Novosti Hrvatska

budućnost na rate

Evo zašto plaćate najveće poreze u Europi i imate malu plaću: U pet godina hrvatski javni dug skočio 50 milijardi kuna, mislite da vas se ne tiče?

budućnost na rate

Na život običnog smrtnika koji ne barata milijardama i kraticama poput BDP-a ili GDP-a, izrazima poput unutarnjeg i vanjskog javnog duga, ipak sve te stvari utječu, htio on to ili ne htio.
Vrlo grubo rečeno, veći javni dug građanima znači veće poreze i manje šanse da se nađe posao, a veće inozemno zaduženje znači manju otpornost na šokove, lošiju sliku kod rejting agencija i investitora... Zato je vijest o smanjivanju inozemnog i javnog duga dobra, iako od nje stanovništvu neće poteći med i mlijeko, ali će utjecati na gospodarstvo, a samim tim i na građane. Činjenica jest da živimo u državi koja je sklona zaduživanju, javni je dug u proteklih pet godina narastao za više od 50 milijardi kuna, na trenutačnih 281 milijardu, koliko se nakupilo zaduženja središnje države, poduzeća u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave...

Potrošnja

Bruto inozemni dug Hrvatske je koncem ožujka u odnosu na isti lanjski mjesec manji za 3,2 milijarde kuna ili 7,4 posto, te je pao na 40,6 milijardi eura i 82 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). To je razina inozemnog zaduženja koje su država, poduzeća i banke imali prije 10 godina, krajem 2008., kada je inozemni dug iznosio 40,6 milijardi kuna ili 84 posto tadašnjeg BDP-a. Prije 20 godina svi sektori u zemlji dugovali su inozemstvu samo devet milijardi eura, a 2004. prešišali smo 22 milijarde eura.
– Svi se sjećamo, nije bilo davno da se Hrvatskoj prognoziralo da će biti kao Argentina zbog visine inozemnog duga. Već duže vremena se taj inozemni dug smanjuje i to je dobra vijest – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.
Objašnjava da je od krize koju smo prošli bilo pozitivno smanjivanje osobne potrošnje jer se dotadašnji model gospodarskog rasta oslanjao na jaku domaću potrošnju financiranu inozemnim kapitalom.
– Vidi se to na razduživanju bankarskog sektora koji se do krize naslanjao na inozemne izvore financiranja, a tijekom krize su se počeli više oslanjati na jačanje domaće depozitne baze, što predstavlja stabilnost. Inozemni dug će se nastaviti smanjivati ove godine i zbog utjecaja Agrokora i otpisa inozemnih kredita. Kad govorimo o nižoj razini inozemnog duga, ona pozitivno djeluje na percepciju inozemnih investitora, rejting agencija i posredno utječe na sve, na cijelo gospodarstvo – veli Šantić.

Investicije

I javni se dug smanjuje – to je domaći i inozemni dug države – 281 milijardu kuna krajem ožujka ili 76,2 posto BDP-a. Prije godinu dana, bio je za 11 milijardi kuna veći, a još 2008. javni je dug bio "svega" 135 milijardi kuna. Ekonomisti će reći da se metodologija računanja i obuhvata javnog duga mijenjala pa su zbog europskih kriterija u njega uključena dugovanja i jamstva koja se prije nisu računala, pa se ne može kazati da je narastao za 146 milijardi kuna. Krajem 2012. javni dug je "težio" 230 milijardi kuna i bio je 69 posto od BDP-a. U ovih pet godina javni je dug, a riječ je o zaduženjima države na svim razinama u zemlji i inozemstvu porastao za 51 milijardu kuna, koliko se nakupilo zaduženja središnje države, poduzeća u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave...
Šantić ističe da je pozitivno što se javni dug smanjuje i dodaje da se prvi put u apsolutnom iznosu smanjio 2016. godine. Veli da se prošle godine smanjio udjel javnog duga u BDP-u, ali je taj dug bio povećan na 283 milijarde kuna u apsolutnom iznosu.
– Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u je rezultat rasta BDP-a i rasta inflacije. Prije krize je udio javnog duga u BDP-u bio i 35 posto. Kad je počela kriza, taj je udjel otišao na 85 posto BDP-a. Taj rast javnog duga kojim se financirala izgradnja infrastrukture i državne investicije, u krizi je eksplodirao i s njim smo financirali nečinjenje ili zadržavanje stvari onakvima kakve jesu. Rekao bih da veći javni dug znači veće poreze u budućnosti, a onda znači manje šanse za gospodarski rast i za zapošljavanje. Kad država ima visoke obveze i nije spremna napraviti uštede u zdravstvu, mirovinskom sustava i u javnoj upravi, onda to u budućnosti znači veće poreze iz kojih će se financirati javni dug, što znači slabiju perspektivu za buduće generacije – ističe Zdeslav Šantić.

 

 

Naslovnica Hrvatska