Novosti Hrvatska

apel nije urodio plodom

Putnik koji je svjedočio drami na autocesti: Zgrožen sam! Zašto smo iz Hrvatske izbacili jadnika koji je umalo umro ispod autobusa?!

apel nije urodio plodom

Nakon što smo izvijestili da se u podvozje autobusa Čazmatransa koji je prometovao na liniji Beograd - Zagreb provukao mladić iz Iraka, mnogi čitatelji su se pitali što je na kraju bilo s migrantom koji je riskirao život kako bi se dokopao Zagreba.

Putnici na putu za Zagreb čuli lupanje ispod autobusa, kada su se zaustavili uslijedio je pravi šok: između kotača izišao dječak koji se punih pet sati grčevito držao za dno vozila!

Je li zatražio azil? Hoće li ga vratiti u Srbiju?, postavljali su građani pitanja na mreži uz apel da ga se ostavi u Hrvatskoj. No, apel očito nije urodio plodom, jer je i sam ministar ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo da je mladi Iračanin tijekom petka vraćen u Srbiju.

Anđelko Nežić, putnik koji je svjedočio drami u autobusu kada se nedaleko Ivanić grada čulo lupanje ispod autobusa nakon čega je vozilo zaustavljeno, ogorčen je što je mladić uzaludno riskirao život.

- Zgrožen sam činjenicom da je migrant koji je u utorak riskirao svoj život vozeći se na relaciji Beograd - Zagreb na ovjesima kotača ispod autobusa, o kojem su izvještavali svi mediji u zemlji i okruženju ovih dana, ipak vraćen u Srbiju. Upravo je odlaskom iz te iste zemlje riskirao svoj život u namjeri da svoj novi početak potraži negdje unutar granica EU-a. Bilo bi za očekivati da smo makar ovih dana kada su blagdani svi malo više ljudi nego inače, ali smo opet zakazali.

- Ono što je najgore, zaboravljamo da je naš narod ne tako davno bio u istim "cipelama" kada je bježao od ratom zahvaćenih područja Lijepe naše dok su nas druge zemlje prihvaćale kao izbjeglice. Je li stvarno tako brzo zaboravljamo? - navodi Nežić, koji nam je u prvi mah rekao da se radi o dječaku od kojih 12 - 13 godina jer je mladić bio izuzetno niskog rasta i neuhranjen, da bi se kasnije ispostavilo da se radi osobi od 21 godinu.

Pravnu stranu 'izgona' mladog Iračanina nam je pojasnila Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.

- Procedura nakon što netko nezakonito pređe državnu granicu ili u njoj nezakonito boravi ovisi o nekoliko stvari, no u ovom slučaju postoje barem dvije opcije. Ako osoba zatraži azil, onda bi trebala biti pokrenuta procedura ispitivanja njegova zahtjeva za azil. To znači da bi se od osobe uzeli svi potrebni podaci, otisci prstiju te bi bila saslušana i na kraju procesa koji je dugotrajan, bila bi donesena pozitivna ili negativna odluka. Ako osoba ne zatraži azil, onda se pokreće procedura povratka, odnosno udaljenja ili protjerivanja - kaže Kranjec, koju smo i upitali zašto je onda mladić vraćen.

- Ako osoba ne zatraži azil, može ga se vratiti u Srbiju ako je utvrđeno da je od tamo prešao granicu i da mu ne prijeti nikakva opasnost za život i sigurnost. Ako osoba zatraži azil, ne smije biti vraćena već joj se treba omogućiti pristup sustavu azila odnosno traženja međunarodne zaštite - kaže Kranjec.

No, zašto mladić onda nije zatražio azil? Nevladini aktivisti pretpostavljaju da bi traženjem azila u Hrvatskoj pristao da mu uzmu otiske prstiju, bio bi registriran u Hrvatskoj i ne bi onda mogao primjerice zatražiti azil u Njemačkoj.

Kristina Bednjanec iz Isusovačke službe za izbjeglice, navodi pak da prema Zakonu o strancima državljanin treće zemlje koji nezakonito boravi dužan je bez odgađanja napustiti Republiku Hrvatsku. To može biti dragovoljni odlazak ili prisilno udaljenje u treću zemlju.

- Prema državljaninu treće zemlje mogu se primijeniti mjere za osiguranje povratka. Tim mjerama se smatraju ograničenje slobode kretanja, određivanje roka za dragovoljni povratak, zabrana ulaska i boravka, prisilno udaljenje te druge mjere propisane Zakonom o strancima kojima je svrha odlazak državljanina treće zemlje u treću zemlju. Za primjenu mjera za osiguranje povratka nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova. U svrhu ograničenja slobode kretanja radi osiguranja prisilnog udaljenja i povratka, državljanina treće zemlje se može smjestiti u Prihvatni centar za strance Ježevo ako se prisilno udaljenje i povratak ne mogu osigurati blažim mjerama.

- Također, Tranzitni prihvatni centar za strance Tovarnik provodi ograničenja slobode kretanja stranaca koji su zatečeni u nezakonitom prelasku vanjske granice EU-a do njihova preseljenja u Prihvatni centar za strance Ježevo ili udaljenja u treću zemlju temeljem readmisijskog ugovora (primjerice u Srbiju). No, prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, u slučaju da je državljanin treće zemlje nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku, ipak se neće kazniti zbog nezakonitog ulaska ili boravka ako bez odgode izrazi namjeru za traženjem azila te opravda razloge nezakonitog ulaska ili boravka - navodi Bednjanec.

Prava azilanata
Tražitelji azila u Hrvatskoj imaju manja prava nego hrvatski državljani. Odmah nakon dolaska u Hrvatsku i traženjem azila uzimaju im se otisci prstiju, daje im se iskaznica koja je dokaz njihova identiteta. Smještaju se u grupni smještaj u neko od Prihvatilišta za tražitelje azila. Imaju pravo na tri obroka dnevno, odjeća, higijenske potrepštine, hitna medicinska pomoć, osnovno i srednje školovanje za djecu, besplatna pravna pomoć, humanitarna pomoć te sloboda vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece.

Stotine tražitelja azila
U prvih šest mjeseci 2017. godine azil u našoj zemlji je zatražilo 1136 osoba. Većinom se radi o muškarcima; naime njih 979 je zatražilo azil, a samo 157 žena.

AFGANISTAN - 395
ALBANIJA - 4
ALŽIR - 41
BANGLADEŠ - 29
BEZ DRŽAVLJANSTVA - 4
BJELORUSIJA - 1
BOSNA I HERCEGOVINA - 7
DOMINIKANSKA REPUBLIKA - 1
EGIPAT - 8
ERITREJA - 8
ETIOPIJA - 1
GANA - 1
INDIJA - 1
IRAK - 44
IRAN - 44
JEMEN - 2
KAMERUN - 4
KOSOVO - 12
KUBA - 26
KUVAJT - 2
LIBANON - 1
LIBIJA - 7
MAKEDONIJA - 6
MAROKO - 28
NIGERIJA - 7
PAKISTAN - 162
PALESTINA - 3
RUSKA FEDERACIJA - 2
SIRIJA - 130
SOMALIJA - 6
SRBIJA - 5
ŠRI LANKA - 8
TUNIS - 12
TURSKA - 122
UZBEKISTAN -2

 

Naslovnica Hrvatska