Novosti Hrvatska

biti državni službenik

Apel Splićanina: Ne želim više biti uhljeb, ne raditi ništa, a primati plaću!; Janicu je nazvao polupismenom i beskorisnom, ali ni na to nitko nije reagirao...

biti državni službenik

Za sebe kaže da je ispao uhljeb koji ne radi ništa, a prima plaću. U njegovu slučaju ona na mjesečnoj razini iznosi oko 11 tisuća kuna bruto. Nezadovoljan situacijom na poslu, još u kolovozu prošle godine najavio je nadređenima i kolegama svoj odlazak i pokretanje privatnog biznisa.

Isplanirao je dvije varijante, po jednoj je trebao sporazumno otići 1. studenog, prema drugome sa 1. siječnja 2018. Nijedno mu nije upalilo jer nije, tvrdi, dobio nikakav odgovor nadređenih.

Zato nekadašnji glasnogovornik, sada viši stručni suradnik u Upravi za visoko obrazovanje, Duje Bonacci (45), i dalje sjedi u zgradi Ministarstva znanosti i obrazovanja, pet mjeseci od najave odlaska. I ne dobiva zadatke, piše Jutarnji.

Tražio razgovor

Javnosti je poznat po poruci iz lipnja prošle godine, kada je za Janicu Kostelić napisao da je “polupismena i beskorisna državna tajnica”. Ministarstvo je osudilo uvredljive riječi svog državnoga službenika, najavilo pokretanje etičkog postupka, no Bonacci je ostao na svom radnom mjestu. Tvrdi da nikakvo očitovanje etičkog povjerenstva nije dobio.

Stvari su se zakomplicirale u trenutku kada je Bonacci, nakon najave odlaska iz Ministarstva, trebao predati nadležnima dokumentaciju vezanu uz projekt Eurydice.

Riječ je projektu za koji Hrvatska na godišnjoj razini dobiva 50 tisuća eura od Europske komisije, kojoj je Eurydice jedan od ključnih izvora podataka i stručnih analiza za pripremu europskih politika i preporuka zemljama članicama iz područja obrazovanja. Hrvatska nacionalna jedinica mreže Eurydice smještena je u Ministarstvu znanosti, a sedam godina ju je vodio upravo Bonacci.

Kada je nadležnima u kolovozu najavio svoj odlazak iz ministarstva, zatražio je ministricu Blaženku Divjak kao novu odgovornu osobu za sastanak na temu primopredaje. Kako je obrazložio u jednoj od u nizu korespondencija s nadređenom ministricom Blaženkom Divjak i državnom tajnicom Brankom Ramljak:

“Mene su tijekom godina imenovali, odnosno potvrđivali osobno ministri, kako ‘desnih’ tako i ‘lijevih’ opcija, isključivo zahvaljujući mojim stručnim kompetencijama i track-recordu (n.b. nisam član niti jedne stranke). Stoga smatram da probleme koji su trenutkom zakočili rad jedinice, i koji prijete time da Ministarstvo znanosti u sljedećoj godini neće prema Europskoj komisiji moći opravdati iskorištavanje sredstava, kao niti osigurati sredstva za rad u sljedećoj godini, trebam raspraviti i rješenje problema dogovoriti - izravno s vama”.

Pisao premijeru

Kako nije uspio doći do ministrice (koja je ovlastila državnu tajnicu za visoko obrazovanje), Bonacci je odlučio u listopadu napisati pismo predsjedniku i potpredsjedniku Vlade, Plenkoviću i Štromaru, upozoravajući ih da će Hrvatska ostati bez znatnog dijela ugovorenih i isplaćenih europskih sredstava zbog ministričinog ignoriranja problema.

Što je konkretno zapelo, teško je objasniti, jer za to postoje dva obrazloženja – Bonaccijevo i ono koje smo dobili iz Ministarstva.

Dok je po Bonacciju problem što je ministrica aktivno ignorirala rokove za pojedine aktivnosti ugovorene s Europskom komisijom, objašnjenje Ministarstva je sljedeće:

Uočene nepravilnosti

- Zaposlenik je zatražio sporazumni raskid radnog odnosa uslijed čega je Ministarstvo od državnog službenika kao voditelja nacionalne jedinice za Eurydice zatražilo primopredaju poslova. Kako je zaposlenik odbio dostaviti informacije na način kako smo to zatražili, Ministarstvo je pristupilo analizi podataka u cilju preuzimanja njegovih dosadašnjih poslova.

Uslijed toga su uočene brojne nepravilnosti – navode u Ministarstvu. Slučaj su proslijedili nadležnim institucijama, pokrenuti su postupci utvrđivanja odgovornosti, zbog čega u MZO-u navode da u tom kontekstu nisu smatrali opravdanim potpisati sa zaposlenikom sporazumni raskid ugovora, dok se u potpunosti ne istraže sve okolnosti vezane uz vođenje navedenog projekta.

- Naravno, službeniku državna služba može prestati i na njegov zahtjev, jednostranim otkazivanjem radnog odnosa - napominju u Ministarstvu.

Prema tumačenju pravnika, u pravilu poslodavac i radnik idu na sporazumni otkaz da ugovore nešto što je jednoj i drugoj strani u interesu, poput korištenja godišnjeg odmora, odrade ili ne odrade otkaznog roka, moguće otpremnine. Jednostrani otkaz zaposlenik daje svjesan da ima pravo samo na plaću do vremena do kojega je radio i u obvezi je odraditi otkazni rok.

Naslovnica Hrvatska