Novosti Hrvatska

Intervju s eurozastupnicom

Ruža Tomašić: Dio suvereniteta predali smo višoj razini. Ne odlučujemo više sami o svojoj sudbini i to je neosporna istina

Intervju s eurozastupnicom

U tjednu u kojemu je Hrvatska obilježavala petu godišnjicu svoga članstva u EU-i, razgovarali smo s Ružom Tomašić, našom zastupnicom u Europskom parlamentu i dopredsjednicom Hrvatske konzervativne stranke. Nekako u isto vrijeme iz Bruxellesa je stigla i vijest kako je zahvaljujući upravo njoj Hrvatska dobila izdašnu financijsku omotnicu iz EU fondova.

Na koji način ste uspjeli uduplati sredstva, sa 142 na 300 milijuna eura Hrvatskoj za strukturne reforme?

- Program potpore strukturnim reformama (SRSP) nije namijenjen samo Hrvatskoj, ali je naša zemlja značajna korisnica tog programa. To znači da će sad imati veće mogućnosti korištenja sredstava. Potrebe za strukturnim reformama u nizu članica su očigledne i važno je da im europska razina pomogne da postanu konkurentnije i tako se približe razvijenim članicama.

Ja sam, naravno, lobirala za povećanje financijske omotnice i za to da se ta sredstva ne uzimaju kohezijskoj politici, već da idu iz tzv. instrumenta fleksibilnosti. U tome sam uspjela tako da i dalje imamo mogućnost financirati važne projekte iz dvaju izvora.

Postoji li opasnost da RH ta sredstva namijenjena za reforme u javnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu... na kraju ne iskoristi zbog tromosti birokracije?

- Naravno da postoji ta opasnost, sve ovisi o nama. Neće nas nitko moliti da uzmemo ono što se nudi. Korisnici projekata (nadležna ministarstva i druga središnja tijela državne uprave) bit će odgovorni za učinkovitu provedbu predviđenih mjera i postizanje ciljeva utvrđenih predmetnim Planom. Koordinativno tijelo je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Rok za predaju projekata za 2019. je listopad ove godine.

Baš zato što je rok tako kratak, jako sam puno radila s našim institucijama i lokalnim dionicima da im to sve dodatno približim i povežem ih s odgovornim ljudima u Bruxellesu. Iz tog sam razloga, između ostaloga, u svibnju na Korčuli organizirala i prvu međunarodnu konferenciju o zdravstvenom turizmu.

Nedavno ste upozorili kako je najvažnije da spomenuta sredstva ne idu iz kohezijske politike jer bi bogatije članice na njoj rado "uštipnule"?

- Brexit je stvorio rupu u proračunu i meni je jasno da ju se pokušava zakrpati. Isto tako razumijem da bogatije članice ne žele da to sve ide iz njihova džepa. Ali kohezijska politika je politika solidarnosti EU-a. Osigurava sredstva članicama koje zaostaju za kvalitetne infrastrukturne i ostale projekte i tako one postaju konkurentnije i manje ovise o razvijenijima.

 

Rezovi u kohezijskoj politici značili bi da je EU napustila principe solidarnosti i ravnomjernog razvoja, a onda je veliko pitanje što će slabije razvijenim članicama takva Unija. Stvorio bi se samo još veći rascjep između bogatih i siromašnijih, a to nije put.

Hrvatska je obilježila pet godina članstva u EU-u. Koliko je RH uspjela iskoristiti to što joj je Unija pružila?

- Nije uspjela iskoristiti, ali to je naš problem. Ja sam od prvog dana upozoravala da nespremni ulazimo u Uniju i da samo pridruživanje gotovo ništa neće donijeti ne budemo li radili na sebi. Unija je našem narodu predstavljena kao povijesni strateški cilj i kad ga ostvarimo, bit će sve super. Činjenica je da nije. EU je zajednica država članica i ako se kao država nećete izboriti i lobirati za svoje interese, bogatije i iskusnije članice će vas prestići u svim područjima.

Najveća je šteta što naša administracija nije pripremljena za to na način da sama može povući više sredstava, ali i da poduzetnicima, seljacima, ribarima i svima ostalima u tome olakša. Događa se suprotno, ionako komplicirane procedure kod nas se dodatno kompliciraju.

I s ljevice i s desnice se prije pet godina upozoravalo da Hrvatska gubi dio svog suvereniteta. Koliko se to osjeti?

- Gubitak suvereniteta je činjenica. Samim time što postoje neke zajedničke politike koje određuje Bruxelles i to što EU ima neke vlastite nadležnosti koje je dobila od članica, znači da se dio suvereniteta predao višoj razini. Dakle, ne odlučujemo više sami o svojoj sudbini i to je neosporna istina. Dosad mislim da nam to nije previše naštetilo, što ne znači da neće u budućnosti. Britanci su zbog toga glasovali za napuštanje Unije nakon 40 godina.

