Novosti Hrvatska

Prestigle muškarce

Žene u Hrvatskoj su u većini i obrazovanije su, ali što se više penjemo, sve su manje zastupljene

Prestigle muškarce
Svečana promocija studenata Kemijskotehnološkog fakulteta u Splitu

Obrazovanje je sustav u kojemu kod nas radi najviše doktora znanosti – od svih djelatnosti koje prati Državni zavod za statistiku, upravo u obrazovanju radi gotovo polovina (43,8 posto) svih doktora znanosti u Hrvatskoj.

Gotovo upola manje (23,8 posto) zaposleno je u drugom sustavu po redu na toj ljestvici – sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. No, kakav je položaj žena na različitim razinama u tom, po svemu sudeći, sustavu u kojemu radi najobrazovaniji kadar u zemlji?

Posljednji popis stanovništva iz 2011. godine prvi je pokazao da je udio visokoobrazovanih žena premašio broj visokoobrazovanih muškaraca – udio visokoobrazovanih žena bio je 16,7 posto, a muškaraca 16 posto. Te su razlike još evidentnije među mlađim generacijama, odnosno onima do 50. godine života; primjerice, udio visokoobrazovanih žena u dobnoj skupini od 25 do 29 godina bio je 33,7 posto, a muškaraca samo 19,9 posto.

Niže razine

U dobnim skupinama iznad 50. godine ti se odnosi mijenjaju u korist muškaraca, što govori da su žene u novije vrijeme obrazovanjem ne samo sustigle svoje muške kolege, nego su ih i premašile. Zamislite, sredinom prošlog stoljeća gotovo svaka peta žena starija od deset godina, odnosno njih 22,4 posto, bila je nepismena!

Žena je, podsjetimo, prema posljednjim podacima, danas u Hrvatskoj tek neznatno više od muškaraca – u ukupnoj populaciji njihov je udio 51,7 posto.

Više žena upisuje fakultete, pa su tako, prema podacima DSZ-a za akademsku godinu 2016./2017., od ukupnog broja novoupisanih 56,7 posto bile studentice. Više ih i završava fakultete: 2016. godine među 32.895 studenata koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij njih 19.718 ili oko 60 posto bile su osobe "slabijeg" spola. Slično je i na razini doktorata: od 646 osoba koje su 2016. godine stekle doktorat znanosti, njih 355 ili oko 55 posto bile su žene.

Učiteljice i nastavnice brojniji su kadar i u osnovnim i u srednjim školama, međutim, slično kao i u drugim područjima života u Hrvatskoj – što se penjemo više, žena je sve manje.

U osnovnim školama, na primjer, među prosvjetarskim kadrom više od 82 posto su žene, u srednjim školama njihov je udio oko 67 posto, ali tako visoki postotci ne vrijede za visoko obrazovanje. U akademskoj godini 2016./2017., prema podacima DZS-a, na visokim je učilištima kod nas bilo 16.625 nastavnika i suradnika u nastavi, a manje od polovine ili njih 8112 (48,7 posto), bile su osobe ženskog spola.

Mentalni sklop

Nešto je bolja situacija kad je riječ o zapošljavanju na temelju ugovora o radu, gdje sveučilišne profesorice imaju udio od 49,6 posto, dok je njihov udio kad je riječ o angažiranju na temelju ugovora o djelu 47,3 posto. Ali, vjerujemo da je vrijeme "ženske snage" tek pred nama: prije desetak godina u akademskoj godini 2006./2007., na primjer, udio žena profesora na sveučilištima bio je 42,9 posto.

Vesna Bedeković, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i sveučilišna profesorica koja se, uz ostalo, bavila temom položaja žena u rukovodećim strukturama jedinica lokalne vlasti, posebno ističe kako je važno što su žene doktorice znanosti danas ušle "na teren" koji se tradicionalno smatra "muškim": prema posljednjim podacima DSZ-a za 2016. godinu, više žena nego muškaraca steklo je doktorat u prirodnim znanostima (67,6 posto), biomedicini i zdravstvu (oko 67 posto), interdisciplinarnim područjima znanosti (73,7 posto).

– Žene sve suverenije ulaze u neka područja i otvaraju vrata koja su im dosad bila samo odškrinuta. Žene se sve više obrazuju, što je važno osobito za one iz malih sredina, samosvjesnije su, mijenjaju svijest o svome mjestu u društvu. Ali ništa manje nije važno to što i muškarci mijenjaju svoj mentalni sklop i stavove o ženama – kaže profesorica Bedeković.

Čelna mjesta: Sindikati isključivo muški

O položaju žena u sustavu obrazovanja govori i to da su od 1990. godine do danas na čelu ministarstava obrazovanja i znanosti (kojima su se u različitim formama pridruživali i oduzimali tehnologija, informatika, kultura, sport) od ukupno 22 čelnika resora samo pet bile žene, uključujući i aktualnu ministricu Blaženku Divjak. Od ukupno sedam najvećih sveučilišta u zemlji, samo dva, ono u Zadru i u Rijeci, na čelu imaju rektoricu. Možda nije potpuno vezano uz temu, ali važno je u kontekstu borbe za prava i status žena – ni jedna od pet sindikalnih središnjica na svome čelnome mjestu nema ženu.

Naslovnica Hrvatska