Novosti Hrvatska

samo želja nije dovoljna...

Mesić najavljuje utrku za treći mandat, ali stručnjaci se slažu - ne smije

samo želja nije dovoljna...

Iako je do predsjedničkih izbora još godinu i pol dana, predsjednički kandidati niču kao gljive poslije kiše.
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je već odslužio dva mandata, u utorak je izjavio da se i on može uključiti u izbornu utrku.
- Mogao bih se kandidirati jer je do promjene Ustava došlo u mojem mandatu. Moram razmisliti bih li se prihvatio toga – ustvrdio je Mesić, priznavši da o svojoj kandidaturi „ne razmišlja ozbiljno“.
Ipak, čini se da ta mogućnost bar do neke mjere intrigira bivšeg predsjednika. Mesiću su 84 godine, ali je uvjeren da mu godine nisu prepreka: prisjetio se slučaja malezijskog premijera koji je na tu funkciju izabran s - 92 godine.
No, čak i ako bi se doista želio kandidirati, to prema ustavnim pravilima ipak ne bi mogao. Mesić je 2000. osvojio prvi, a 2005. svoj drugi mandat. Tu je Ustav postavio granicu po kojoj je to maksimalan broj mandata. Mesić danas tvrdi da su ustavne promjene donesene tijekom njegova prvog mandata - i da ga to izuzima od ovog pravila. No, profesor ustavnog prava Mato Palić tvrdi drukčije.

Gotovina i Krstičević

- Gospodin Mesić se ne bi mogao kandidirati jer je i prema Ustavu iz 1990., koji je bio na snazi u vrijeme kada je on osvojio prvi mandat, također postojala zabrana kandidiranja nakon dva mandata. Jasno je pisalo da predsjednikom Republike nitko ne može biti više od dva puta, dok je 2002. definirano da nitko ne može biti biran više od dva puta. Razlika je samo u jezičnoj formulaciji, smisao odredbe je potpuno isti – kaže prof. dr. Palić u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.
Svoju kandidaturu još nije objavila ni aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, no evidentno je da je ona već započela kampanju za svoj drugi mandat. Za sada je još otvoreno hoće li ona na tim izborima biti kandidatkinja HDZ-a, s obzirom na zategnute odnose između Pantovčaka i Banskih dvora. U HDZ-u su svojedobno razmatrali mogućnost da na predsjedničkim izborima istaknu nekog drugog kandidata, spominjao se čak i Ante Gotovina, potom i Damir Krstičević. No, istraživanja za sada pokazuju dominaciju Kolinde Grabar-Kitarović na desnom krilu biračkog spektra, pa je ulazak u igru nekog drugog HDZ-ovog kandidata još uvijek izuzetno neizvjestan.
Na ljevici, s druge strane, vlada prilično velika gužva. Da je zainteresiran za predsjedničku kandidaturu već je najavio SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula, koji očito procjenjuje da je njegov politički kapital, kao i iskustvo u vanjskim poslovima, solidan temelj za izlazak na megdan Kolindi Grabar-Kitarović.

Loš rejting

O uključivanju u utrku razmišlja i bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović. SDP-ov zastupnik Joško Klisović – kojega s Milanovićem vezuje kumstvo – ovih je dana u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju ustvrdio da bivši premijer još nije odlučio hoće li se ili ne kandidirati za predsjednika Republike. Posljednja istraživanja pokazivala su da bi Kolinda Grabar-Kitarović, ako bi se Milanović uključio u utrku, imala golemu, gotovo nedostižnu prednost. Aktualna predsjednica u srazu s bivšim SDP-ovim premijerom uživala je potporu više od 40 posto ispitanika, dok se Milanovićev rejting kretao oko 20 posto.
Stranke „amsterdamske koalicije“ - Glas, Pametno i IDS - spremaju se također na izbore izići sa svojim kandidatom, a da je zainteresiran za nominaciju nedavno je potvrdio splitski fizičar prof. dr. Ivica Puljak.
Most se sprema istaknuti Božu Petrova za kandidata za predsjednika Republike. Svojega takmaca će zasigurno imati i Živi zid, stranka koja je posljednjih godinu dana u usponu. Oni će moći birati između dvije svoje političke zvijezde: Ivana Vilibora Sinčića, koji je 2014. već bio predsjednički kandidat, te Ivana Pernara, koji se u Saboru afirmirao kao jedna od glavnih živozidaških uzdanica. Obojica mogu osvojiti solidan broj glasova. A možda i pomrsiti račune velikima.

Naslovnica Hrvatska