Kada vladajući govore o EU, možemo čuti samo o rastu izvoza na EU tržištu od 50 posto, ali prešućuju podatak da je to duplo sporije od svih ostalih članica. Zašto Hrvatska toliko zaostaje?

- U trenutku kad smo ušli, nismo bili spremni biti konstruktivni dio jednog kompliciranog kolektiva. Hrvatska nema autentično stajalište o gorućim pitanjima u Europi, nema administrativnog ni drugog kapaciteta iskoristiti sve što joj se nudi i onda ne treba čuditi da zaostajemo. Poanta nije bila samo ući u EU, nego se doista na svim razinama pripremiti za ulazak. Mi to nismo napravili i dok drugi kupe vrhnje, mi učimo u hodu.

Je li nerealno očekivati da će se isključivo oslanjanjem na EU riješiti svi hrvatski strukturalni problemi poput neefikasne države, nekonkurentnosti gospodarstva...?

- Naravno da je to nerealno očekivati. Trenutno se u RH 80 posto javnih investicija financira sredstvima iz kohezijske politike. Smatram da je to zabrinjavajuća činjenica. Jasno je da europski fondovi nude brojne mogućnosti i trebamo ulagati sve napore kako bi ih maksimalno iskoristili, posebice vezano uz osposobljavanje stručnih kadrova i infrastrukturne investicije.

Pelješki most odličan je primjer strateške investicije financirane novcima iz europskih fondova. Međutim, trebamo stvoriti preduvjete i za povlačenje ostalih investicija. Strukturne reforme su svakako bitan korak u tom procesu - potrebno je kreirati efikasniji sustav koji će stranim investitorima olakšati realiziranje projekata u RH.

 

Jeste li dobili ikada odgovora Donalda Tuska na vaše kritično pismo zbog njegova podilaženja i silnih pohvala Aleksandru Vučiću u Beogradu?

- Nisam još uvijek primila odgovor, ali ne očekujem previše od njega. Ti su odgovori uvijek nekakvo suhoparno birokratsko pranje ruku. EU žmiri na Vučićev govor mržnje i autokratsko ponašanje jer joj to u ovom trenutku politički odgovara, a sutra kad bude imala Putinova spavača u svojim redovima hvatat će se za glavu. Tako to ide s Bruxellesom, puno licemjerja i kratkovidnosti koji kasnije dođu na naplatu.

Slovenija opet prijeti tužbama Hrvatskoj zbog arbitraže. Svojedobno ste im prijetili i slanjem vojske u Savudrijsku valu i na ostale sporne točke, da biste - barem u javnosti - od toga odustali?

- Nisam im ja prijetila slanjem vojske, nego sam rekla da Hrvatska treba braniti svoj teritorij, a da o Slovencima ovisi kojim metodama. Ako netko u vašim vodama maltretira vaše građane i ne želi prestati, ma koliko vi pokušavali stvar riješiti diplomatskim metodama, koja je alternativa? Pustiti ga da nastavi s nasiljem?

Za mene je tu stvar jasna – prvo diplomatski, a ako ne ide, onda drugim državi dostupnim metodama koje ne izlaze izvan granica uobičajenih reakcija. I Britanci su štitili svoje vode od Španjolaca kod Gibraltara prije dvije godine i nikome to nije bilo čudno. Mislim da je premijer zasad jako dobro odradio tu priču, ali dugoročno rješenje se nažalost ne nazire. Slovenci se sad nakon izbora bave vlastitom nestabilnošću i formiranjem vlade pa je granični spor u drugom planu. No koliko god to odgađali, na kraju ćemo se morati sjesti i dogovoriti.

Hoćete li se iduće godine kandidirati na EU izborima?

- Nije isključeno da ću se kandidirati, ali neću konzumirati mandat. Moj je put u politici završen i eventualno mogu iza sebe ostaviti nekog mlađeg tko će se također bespoštedno boriti za hrvatske interese. To mi je velika želja, a vidjet ćemo hoću li uspjeti.

Hoćete li ponovno s HDZ-om u koaliciju kao prošli put ili je to završena priča?

- Ne razmišljam trenutno previše o izborima jer je ispred mene još jedno važno izvješće o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Fokusirana sam na to jer moramo spasiti hrvatsku ribarsku industriju od drastičnih kvota koje želi Komisija i koje bi za nas bile ogroman udarac. Ja sam glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za to pitanje i jako mi je važno da sve prođe po planu. O koalicijama će na kraju ionako odlučivati stranka, a ja samo mogu dati svoje mišljenje i preporuku.

Naslovnica Hrvatska