršenih i razočarani su jer se na njih ne primjenjuje novi Zakon. Naime, svaki ovrhovoditelj koji zna da ovršeni ima sigurna primanja, bilo plaću ili mirovinu, ide u naplatu preko poslodavca ili Mirovinskog jer će tako prije doći do svojih potraživanja, a i važeći zakonski propisi mu to dopuštaju - objašnjava Iskra Maras Jelavić, savjetnica za financije u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača.

Apsurdi

Apsurd je i da su novim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ovršeni koji imaju stalan posao dovedeni u još gori položaj.

- Agencije za naplatu potraživanja, kojima ovrhovoditelji prodaju dugove građana, šalju dopise tvrtkama u kojima dužnici rade i kojima je već blokiran dio plaće po nekoj osnovi, tražeći da se njihovo potraživanje stavi u prvi red naplate. Knjigovođama prijete da će u protivnom provesti ovrhu za iznos duga ovršenika na računu tvrtke. Riječ je, inače, uglavnom o manjim firmama.

Računovođe se uspaniče, pa pristanu provesti takvu ovrhu, prekidajući naplatu one koja je u tijeku, stvarajući time štetu prvim vjerovnicima, ali i ovršenima. Sve se to događa zato što se agencije ne žele dovesti u situaciju da moraju ponovno pokretati ovrhu na Fini i, sukladno novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, plaćati predujam koji raste s visinom glavnice dok, s druge strane, u ishod postupka uopće nisu sigurni. Osim toga, strahuju i od mogućnosti da će uskoro, ako se obistine najave iz Vlade, moći naplatiti samo glavnicu, ali ne i kamate - objašnjava Iskra Maras Jelavić.

Prema njezinim riječima, odnosno iskustvima ljudi koji im se obraćaju, agencije za naplatu potraživanja idu toliko daleko da dužnicima, preko odvjetničkih društava, šalju opomene u kojima im prijete pljenidbom pokretnina ili nekretnina ako ne uspiju provesti prisilnu naplatu na novčanim sredstvima.

- Već se pokazuje, dakle, da novi Zakon nije donio olakšanje svim ovršenima, pogotovo ne onima koji imaju stalna primanja. Dapače, pojedini ovrhovoditelji, a ponajprije agencije za utjerivanje dugova, postali su još agresivniji jer su svjesni kako će, ako budu morali ponovno pokretati ovrhu, plaćati predujam, a uz to izgubiti i red u naplati.

Napominjem da i u onim slučajevima u kojima je Fina prekinula ovršni postupak građani ne mogu biti potpuno mirni jer se njihovo dugovanje time ne briše. Naime, ovrhovoditelj smije, i to u neograničenom roku, podnijeti zahtjev za ponovno pokretanje postupka ako procijeni da mu se to isplati - objašnjava naša sugovornica.

Gumica za banke i državu
Iznos tzv. isknjiženog duga, odnosno onog po kojem je Fina prestala provoditi ovrhe je 49,43 milijarde kuna.

Najveći dio toga otpada na banke - 11,93 milijarde kuna, središnju državu (3,51 milijardu kuna), potom leasing i factoring društva (960 milijuna kuna), osiguravajuća društva (940 milijuna kuna), telekomunikacijske tvrtke (790 milijuna kuna)...

 

Naslovnica Hrvatska