Novosti Hrvatska

intelektualac, aktivist i pisac

S odlaskom Goldsteina padaju i zadnji hrastovi našeg doba, a za njima ostaje samo sve glasnije blejanje: vukovi, janjci, keleminci i bujanci

intelektualac, aktivist i pisac

Umro je Slavko Goldstein, publicist, pisac, scenarist, politički aktivist, novinar i izdavač: umro je jedan od rijetkih intelektualaca zahvaljujući kojemu se društvo u Hrvata zadnjih desetljeća moglo kititi tim imenom u zapadnoeuropskome smislu riječi.

Rodio se 1928. u Sarajevu, odrastao u Karlovcu, a od 1947. živio je i radio u Zagrebu, pridonoseći od tada na gotovo svim raspoloživim razinama rastu njegova kulturnoga, europskoga i demokratskoga duha.

Oca, uspješnoga karlovačkoga knjižara, već su mu 1941. odvele ustaše i bacile ga u nepoznatu velebitsku jamu: kao dječak je s majkom i mlađim bratom preživio samo zahvaljujući pristupanju partizanskom pokretu.

To osobno i obiteljsko iskustvo trajno obilježava Slavka Goldsteina, ali ga ne oštećuje i traumatizira, nego tjera na cjeloživotno intelektualno djelovanje ka zauzdavanju svih rigidnih i autodestruktivnih impulsa u živome organizmu nacije.

Kao neumoran borac protiv svih vidova dogmatizma i isključivosti, i ponajbolji Hrvat, bio je predsjednik i osnivač HSLS-a, prve naše demokratske stranke s liberalnim prefiksom, ali dok on još nije pretpostavljao tek rigidnu ekonomsku doktrinu.

Bio je među rijetkim kritičarima Tuđmanove bosanske avanture, te tim povodom potpisnik otvorenog pisma za njegovom ostavkom.

Bio je precizan dokumentarist, nepokolebljivi neprijatelj mitomanije i povijesnih falsifikata: bio je čovjek dijaloga i međunacionalnoga pomirenja, te ga je nakon rata zagovarao upravo očinskom brigom i lavovskom hrabrošću.

Bio je autor niza kapitalnih djela iz hrvatske povijesti 20. stoljeća, tvorac antologijske „1941.-Godine koja se vraća“, scenarist „Akcije Stadion“, „Prometeja s otoka Viševice“ i „Signala nad gradom“, novinar Vjesnika u Srijedu, pokretač Erasmusa, spiritus movens Libera i Novog Libera te urednik i osnivač publicističke biblioteke „Sa zrnom soli“.

Suho lišće već puni ulice, a za njim polako odlaze i zadnji hrastovi našeg doba. Za njima ostaje sve glasnije blejanje: vukovi, janjci, keleminci i bujanci…

 

Naslovnica Hrvatska