Novosti Hrvatska

BUDI MI SILAN I DOBRO MI STOJ

Predsjednica kaže da ne želi Balkan u svojoj kući, no demantiraju je i naše i svjetske enciklopedije: 'Hrvatska jest Balkan i u geografskom i u geopolitičkom smislu'

BUDI MI SILAN I DOBRO MI STOJ

Predsjednica Kolinda Grabar-KItarović u posjetu je Bruxellesu, gdje je svojim izjavam podigla prilično prašine. Rekla je da našu regiju radije zove jugoistok Europe, a ne zapadni Balkan.

"Rekla bih da termin Balkan, ne da ne želim u svojem susjedstvu, ali ga ne želim u svojoj kući.", kazala je predsjednica. 

No, evo što Enciklopedija leksikografskog zavoda Miroslav Krleža kaže o Balkanu. 

Dakle, Balkan u geografskom smislu znači: 

- Balkanski poluotok (Balkan), najistočniji od triju južnih europskih poluotoka; leži između Crnoga, Mramornoga, Egejskoga, Jonskoga i Jadranskog mora. U sjevernom dijelu širok oko 1260 km, dug (sjever–jug) oko 950 km. Kako Balkanski poluotok nema jedinstvene i određene planinske pregrade koja bi ga dijelila od europskih trupa, a nije ni etnička ni prirodna cjelina, dosad se nije mogla točno odrediti njegova sjeverna granica. Naime, u sjevernom dijelu to je područje nizinom Save i Dunava široko otvoreno prema europskom kopnu, pa i nema obilježja poluotoka. Obično se prihvaćaju za sjevernu granicu rijeke Dunav–Sava–Kupa i dalje do Riječkog zaljeva. Ta se granica podudara s rijekama koje teku pretežno od zapada prema istoku, a u prošlosti su tvorile kulturnu i političku među. Tako određenom granicom Balkanski poluotok obuhvaća dio Hrvatske, Bosnu i Hercegovinu, veći dio Srbije, Kosovo, Crnu Goru, Bugarsku, Makedoniju, Grčku, Albaniju, mali dio Rumunjske (Dobrudža) i europski dio Turske. Na zapadu povlače neki granicu Savom, Krkom, preko Postojnskih vrata na dolinu Vipave i Sočom na Tršćanski zaljev.

Balkan, pak u geoplitičkom smislu znači ovo: 

- Balkan (tur. balkan: šumovite planine), geopolitički naziv koji se od XIX. stoljeća primjenjuje za Balkanski poluotok. Prvotno se taj naziv upotrebljavao za područje koje je nakon 1699. izravno ili neizravno bilo pod kontrolom Osmanskog Carstva. Danas se taj naziv, osobito u političko-povijesnom smislu, često uzima za označivanje područja modernih država Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Makedonije, Rumunjske i Srbije, te europske dijela današnje Turske. Postoji i mišljenje, osobito u angloameričkoj literaturi, kako Slovenija i Hrvatska također ulaze u sastav Balkana.

Po drugim udžbenicima i enciklopedijama negdje oko 50 posto Hrvatske je, u geografskom smislu, na Balkanu. Drugi dokumenti, knjige i udžbenici također navode da je u povijesnom, političkom i društvenom smislu Hrvatska pravi pravcati - Balkan. 

Dakle, htjela to predsjednica ili ne, Balkan nije naše susjedstvo, nego smo Balkan mi, i u geografskom i u geopolitičkom smislu. 

U znanstvenom članku 'Balkan u hrvatskim udžbenicima povijesti za osnovnu školu' Filipa Jurića, na pitanje je li Hrvatska na Balkanu se odgovara, među ostalim, i ovako: 

- (...) Kao i svaki drugi poluotok, i Balkanski je s tri strane omeđen morima – oplakuju ga Jadransko, Jonsko, Egejsko, Mramorno i Crno more. Iz tog početnog geografskog aksioma slijedi da su obale Jadrana (kao i obale Crnog, Mramornog, Egejskog i Jonskog mora) ujedno i obale Balkana. To bi onda značilo da se i Hrvatska, nemalim svojim dijelom, nalazi na Balkanu. Sjevernu pak fizičku granicu poluotoka nije tako jednostavno odrediti. Prema teoriji srpskog antropogeografa Jovana Cvijića, tu granicu predstavljaju rijeke Dunav, Sava i Kupa; južno od ove linije je »pravi Balkan«, a sjeverno »Srednja Europa«20. I time je gotovo polovica Hrvatske, u čisto geografskom smislu, smještena na Balkan. Suvremena francuska geografija liniju razgraničenja, osim na Dunav, smješta na rijeku Savu sve do njenog izvora, pa osim Hrvatske i Sloveniju vidi kao balkansku zemlju21 Cijenjena Encyclopaedia Britannica navodi teritorije država koje sačinjavaju Balkan, a Hrvatska je, bez sumnje, jedna od njih. Za autore članka jedina dilema vezana je uz pripadnost Balkanu Slovenije i rumunjske Transilvanije «u bilo kom smislenom pogledu»22. Ta dvojba u američkoj varijanti (Compton’s Interactive Encyclopaedia) ne postoji – i Slovenija i Rumunjska, a pogotovo Hrvatska dio su Balkana23. I prema Wikipediji, u čiju „znanstvenost“ se može sumnjati, ali ne i u njezinu popularnost, sjeverna granica poluotoka slijedi liniju Dunav-Sava-Idrijica, što opet barem polovinu Hrvatske fizički postavlja na Balkan. Teško se, prema tome, može tvrditi da Hrvatska zemljopisno ne pripada Balkanu. Mišljenja sam da je, s geografskog aspekta, Hrvatska balkanska koliko i srednjoeuropska i mediteranska zemlja...

I što onda, nego na kraju zapjevati Azrin hit 'Balkan''...

 

Naslovnica Hrvatska