Novosti Hrvatska

KAKO TRULO POSTANE SVJEŽE

Znamo li što jedemo? Poznati hrvatski proizvođač upozorava: U meso se dodaju aditivi za rast, polifosfati za vezanje vode, tvari koje bezukusnu hranu prave ukusnijom...

KAKO TRULO POSTANE SVJEŽE

Tko više može biti siguran da meso koje je kupio nije tretirano raznoraznim supstancijama kako bi zadržalo svježinu do dolaska na police?

Rezultati velike tromjesečne akcije Interpola i Europola u okviru koje je povučeno 3600 tona opasne, krivotvorene hrane i 9,7 milijuna litara pića, prestravili su i domaće potrošače.

Premda u Hrvatskoj, navodno, nije bilo povlačenja proizvoda s polica ili farmi (detaljni će nalazi biti otkriveni u sljedećim mjesecima op.a.), činjenica je da i mi uvozimo velike količine hrane.

Samo smo mesa lani uvezli u količinama većim od 100.000 tona, i u vrijednosti od gotovo 300 milijuna eura!

Kakve su nam kontrole

Milivoj Dragošević, vlasnik "Purexa", tvrtke za uzgoj peradi i proizvodnju mesa, kaže nam da se ovom velikom akcijom potvrdilo ono o čemu on govori godinama, a to je da veliki broj prehrambenih proizvoda ne odgovara elementarnim kriterijima zdravstvene ispravnosti koje je propisao Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

- Zdravstveno ispravnom hranom se, prema definiciji HZJZ-a, smatra hrana prihvatljiva za konzumaciju i bez štetnih tvari u količinama koje bi akutno ili kronično mogle ugroziti ljudsko zdravlje. Budući da se moja tvrtka bavi proizvodnjom piletine i puretine, znam da se meso uglavnom testira na mikrobiološku zagađenost (prisutnost Salmonelle, Listerie, Escherihije colli,...), dok se prisutnost različitih štetnih tvari koje su puno opasnije za zdravlje ljudi nedovoljno kontrolira. Imamo dovoljno institucija koje bi mogle provoditi takve kontrole, ali nemamo adekvatne pravilnike i protokole po kojima bi nadležne inspekcijske službe trebale raditi. Postoji, naime, nekoliko grupa štetnih aditiva - onih za ubrzan rast životinja, pojačivača okusa, polifosfata za vezanje vode, bojila, dezinficijensa...

Unutar svake grupe aditiva postoji i mnoštvo različitih proizvoda koji bezukusnu hranu prave ukusnijom, onu koja nije svježa naprave "svježom", skupu proizvodnju čine jeftinijom i tako dalje.

Vidjeli ste, uostalom, na fotografijama Europola kako izgleda tuna prije i poslije tretiranja supstancijama kako bi se prodavala pod "svježu" ribu umjesto da je se uništi.

U svakom slučaju, siguran sam da su narasli troškovi zdravstvenog sustava u direktnoj vezi s onim što jedemo i pijemo - smatra Dragošević.

Što su naši radili

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, posebno angažirana oko pitanja kvalitete hrane, kaže nam da ni ona ni njezini kolege nemaju trenutačno novih saznanja o rezultatima velike akcije, no da će idući tjedan uputiti zahtjev za informacijama prema Europolu i EU komisiji.

- Ono što mene zanima i što pokušavam saznati jest na koji je točno način i u kojem svojstvu u ovoj akciji sudjelovala Carinska uprava RH... Jesu li obavljali kontrole samo na graničnim prijelazima ili drugdje? Primjera radi, belgijske su službe napravile prepad i istragu u najvećoj tvornici mesnih proizvoda u zemlji - ističe Borzan.

Iz Carinske uprave su, podsjetimo, prije neki dan objavili da su se u akciju uključili u razdoblju od 26. do 31. ožujka, na način da su u sklopu 24-satnog nadzora na cjelokupnom carinskom području obavljali prvenstveno nadzor hrane i pića pri uvozu u Hrvatsku, i to s aspekta provjere ispravnog deklariranja robe, podrijetla robe, ispravnosti priložene dokumentacije koja prati robu, kao i uporabu zaštićenih žigova i ambalaže...

Kontrola zdravstvene ispravnosti hrane, istaknuli su, nije u njihovoj, već u nadležnosti granične sanitarne inspekcije koja djeluje pri Ministarstvu zdravstva. Sanitarci nam se, međutim, jučer nisu javljali.

Iz Ministarstva poljoprivrede koje također kontrolira uvezenu hranu, odgovorili su nam da su inspekcijski postupci za 2018. godinu u tijeku, te da će "zajednički izvještaj objaviti nakon završetka analiza".

- U 2017. godini veterinarska inspekcija je uzorkovala ukupno 5018 uzorka mesa, od kojih su 123 bila nesukladna, što čini 2,4 posto od ukupnog broja uzetih uzoraka. U istoj godini uzorkovano je i 37 pošiljaka proizvoda ribarstva iz uvoza (zemlje koje nisu EU) i samo jedan uzorak je bio nezadovoljavajući - poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

 

NE VJERUJEMO SLUŽBENIM PODACIMA

Hrvati su najzabrinutiji narod u Europi kada je riječ o prijevarama s hranom, pokazalo je to posljednje ispitivanje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Vezano za izvor informiranja, hrvatski potrošači imaju vrlo veliko povjerenje u informacije dobivene od obitelji i prijatelja (90 posto vjeruje u točnost informacija o sigurnosti hrane iz tih izvora).

Samo 12 posto hrvatskih građana vjeruje u informacije o sigurnosti hrane koje objavljuje država. U prosjeku, državnim informacijama o sigurnosti hrane vjeruje 33 posto Europljana.

S druge strane, Hrvati nemaju previše znanja o tzv. novim rizicima. Tako se u istraživanju EFSA-e navodi da su prilično neinformirani o rizicima konzumiranja popularnih zelenih smoothija, plastične riže, te o nanotehnologiji.

MESO PRSKAJU KLOROM, ORAHE PESTICIDIMA:

- u uzgoju životinja koriste hormone i antibiotike
- meso po površini prskaju klornim preparatima kako bi se odgodilo njegovo kvarenje
- ribu tretiraju supstancijama kako bi izgledala svježije
- u perad ubrizgavaju vodu, u cilju povećanja tjelesne mase
- orašaste plodove u rinfuzi prskaju pesticidima da ih ne bi napadali insekti

ŠTO JE KRIVOTVORENA HRANA

Budući da velik broj potrošača ne zna što uopće znači krivotvorena hrana, objašnjenje smo potražili od Hrvatske agencije za hranu (HAH). Doznali smo tako da prevaranti pribjegavaju krivotvorenju sastava određene hrane sa sirovinama koje potječu od iste biljne ili životinjske vrste, primjerice, označavaju miješani med kao bagremov.

Hranu se može krivotvoriti i zamjenjujući originalne sirovine aditivima, odnosno dajući privid da se radi o originalnom proizvodu, primjerice, u slučaju kad je suncokretovo ulje djelomično zamijenjeno mineralnim, kad se pod divlju ribu prodaje uzgojena i tome slično.

Najstrašnije je, naravno, krivotvorenje opasno za zdravlje, kad se proizvodu dodaju nedopuštene i štetne tvari, primjerice melamin, kako bi se povećao udio proteina.

 

Naslovnica Hrvatska