Novosti Hrvatska

TU DU DU... NEMA NAM POMOĆI

Jadran i Hrvatska potpuno nespremni za tankerske havarije: naftna mrlja mora čekati da stigne brod-čistač iz Trsta!?

TU DU DU... NEMA NAM POMOĆI

Samo zahvaljujući pukoj sreći u nedavnom sudaru teretnog broda "Plavi Jadran" i putničkog broda "Tijat" u vodičkom akvatoriju nakon kojeg je teretni brod potonuo, nije došlo do onečišćenja mora. No, što da je umjesto teretnog broda sa sto litara goriva u havariji sudjelovao tanker koji ima nekoliko tona goriva? Kako bi naše nadležne službe reagirale i je li Hrvatska kao pomorska zemlja uopće spremna i sposobna reagirati u slučaju zagađenja mora većeg opsega?

Ako se pita kap. Sinišu Orlića, pomoćnika ministra mora, prometa i infrastrukture, spremnost Hrvatske na reakciju, na ljestvici ocjena od 1 do 10, on ocjenjuje solidnom sedmicom. Izjavio je to novinarima u listopadu prošle godine nakon završetka nacionalne pokazne vježbe suzbijanja onečišćenja mora "Jadran-17".

Ako brod nije u poslu...

No, je li to zaista tako? Hrvatska, naime, a kazao je to i sam kapetan Orlić, nema svojih brodova koji bi bili spremni reagirati u ovakvim situacijama, već se uzda u "Marisu N", specijalizirani brod namijenjen suzbijanju onečišćenja mora velikih razmjera koji je, pak, stacioniran u Trstu. Tanker izgrađen 1980. godine dug je 70, a širok 12 metara i pripada tzv. floti čistača, odnosno skupini od 19 brodova, koju je sa svrhom zaštite morskog okoliša osnovala Europska agencija za pomorsku sigurnost. Radi se o tankeru koji se inače, kao i većina drugih iz te flote, koristi u komercijalne svrhe, no nakon dojave o zagađenju, može se angažirati na sprječavanju širenja i uklanjanju iznenadnih onečišćenja mora.

Tanker "Marisa N" je Hrvatskoj, kao članici EU-a, dodijeljen na raspolaganje s rokom odaziva od 24 sata.

Ipak, u posjedu smo simulacije pomorske nesreće koju je izradila splitska konzultantska tvrtka "Portus et Navem" sastavljena od uglednih i priznatih stručnjaka po pitanju sigurnosti i zaštite mora, a koja pokazuje realnu situaciju koja bi se odvila da se, primjerice, u viškom akvatoriju na otvorenome moru, šest milja od rta Stončice, dogodi havarija broda koji prevozi opasne terete.

Po toj simulaciji, s kojom su upoznati i u Ministarstvu mora, u najidealnijim uvjetima brod "Marisa N" iz matične luke Trst može isploviti u roku od dva sata, i to uz uvjet da nije komercijalno uposlen. S obzirom na njegove maritimne sposobnosti, u idealnim meteorološkim uvjetima "Marisa N" bi na navedenu poziciju doplovila za otprilike 21 do 22 sata. Istovremeno, onečišćenje mora dotad bi dosegnulo širinu od čak 2,5 kilometara.

Sustav i ne postoji

No, dostupni tehnički podaci o opremi za suzbijanje onečišćenja na brodu "Marisa N" govore o 2x250 metara (ukupno 500 metara) brana za zaustavljanje onečišćenja, što bi u danom trenutku bilo nedostatno, a onečišćenje bi, pod utjecajem morskih struja i vjetra, već zahvatilo Paklinske otoke i otok Hvar.

Umirovljeni zapovjednik Obalne straže RH, a danas konzultant za pitanja opće pomorske sigurnosti, komodor Marin Stošić kaže da je Hrvatska u zadnjih 15-ak godina uložila značajan novac u nadzor i zaštitu na moru.

- Međutim, upravo kapaciteti zaštite od onečišćenja mora su nedostatni, a sustav i kapaciteti za ekološku zaštitu na otvorenome moru praktički ne postoje. U Hrvatskoj postoje kapaciteti koji bi odgovarali potrebama za ekološku zaštitu i primarnu sanaciju od onečišćenja na otvorenom moru (brodovi, posade i oprema), no oni do danas, nažalost, nisu ugovoreni. Ističem da je za angažman ovih kapaciteta nužan komercijalni ugovor, kako je to zakonom i praksom definirano u razvijenim pomorskim državama.

Ugroženi su nacionalni parkovi
Koliko je realna opasnost od velike pomorske nesreće, koja bi, između ostalog, imala za posljedicu veliko onečišćenje mora, upitali smo kapetana duge plovidbe Nenada Roju, dugogodišnjeg zapovjednika brodova u offshore industriji te zapovjednika broda na poslovima u Obalnoj straži Ujedinjenog Kraljevstva, a danas konzultanta za poslove sigurnosti na moru.

- S obzirom da je godišnji promet opasnih tereta Jadranskim morem od preko 70 milijuna tona, i to cijelom dužinom istočne obale Jadrana, opasnost je realno velika. Neuralgične točke i najugroženija područja na Jadranu su plinska polja i područje separacije uz sama plinska polja u sjevernom Jadranu, sjecište pomorskih plovnih putova u području Kvarnera, odnosno uključivanje u separacijsku zonu ili presijecanje plovnog puta prema Italiji, potom otočje Dubrovačko-neretvanske županije, te nacionalni parkovi i parkovi prirode Mljet, Kornati, Krka, Brijuni i drugi - pojasnio je kapetan Roje.

 

Naslovnica Hrvatska