Novosti Hrvatska

srbija pokrenula inicijativu?

Najavljena podjela zajedničkog vlasništva: Hrvatskoj ide 10 milijardi dolara od imovine JNA

srbija pokrenula inicijativu?

Od raspada Jugoslavije prošlo je 27 godina, no imovina bivše države još nije raspodijeljena među nasljednicama, usprkos potpisanom sporazumu o sukcesiji.

Najdalje se otišlo u podjeli diplomatsko-konzularne imovine, odnosno nekretnina u kojima su bile smještene ambasade bivše države, dok je po svim drugim stavkama nasljedstva – od zlata i financija, preko arhivske građe, do privatnog i zajedničkog vlasništva – podjela jedva maknula s mjesta.

No, službena Srbija ovih je dana, kako javlja Al Jazeera, uputila poziv predstavnicima svih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije da se u rujnu okupe na sastanku Mješovite komisije za sukcesiju pokretne i nepokretne imovine bivše SFRJ iz Aneksa A.

Još u nevjerici

Potvrdi li se ta vijest istinitom, bit će to prvi put da se predstavnici novonastalih država sastaju tim povodom, a sve je naročito zanimljivo u kontekstu činjenice da više od 80 posto pokretne i nepokretne imovine bivše države iz Aneksa A čini imovina bivše JNA.       

– Kamo sreće da do tog sastanka konačno dođe, pa da se stvari pokrenu s mjesta, no dok se zbilja ne dogodi, nikakvim najavama ne vjerujemo – kaže nam oprezno visoki izvor iz Ministarstva obrane.

Hrvatska strana još nije primila službeni poziv iz Beograda, no obavještavanje država sukcesora preko Ministarstva vanjskih poslova Srbije navodno je upravo u tijeku.

Srbija je iz više aspekata logičan domaćin ovoga sastanka: i zbog najviše prisvojene imovine bivše savezne vojske, a i zbog činjenice da se arhivi s njezinim popisima nalaze u Beogradu, na temelju kojih treba obaviti procjenu aktualne vrijednosti. Naš sugovornik iz MORH-a, doduše, tvrdi da je hrvatska strana odavno napravila samostalne procjene krupnih diobenih stavki te imovine, i to temeljem potanke rekonstrukcije cjelokupnog ustroja bivše JNA, njezinih rodova, nekretnina, pokretnina, oružja, oruđa i tehnike.

Bilanca ukupne njezine vrijednosti kreće se oko 70 milijardi dolara, od čega Hrvatska za sebe potražuje više od 10 milijardi. Dvije milijarde dolara duguje nam Crna Gora, a oko osam milijardi Srbija, navodi naš izvor.

Oko nekretnina bivše JNA odavno nema spora jer je sukcesijskim sporazumom otprije 17 godina dogovoreno da ono što je u trenutku osamostaljenja zatečeno na teritoriju neke od država, i pripada njima. Pitanja pokretnina i vojne opreme, međutim, mora se riješiti dogovaranjem posebnih aranžmana među državama sljednicama, pa bi prvi sastanak Mješovite komisije za Aneks A trebao biti platforma za daljnju metodologiju rada.

Dođe li u rujnu do beogradskog sastanka o sukcesiji imovine bivše JNA, jedna od ključnih tema hrvatske strane na njemu će sigurno biti povrat školskog motornog jedrenjaka "Jadran", još uvijek jednog od najljepših jedrenjaka na svijetu. Crna Gora ga je otela nakon što je 1990. brod iz Splita odvezen na popravak u Remontni zavod u Tivtu, i već ga desetljećima odbija vratiti Hrvatskoj.

– Crna Gora za vlasništvo nad "Jadranom" nema nikakve argumente, a nemaju ni sredstva ni stručne ljude koji bi njime adekvatno upravljali. Na razini šefova država bilo je dogovoreno da brod ne isplovljava u međunarodne vode prije dogovora o vlasništvu, no i to su početkom ove godine prekršili putem na Maltu, nakon čega je Hrvatska i Malti i Crnoj Gori poslala adekvatne diplomatske note. Na najvišem jarbolu viju svoju državnu zastavu koja površinom pretendira premašiti im i državni teritorij, pa ih zbog toga podbada čak i srbijanski vojni analitičar Miroslav Lazanski – komentira crnogorsko nerealno svojatanje "Jadrana" visoki službenik MORH-a.

Projektant Hrvat

"Jadran" je, kao školsko i nastavno pomagalo, gotovo od svoga prvog porinuća oduvijek bio vezan za pomorske škole na području Hrvatske: najprije Dubrovnik, pa Šibenik, Pulu i naposljetku Split. Čak je i glavni projektant broda bio Hrvat, inženjer Josip Škarica iz Rijeke, a inicijator gradnje bio je splitski ogranak društva Jadranska straža.

Bio je upisan u Flotnu listu Komande ratne mornarice u doba Kraljevine Jugoslavije, a potom u Flotnu listu Jugoslavenske ratne mornarice u razdoblju FNRJ/SFRJ, no brod je korišten i u civilne svrhe, za školovanje i obuku civilnih pomoraca i nautičara. Zanimljivo je i da su od ukupno 16 zapovjednika školskog broda "Jadran" od 1933. do 1990., njih 14 bili Hrvati, uz jednog Srbina i jednog Slovenca.

– Ako vam se pokvari sat i vi ga odnesete uraru na popravak, samo lopov će ga prisvojiti za sebe i tvrditi da je on na temelju servisa njegovo vlasništvo. "Jadran" nije puki imovinski spor, nego i pitanje hrvatske pomorske tradicije i časti, pa se unaprijed može reći da Hrvatska u bilo kojim razgovorima o sukcesiji od njega neće nikad odustati – obećava naš sugovornik iz MORH-a.

 

'Jadran' se vraća kući?
Crna Gora otela je motorni jedrenjak 'Jadran' nakon što je 1990. brod iz Splita odvezen na popravak u Remontni zavod u Tivtu. Crna Gora za vlasništvo nad 'Jadranom' nema nikakve argumente, a nemaju ni sredstva ni stručne ljude koji bi njime adekvatno upravljali.

 

Naslovnica Hrvatska