Novosti Hrvatska

upozorenja nisu upalila

Europska komisija tužila Hrvatsku zbog zloglasnog 'crnog brda' usred Dalmacije: Opasni otpad nalazi se na 50 metara od kuća, ugroženi su zdravlje ljudi, podzemne vode i zrak

upozorenja nisu upalila

Europska komisija u četvrtak je u Bruxellesu donijela odluku da će Europskom sudu u Luksemburgu tužiti Hrvatsku jer nije osigurala adekvatnu razinu zaštite ljudskog zdravlja i okoliša oko lokacije "Crno brdo" u Biljanima Donjim, u blizini grada Benkovca.

Iako se Hrvatska obvezala u nekoliko navrata riješiti ovaj problem, oko 140 tisuća tona opasnog materijala kojeg Hrvatska nije klasificifala kao otpad, odloženo je izravno na tlo na udaljenosti manjoj 50 metara od prvih kuća. Opasno "Crno brdo" koje se čak vidi i na satelitskim snimcima skoro četiri godine nije uklonjeno i osigurano, te prijeti onečišćenju podzemnih voda i zraka.

- Kako hrvatske vlasti nisu uspjele klasificirati taj materijal kao otpad u skladu s Direktivom EU-a najkasnije do kraja 2015.godine, približno 140.000 tona ovog potencijalno štetnog kamenog agregata položeno je izravno na tlo, prijeteći lokalnim stanovnicima i okolišu. Prema pravilima EU, Hrvatska je trebala poduzeti mjere za zaštitu podzemnih voda i sprečavanje raspršivanja štetnih čestica kroz zrak - navodi se u priopćenju Europske komisije koja je još u ožujku 2015.godine uputila Hrvatskoj pismo sa službenim upozorenjem, nakon čega je uslijedilo i obrazloženo mišljenje.

Od tada u Biljanima Donjima nije postignut nikakav napredak, a mjesto se, kako se navodi u obrazloženju Europske komisije koristi kao odlagalište velike količine proizvodnog ostatka prerade feromangana i silikomangana.
Komisija je, kako je tada i najavila odlučila poduzeti treći korak i tužiti Hrvatsku.

Kako obrazlažu, okvirna direktiva o otpadu ima za cilj zaštitu okoliša i ljudsko zdravlje sprečavanjem ili smanjivanjem štetnih utjecaja proizvodnje i zbrinjavanja otpada te smanjenjem ukupnih utjecaja korištenja resursa i poboljšanja učinkovitosti takve uporabe.
 

'Država rekla da nema novca!'

- Prema tim pravilima, države članice moraju oporabiti i odlagati otpad na način koji ne ugrožava ljudsko zdravlje i okoliš, zabranjujući napuštanje, damping ili nekontrolirano odlaganje otpada - navodi se u obrazloženju Europske komisije.

Iako je vijest o zadnjem, trećem koraku Europske komisije, u Biljanima Donjim dočekana s velikom podrškom, umirovljeni pilot i predsjednik Udruge EKO Ravni Kotari Zlatko Bleušić, koji je prvi upozorio javnost na prave razmjere tog problema, ipak je u sebi zadržao malu "rezervu".

- Vijest je odlična i nadamo se da ćemo time konačno uspjeti riješiti ovaj gorući problem našeg kraja, no čini mi se da se godinama borimo s vjetrenjačama. Dokazali smo da je riječ o kancerogenom materijalu i da ga treba ukloniti, no ipak se dugo ništa nije promijenilo, a država je rekla da nema novaca. Tek ćemo vidjeti što će biti, no svakako je ovo vrlo dobra vijest koja nas veseli – rekao je Belušić koji kao predjednik Udruge godinama predvodi mještane u borbi za zdravlje i čist okoliš.


Raste broj oboljelih od raka

- Taj otpad godinama truje vodu koju pijemo. U zadnjih deset godina zabilježili smo veliko povećanje kancerogenih bolesti i bolesti dišnog sustava. Riječ je o najopasnijem kancerogenom materijalu koji nije pokriven i nema posteljice, pa kroz njega prolazi kiša i snijeg i truje podzemne vode. Tu su dvije ili tri glavne žile povezane sa zadarskim vodovodom i pitanje je dana kada će svi početi piti otrovanu vodu – pojašnjava ovaj umirovljeni pilot koji je dosad prikupio niz laboratorijskih nalaza provedenih u zemlji i inozemstvu, na kojima jasno stoji kako je otpad iz Biljana opasan po zdravlje ljudi i životinja.

- Nastavi li se prodiranje u podzemne vode, ugroženi su svi na vodoopskrbnoj mreži sve do Zadra - kaže upozorio je podsjećajući na vrijeme kada je ovaj kraj mirisao samo na voće, odnosno na breskve kako je to novinarima ispričao mještanin Mile Škorić.

-Stotine voćnjaka, maslinika, sve je cvalo. A sada se u tim danima, kada brdo isparava, ne može disati od smrada. Ne može se ni sušiti rublje jer vjetar sitnu crnu prašinu nosi po cijelom kraju, sve do Škabrnje, a list zelene salate ili kupusa na sebi ima masnu i crnu foliju – opisao je mještanin Biljana Donjih.

Sve je zapravo počelo 1904. kada je otpad kao nuspojava Tvornice elektroda i ferolegura bio sastavni dio šibenske obale. Nakon “sanacije” tvrtke MLM Group iz Zagreba, na lokaciji nekadašnje tvornice u Šibeniku napravljena je plaža Banj, a otpad je tvrtka MLM donijela u Biljane pod obrazloženjem da je riječ o vrijednom građevinskom materijalu koji se može koristiti pri gradnji cesta, aerodromskih pista i sličnih infrastrukturnih objekata.

Crno brdo u Saboru

- To nije rješenje jer se otpad trusi i otrovne čestice mogu ponovno dospjeti u zrak, zagađivati zrak, tlo i vodu. S druge strane ne može se sanacija raditi tako da se problem iz Šibenika samo prebaci u Zadarsku županiju - kaže Belušić.

Europska komisija se slučajem Crnog brda počela se baviti 2015. godine, a osim mještana na tu su problematiku ukazivali i brojni političari te saborski zastupnici poput čelnika Živog zida Ivana Vilibora Sinčića koji u Biljanima održao i konferenciju za novinare. Zadnji je Crno brdo posjetio saborski zastupnik MOST-a Miro Bulj.

- Ovo im nosim u Sabor! Ostavit ću im pred vratima da nose svojim kućama kad nije opasno. Posebno ministru zaštite okoliša i ministru turizma da vidi ovu turističku atrakciju zvanu Crno brdo - kazao je u veljači ove godine krcajući u najlonske vrećice otpadnu silikomangansku trosku.

Ukoliko Sud EU-a presudi protiv Hrvatske, ona će morati postupiti prema toj presudi. Prema uobičajenom postupku u slučajevima povrede propisa, državi članici stiže službena opomena Europske komisije, a ako ni nakon toga ništa ne učini, stiže obrazloženo mišljenje. Sud je zadnja opcija od koje Komisija može tražiti i da se državi koja je povrijedila propis dosudi novčana kazna.

Naslovnica Hrvatska