Novosti Hrvatska

rasprava o havc-u

Hasanbegovićev govor izbacio cijelu oporbu iz takta: 'To je bilo fašističko obraćanje, on je sramota za Sabor i HDZ'

rasprava o havc-u

Rasprava o Zakonu o audiovizualnim djelatnostima podigla je u četvrtak temperaturu u sabornici - Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) je rekao da je glavni problem hrvatskog filma podjela novca unutar HAVC-a uz "izostanak bilo kakvih kriterija osim interesno klijentelističke povezanosti s klasičnim obilježjima korupcije", a SDP-ovac Nenad Stazić njegov je govor nazivao "fašističkim obraćanjem" i "sramotom za Sabor i HDZ na čijoj je listi u njega ušao".

Prijedlog zakona preciznije definira način izbora i ovlasti članova tijela Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), piše Jutarnji list.

"HAVC (Hrvatski audiovizualni centar) se pretvorio u istoznačnicu za sofisticiranu i zakonski institucionaliziranu interesnu koruptivnu i klijentilističku mrežu s obilježjima hobotnice, čiji su pipci duboko zadirali i zadiru u medije i napose u politiku pretvarajući ministre, točnije ministrice kulture tek u njezine pouzdanike i izvršitelje", ustvrdio je Hasanbegović u raspravi.

Hasanbegović je ustvrdio i kako "značajan broj aktera te interesno, koruptivne i klijentelističke mreže predstavljaju ljudi lišeni bilo kakvih dubljih svjetonazorskih ili političko ideološkog uvjerenja".

"Temeljni problem hrvatskoga filma i hrvatske kinematografije, osim stanovitih bezidejnosti i problema nadarenosti i nenadarenosti, nije navodna prijetnja državnog upravljanja iz tzv. ideoloških pobuda, već nejasna podjela novca hrvatskih poreznih obveznika unutar HAVC-a, prema nejasnim kriterijima, točnije izostanak bilo kakvih kriterija osim interesno klijentelističke povezanosti s klasičnim obilježjima korupcije", ustvrdio je.

"Na brojne nepravilnosti i protuzakonitosti u HAVC-u upozoravalo se godinama bez bilo kakvih stvarnih učinaka. Takve prakse trajale su i traju još uvijek do zadnje minute mandata faraona hrvatskoga filma koji se povukao tek nakon objave nalaza Državne revizije, nagrađen od svoje bliske suradnice i pouzdanice u Upravnom odboru HAVC-a, današnje ministrice kulture", ustvrdio je Hasanbegović.

Bivši ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar podnio je ostavku na tu dužnost u veljači prošle godine, nakon što je Državna revizija dala negativno mišljenje o radu HAVC-a.

 

Hasanbegović je uvjeren i kako "klika iz dviju udruga društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatske udruge producenata mobingira i monopolizira hrvatsku kinematografiju za svoje poslovno ideološke ciljeve i interese koji nisu isto što i interesi hrvatskoga filma".

Stazić: Imamo sreću da Hasanbegović nije ministar

SDP-ov zastupnik Nenad Stazić ustvrdio je da "ako je i bilo ikakvih dvojbi oko razloga za pisanje predloženog zakona, nakon Hasanbegovićevog istupa te su dvojbe potpuno nestale".

"Strah od Hasanbegovića i njegovih istomišljenika! Napad je počeo prije nešto više od dvije godine u vrijeme kada je ministar bio Hasanbegović, a kada se počelo govoriti o tome da bi uvažena ministrica mogla biti kandidat za njegova nasljednika. Tada je organiziran orkestriran napad na ministricu i to baš zbog HAVC-a. Braniteljske udruge, najglasnija je bila nekakva Udruga branitelja Vukovara iz Zagreba, rekli su da gospođa Obuljen Koržinek ne može biti ministrica. Oni određuju tko će biti ministar", rekao je Stazić. Oni su, dodao je, ustali u obranu Hasanbegovića, kojeg je opisao kao "čovjeka koji se usudi kao političar govoriti o talentiranosti ili netalentiranosti filmskih skladatelja".

"Dobacio sam mu nepristojno iz klupe kada je govorio kako bi trebalo kazniti Hribara, dobacio sam mu 'vjerojatno streljanjem'. I kad bi bio u mogućnosti, Hasanbegović bi to i napravio. Ovaj njegov fašistički govor je sramota za ovaj Sabor i sramota za HDZ, na čijoj je listi uopće u ovaj Sabor ušao", rekao je.

Uvjeren je i kako su izmjene zakona motivirane strahom aktualne ministirice Nine Obuljen Koržinek te kako HDZ i ultradesničarske udruge misle da njima treba biti prepuštena uloga političkih komesara u kulturi.

"Ovaj HRT s ovim vodstvom koje je postavio ovaj HDZ nije u stanju snimiti jedan program godišnje, kakvu seriju? Tu se prikazuje red sapunica, red religijskog programa, to je domet HRT-a, to je današnja kultura po receptu Hasanbegovića", rekao je Stazić.

