Novosti Hrvatska

migrantska kriza

MORH o zahtjevu Austrije i Slovenije: Dolazimo samo na poziv MUP-a!; Orepić: Za angažman vojske prvo bi trebalo mijenjati Ustav

migrantska kriza

Šest tisuća i sto hrvatskih graničnih policajaca angažirano je na nadzoru granice prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori, no s obzirom na naraslu imigrantsku krizu taj broj nije dovoljan, bar po mišljenju i stavu Austrije i Slovenije, koje od Hrvatske traže da razmjesti vojsku i na granicu s BiH.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl poručio je da je nedavno u Beču s kolegama ministrima unutarnjih poslova u regiji, među kojima je bio i Davor Božinović, dogovorio aktiviranje policijsko-vojnog plana, potpisanog u Pragu 19. lipnja prošle godine.

– Takav službeni zahtjev iz Austrije Hrvatskoj još nije došao. Napominjemo kako je u Hrvatskoj, za razliku od Austrije i Slovenije, čuvanje granica od ulaska migranata u nadležnosti policije. Iako postoje razrađeni planovi za angažiranjem vojske u slučaju potrebe, predviđeno je da se isti aktiviraju ukoliko dođe do masovne migrantske krize, poput one iz 2015. godine, kada je kroz Hrvatsku prošlo gotovo 700.000 migranata i kada su prilagodbama zakona usvojena zakonska rješenja, koja pojednostavljuju donošenje odluke o angažiranju vojske u kriznim situacijama. Također, napominjemo kako je takav angažman moguć na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova kao institucije nadležne za čuvanje granica, odgovorili su iz Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

No, što je dogovoreno u Pragu i je li spominjano i angažiranje vojske u slučaju ugroze granica EU-a?

Riječ je o sastanku ministara obrane Srednjoeuropske obrambene suradnje (CEDC), koja je pokrenuta 2012. godine te je usmjerena na jačanje obrane država članica: Austrije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Slovenije te Poljske kao promatrača. Tu je u ime MORH-a RH sudjelovao pomoćnik tadašnjeg ministra Josipa Buljevića za obrambenu politiku Petar Mihatov.

Tijekom sastanka sve CEDC zemlje izrazile su spremnost za pružanje pomoći zemljama u jugoistočnoj Europi, te se obvezale koordinirati stavove i odluke vezano za operaciju Europske unije "EUFOR Althea" u Bosni i Hercegovini.

Mihatov je naglasio da MORH iako nema vodeću ulogu u suzbijanju ilegalnih migracija, ostaje maksimalno angažiran i spreman je pružiti svu moguću pomoć u skladu sa zakonskim rješenjima.

Nigdje iz priopćenja MORH-a nismo mogli pročitati da se na tom sastanku dogovorio i eksplicitni angažman Hrvatske vojske.

Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić kazao je da nikad nije vidio bilo koji dokument ili sporazum u kojem se spominje angažiranje Hrvatske vojske na granicama u suzbijanju izbjegličke krize.

– Angažiranju vojske se odlučno protivim jer da bi se to dogodilo najprije bi se trebao mijenjati Ustav RH koji jasno definira ulogu vojske. Druga je stvar što realno nema potrebe za tim, jer mislim da smo mi do sada u potpunosti i odlično sredili granicu sa Srbijom, i potrošeno je dosta novca iz fondova za našu granicu na moru gdje je svaki metar prekriven radarima, kamerama i termovizijom. Ta granica prema BiH nije sređena i to je veliki problem, većim dijelom ne našom krivnjom, a trebala bi biti sređena kao ona prema Srbiji, ali to, nažalost, sada nije moguće.

Da vam pravo kažem ja ne znam koliko novca sada još ima u europskim fondovima za tu svrhu, s obzirom na to da smo u vrijeme dok sam ja bio ministar iscrpili te fondove do maksimalnih granica i povukli više od 60 milijuna eura, u čemu nam se iz europskih struktura, čak, obilato izišlo ususret produženjem roka za šest mjeseci.

Graničnu policiju bi trebalo organizirati kao zasebnu cjelinu pod direktnom ingerencijom ravnatelja, u nju preraspodjelom postojećih kadrova dovesti još policajaca i izdvojiti još dodatnih sredstava za njezinu ekipiranost i učinkovitost, jer ne zaboravimo da se puno sredstava i tehnike užasno brzo troši. Mislim da je tako organizirana hrvatska policija dorasla svakom zadatku i da angažman vojske uistinu nije potreban – rekao je Orepić.

Hrvatska stalno inzistira da se članice EU-a zajednički angažiraju na pomoći državama koje su na migrantskoj balkanskoj ruti (BiH, Crna Gora, Albanija, Makedonija), u osposobljavanju njihovih policijskih snaga, organiziranjem smještajnih kapaciteta za migrante i ostalim problemima, a potporu za taj plan je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović dobio i na sastanku s europskim povjerenikom za unutarnje poslove Dimitrisom Avramopulosom na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove EU-a, održanom 5. lipnja ove godine u Luxembourgu.

Očito Austrija i Slovenija malo nervoznije reagiraju na probleme migranata, pa prije potpunog zatvaranja svojih granica čine sve da do toga ne dođe, ali traže veliki i direktni angažman drugih.

Naslovnica Hrvatska