Novosti Svijet

tu su pare!

Poljski Rzeszow izvukao pet milijardi eura iz EU fondova, a Split samo 1,5 milijun!

tu su pare!

Čuli ste za Rzeszow, čita se Žešov, poljski grad u Potkarpatskom vojvodstvu, tamo negdje blizu mjesta odakle su prema mitologiji Hrvati krenuli na jug?

Niste? Nikakvo čudo, njegova slava i čuvenje potječu iz nedavnog doba, grad je to ni po čemu u svjetskoj povijesti poznat nego po - povlačenju sredstava iz EU-fondova. Pazite sad: od 2004. do danas namakli su cijelih pet milijardi eura! Ne milijuna, nego milijardi! Eura! Zanimljivo je napomenuti za uvod kako je te prijelomne 2004. godine Potkarpatsko vojvodstvo sa svojim glavnim gradom Rzeszowom bila najsiromašnija regija Europske unije, otprilike na razini naše Dalmacije, samo bez turizma. A danas je najprosperitetniji komad Unije; Rzeszow ima stopu nezaposlenih od 4,5 posto, po visini prosječne plaće je u top tri poljska grada, ima najveći broj IT stručnjaka po glavi stanovnika, čak trideset posto građana čine studenti (60 tisuća), a u okolici se proteže moćna avioindustrija s četrdesetak tisuća zaposlenih. Baš taj Rzeszow trebao bi se uskoro pobratimiti sa Splitom, pa bi iz ovog bratstva i onaj siromašniji brat trebao profitirati. Jer kod njih je sve, ali baš sve bolje, osim, naravno turizma.

Prijestolnica inovacija

- Statistika Rzeszowa zvuči nestvarno, ali ne zaostaju ni drugi poljski gradovi, primjerice Gdansk je izvukao i nešto više sredstava iz EU-fondova, ali je i puno veći grad. Rzeszow je otprilike veličine Splita, s dvjesto tisuća stanovnika, i moj prvi dojam kad sam vidio što su sve uredili europskim novcima je da su gotovo izgradili novi grad – kaže nam Krešimir Budiša, savjetnik splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića za Europske fondove i razvoj, na čiju je inicijativu i pokrenuta ideja o 'bratstvu' dva grada.

On napominje da je važno znati važan razlog poljske uspješnosti u izvlačenju novca iz EU-fondova; ta je zemlja za razliku od Hrvatske decentralizirala sustav, tako da svaka regija piše svoje projekte i prijavljuje se na natječaje, dok su kod nas dvije statističke (izmišljene) regije i svaki papir treba proći kroz resorno ministarstvo. A tome nikad kraja i konca.

- Prvo što vidite u Rzeszowu jest da je sve novo: prometnice, javni prijevoz, obnovljene su zgrade, kompletna infrastruktura, čak je europskim novcima izgrađena i autocesta koja prolazi kroz regiju. U čemu je tajna? Gradska uprava Rzeszowa je zapikirala da se brendiraju kao prijestolnica inovacija i vrhunskih tehnoloških projekata i kroz deset godina postigli su nevjerojatan uspjeh. K tome, Poljska je ulaz u EU dočekala spremna, pripremili su golemu dokumentaciju za EU-fondove i krenuli, nisu gubili ni trenutka – priča nam Budiša, dodavši da su uz pomoć EU-fondova profitirali svi: gradska uprava, privatni poduzetnici, sveučilište, nevladin sektor, čak i Crkva.

Rzeszow je tako kroz jedno desetljeće izgradio prometnica za 1,2 milijade kuna, nabavili su autobuse za javni prijevoz na plin za milijardu kuna (ali su na nuli, čime nisu zadovoljni i sada će uzeti nove na struju - bez šofera), a autobusne postaje su zatvorene s ventilacijom, klimatizacijom, punjačima za mobitele i laptope, napajaju se preko solara.

Sveučilište je dobilo milijardu kuna, podigli su most preko rijeke za 400 milijuna kuna, u sustav pročišćavanja pitke vode, odnosno vodovoda uložili su 250 milijuna kuna, u vatrogastvo i sustav za katastrofe 70 milijuna kuna, u gradsku internetsku mrežu 12 milijuna kuna, izgradili stadion za sto milijuna kuna, obnovili podzemne turističke trase za 30 milijuna kuna, doslovno sve fasade su uređene, posvuda su zelene površine i fontane, nad javnim garažama se protežu parkovi i ružičnjaci... Podigli su "Aviation Walley", središte gospodarskog razvoja u kojem se proizvode sofisticirani dijelovi za američke vojne avione ali i civilne zakoplove, i to za kompanije poput Boeinga i Airbusa, u kojem radi 40 tisuća ljudi... Nabrajanju ne bi bilo kraja kad bismo išli u sve detalje, a dobro je znati da je 2008. godine hrvatski BDP po glavi stanovnika bio viši od poljskog za 25 posto, dok je danas poljski viši za 20 posto od hrvatskog.

Disperzija gradskih ureda

- Posebno je zanimljiv inteligentni sustav gradskog prometa, gdje se iz centra na ekranima prati kompletan promet u gradu. Recimo, ako neka autobusna linija kasni, preko semafora se uvodi pozitivna diskriminacija i kroz jednu traku propušta se javni prijevoz ili interventne službe. Displeji uz cestu upozoravaju vas kako izbjeći gužvu, moguće je u svakom trenutku organizirati zeleni val. Posebno su ponosni na svjetleći kružni tok za pješake na velikom raskrižju u gradu, koji su izgradili po uzoru na Šangaj. Jedna od njihovih inovacija je i disperzija gradskih ureda: dio njih je raspoređen u trgovačkim centrima kako bi bili dostupniji građanima!

Takav sustav željeli bismo i mi u Splitu. Iz nabrojenog možemo prepoznati niz problema koji muče naš grad, poput prometa, vodovoda, vatrogastva i prevencije, mosta koji bismo željeli do Kaštela, tehnološkog parka na Dračevcu... Gradski proračun Rzeszowa bio je 2003. sličan splitskome, 700 milijuna kuna, a danas je 2,5 milijarde kuna. Naš je ostao isti. Stoga zaposlenike gradskih poduzeća šaljemo na edukaciju, ići će ljudi iz razvojne agencije, Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Prometa, gospodarstva, uprave... Imamo što za učiti, kako su uspjeli i gdje su griješili – zaključuje Budiša priču o čarobnom gradu tamo negdje pod Karpatima koji je u četrnaest godina zgrnuo pet milijardi europskih eura. Znate li koliko je za to vrijeme izvukao Split? Milijun i po.

Omiljeni poteštat
Gradonačelnik Rzeszowa, najinovativnijeg grada u Europi, Tadeusz Ferenc ima, vjerovali ili ne, 77 godina, a i svi njegovi pročelnici ljudi su u poodmaklom životnom dobu.

Ispričala nam je to Ana Jerkunica, ovlaštena pročelnica splitske Službe za međunarodne i EU projekte, koja se ne može načuditi čudima koja je vidjela u poljskom gradu:

- Obožavaju svog gradonačelnika, mislim da će ako poživi upravljati još dvadeset godina. Imate osjećaj da sve što građani ili taj čovjek požele imati u svom gradu – dobiju. Sijede glave smišljaju projekte i strategije, a mladi inovatori probijaju put do njih.

 

Naslovnica Svijet