Novosti Hrvatska

NAŠI ILI NJIHOVI

Čak pet tisuća Srba želi domovnicu, ali je ne mogu dobiti iz bizarnog razloga

NAŠI ILI NJIHOVI
Iako su podrijetlom iz HrvatSke, 5000 Srba, čini se, neće dobiti domovnicu

Iako Zakon o državljanstvu omogućava stjecanje hrvatskog državljanstva osobama rođenima u inozemstvu čija su oba roditelja naši državljani, oko 5000 građana Srbije podrijetlom iz Hrvatske ne može iskoristiti to pravo iz pomalo bizarnog razloga.

U upravnom postupku u MUP-u, naime, moraju donijeti ispravak iz matične knjige rođenih koji im nadležna tijela u Srbiji ne žele izdati, a ovih dana odbila im je pomoći i Narodna skupština Srbije izmjenama tamošnjeg zakona o državljanstvu.

- Riječ je o tražiteljima hrvatskog državljanstva koji su prije 1991. godine rođeni u Srbiji dok su im roditelji, rođeni i s prebivalištem u Hrvatskoj, privremeno boravili u Srbiji zbog posla ili iz obiteljskih razloga - pojašnjava nam zastupnik u Skupštini Srbije Miodrag Linta, koji je uložio odbijeni amandman na novi Zakon o državljanstvu Srbije.

Srbiju, dodaje Linta, izlazak u susret svojim građanima podrijetlom iz Hrvatske ne bi ništa koštao, no nadležno ministarstvo ocijenilo je takav zahtjev neprihvatljivim.

- Problem za te ljude nastao je upisom u matične knjige Srbije, gdje je kao tadašnja jugoslavenska republika rođenja navedena Srbija, pa hrvatski MUP odbija njihove zahtjeve za upis u državljanstvo jer ne mogu dokazati kontinuitet boravka prije 8. 10. 1991., kada je proglašena hrvatska nezavisnost, u Hrvatskoj.

Pokušali smo amandmanom na Zakon o državljanstvu Srbije naći rješenje za takve slučajeve, ali smo odbijeni - kaže Linta. Rješenje bi se sastojalo u ispravku izvoda iz matičnih knjiga za takve slučajeve, gdje bi se u ispravku stavila napomena o privremenom boravku u bivšoj jugoslavenskoj republici rođenja.

- S tim ispravkom oni bi mogli dobiti hrvatsko državljanstvo - ističe naš sugovornik, navodeći nam i primjere obitelji hrvatskih državljana koji žive u Srbiji, u kojima je jedan potomak dobio hrvatsko državljanstvo a drugi nije, iako su oba rođena u Srbiji.

Ovakav pravni apsurd proizišao je iz različitog upisa republike rođenja u matične knjige rođenih u istome gradu, što se, prema podacima udruga za pravnu pomoć u Srbiji, događalo u brojnim slučajevima.

 

U bivšoj zajedničkoj državi podatak o republici rođenja u matičnim knjigama nije bio od značaja, no kasnije je, kao što pokazuje slučaj oko 5000 Srba podrijetlom iz Hrvatske, postao presudan. U beogradskoj Udruzi za zakonitost i ustavnost tvrde da su i prema propisima Jugoslavije rođeni prije 1991. morali u matičnim knjigama imati upisano republičko "državljanstvo" republike iz kojih su im roditelji, a ne prema mjestu rođenja.

Raspadom Jugoslavije sve novonastale države, podsjetimo, priznavale su državljanstvo građanima koji su rođeni i(li) su imali prijavljeno prebivalište na svom teritoriju, jasno, onima koji su to zatražili. Uz to načelo, Hrvatska je dopustila upis u hrvatsko državljanstvo svim Hrvatima iz drugih bivših jugoslavenskih republika, čime su mnogi od njih stekli dvostruko državljanstvo.

Srbi rođeni u Hrvatskoj s boravkom u Srbiji tek su 2001., uz hrvatsko, mogli zatražiti i dobili i državljanstvo Srbije, pa i mnogi od njih imaju dvostruko državljanstvo.

Za probleme oko 5000 Srba porijeklom iz Hrvatske zbog, kako se žale, pogrešnog upisa u matične knjige doznalo se kada su se jednoj od udruga za pravnu pomoć javile obitelji dio čijih članova bez ikakvih poteškoća posjećuje Hrvatsku jer imaju državljanstvo, a dio se mora javiti policiji i izvaditi dozvolu o boravku.

Imaju, prema istome izvoru, i problema s ostvarivanjem imovinskih prava.

Kao razlog odbijanja amandmana parlamentarca Linte na Zakon o državljanstvu u medijima susjedne države navodi se mogućnost da bi promjenama podataka iz matične knjige spomenutih 5000 Srba porijeklom iz Hrvatske izgubile pravo na srpsko državljanstvo, što u udrugama za pravnu pomoć kojima se dio tih ljudi javio, odbacuju.

Naslovnica Hrvatska