Ministrici je pak poručio kako "imamo sreću da jedan Hasanbegović više nije ministar kulture jer da je to nastavio biti tko zna kakve užase bismo doživjeli".

Zekanović: Manjak filmova koji tematiziraju Domovinski rat

Hrast-ov zastupnik Hrvoje Zekanović požalio se na povredu Poslovnika i rekao: "Stazić je nazvao uvaženog kolegu Hasanbegovića fašistom. Ja nisam čuo da je on veličao Mussolinija i njegov režim".

Minsitrici Obuljen Koržinek požalio se na manjak filmova o Domovinskom ratu. "Smatram da je to jedna tema koja itekako mora biti zastupljena u financiranju Hrvatskog audiovizualnog centra, a mislim da nije", rekao je i upitao je koliko je takvih filmova za njezina mandata financirano.

"Podaci Hrvatskog audiovizualnog centra o financiranju svih filmova objavljuju se kroz njihov godišnji izvještaj, dostupni su i na web stranicama, ali nisu po tematici pojedinog filma, nego po žanrovima", uzvratila mu je resorna minsitrica.

SDP-ovac Gordan Maras izrazio je žaljenje jer "raspravu oko tog problema obilježava suvišna ideologija i politiziranje oko umjetnosti".

"Htio bih ovdje još jednom podsjetiti na izvrstan posao koji je radio bivši ravnatelj gospodin Hribar, u čijem se mandatu u vrlo kratkom vremenu stvorio biznis, odnosno produkcija u Hrvatskoj vrijedna više stotina milijuna kuna i tako treba nastaviti dalje", naglasio je Maras.

Vesna Pusić (Glas) ustvrdila je kako su postignuti dobri rezultati te se pitala zašto se zakon mijenja. "Bit onoga što se u ovom zakonu mijenja koliko sam ja uspjela razumjeti je odnos struke, umjetnosti i političke kontrole. Ta tri elementa, između njih se uvodi novi odnos, politička se kontrola pojačava nad umjetničkim i stručnim." I ona je uvjerena kako je glavni motiv za promjenu zakona strah.

"Strah? Ja pretpostavljam da se to odnosilo na mene i moje kolege. Razuvjeravam vas, nismo osjetili nikakav strah, nismo se ničeg plašili. Nacrt zakona nije rezultat ničijeg straha, već potrebe da sustav koji smo i osobno gradili sada unaprijedimo", rekla je Obuljen Koržinek.

Oštro je odbacila bilo kakve interpretacije prema kojima bi se politika miješala u odlučivanje koji će se filmovi snimati, a koji ne.

"Teško Vi nas možete uvjeriti da strah nije motiv Vašeg djelovanja, kada znamo da je u 10. mjesecu 2016. godine na Vas pokrenuta hajka dijela braniteljskih udruga, neviđena hajka i to upravo zbog HAVC-a, ni zbog čega drugoga. I sada Vi odgovarajući na tu hajku mijenjate zakon tako da etatizirate HAVC", uzvratio joj je Stazić.

"Govori se o kulturi, a ja sam skužio da je nekultura najprofitabilnija u raspravama", zaključio je HDZ-ov Stevo Culej.

Minstricu je pitao zašto nema hrvatskih filmova koji će prikazivati istinu o Domovinskome ratu. "Oni koji su nam predstavljali HAVC u prošlom vremenu, činili su sve da oblate Domovinski rat i zato su bili obilato nagrađeni... Predrag Ličina 3,2 milijuna kuna, film se zove 'Posljednji Srbin u Hrvatskoj'. Ja predlažem bolje da je snimio film 'Posljednji četnik u Hrvatskoj' ali nije mogao jer su svi preobukli kapute i djeluju danas protiv hrvatske države", rekao je Culej.

Obuljen Koržinek: Sredstvima HAVC-a snima se film o genralu Gotovini

Resorna ministrica ga je podsjetila kako se u ovom trenutku upravo sredstvima HAVC-a snima film o generalu Gotovini. "Bilo je filmova o Domovinskom ratu, međutim moramo biti svjesni da niti Ministarstvo kulture u drugim područjima kreativnih industrija nije ono koje može naručivati teme, a isto i sa HAVC-om", poručila je.

Prijedlogom zakona o audiovizualnim djelatnostima preciznije se definira način izbora i ovlasti članova tijela HAVC-a i Hrvatskog audiovizualnog vijeća koje donosi odluku o raspodjeli novca za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva. Prema prijedlogu Vijeće bi, na prijedlog ravnatelja HAVC-a, imenovalo umjetničke savjetnike koji bi razmatrali i vrednovali programe i projekte prijavljene na javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva te komplementarnih djelatnosti.

Zakonom se detaljnije uređuju i kategorije unutar audiovizualnih djelatnosti, a novina je uvođenje videoigara kao "rastuće industrije u Hrvatskoj".

Naslovnica Hrvatska