Novosti Hrvatska

gospodarstvo protiv ekologije

Priprema se promjena Zakona o šumama: ministar Marić će crtati golfska igrališta bez obzira na lokalne planove i bez ocjene utjecaja na okoliš

gospodarstvo protiv ekologije

Zastupnike će na klupama uskoro čekati novi Zakon o šumama.

Nakon što je Vlada na prošloj sjednici usvojila i u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji omogućava reaktiviranje zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta, Ministarstvo poljoprivrede Tomislava Tolušića nastavlja s ljetnom zakonskom ofenzivom puštanjem u proceduru javnog savjetovanja Nacrt prijedloga Zakona o šumama kojim se stvaraju dodatne pretpostavke za povećanje gospodarske aktivnosti u šumama.

Jedna od najvećih novosti jest da je u dijelu koji se odnosi na osnivanje prava građenja u svrhu izgradnje golfskog igrališta, kampa i sportsko-rekreacijskih objekata došlo do promjena kojima se, kako nam je rečeno, "omogućuje osnivanje prava građenja neovisno o statusu i namjeni čestice sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji".

Ide se na ruke investitorima

"Cilj toga je svakako zaštita vlasništva Republike Hrvatske, a i ujednačenog postupanja prema investitorima za projekte iste namjene. Ograničavanje mogućnosti planiranja na određenim šumama i/ili šumskim zemljištima kao zaštita vrijednih šumskih ekosustava bit će propisana podzakonskim aktom, a provedba određenih aktivnosti unutar obuhvata plana bit će dodatno praćena kroz Program gospodarenja šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golfskog igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata", pojasnili su nam u Ministarstvu poljoprivrede ovu novost.

Pritom su dodali kako će rješavanje imovinsko-pravnih odnosa biti u nadležnosti Ministarstva za upravljanje državnom imovinom "kao središnjeg tijela kojem se zainteresirane osobe javljaju, te je ono zaduženo za koordinaciju s drugim tijelima (u ovom slučaju Ministarstvom poljoprivrede) što je isto iskorak u odnosu na postojeću situaciju, jer zbog nadležnosti nad određenom kategorijom zemljišta investitori su nemali broj puta u situaciji da uopće ne znaju kome podnijeti zahtjev/upit za eventualnu realizaciju određenog projekta".

Iz ovog proizlazi da će Ministarstvo državne imovine, kojem je na čelu Goran Marić, imati pravo administriranja i upravljanja hrvatskim šumama u ovom dijelu gospodarskih aktivnosti, te će imati i prednost u odnosu na prostorno-plansku dokumentaciju i planove jedinica lokalne uprave, što je također velika novost u upravljanju šumama. U Ministarstvu poljoprivrede smatraju, pak, kako će "liberalizacija i smanjivanje administrativnih barijera predviđenih odredbama prijedloga Zakona stvoriti preduvjete (generirati) dodatnu gospodarsku aktivnost".

U samom prijedlogu zakona to je omogućeno člankom 22. kojim se prema namjeni šume i šumska zemljišta dijele na gospodarska, zaštitna i posebne namjene, s tim da šuma i šumsko zemljište posebne namjene mogu, između ostalog, biti i "šuma za odmor, rekreaciju, izgradnju golfskog igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata – šuma i šumsko zemljište čija je namjena stvaranje potrebnih uvjeta za odmor, rekreaciju posjetitelja, izgradnju golfskog igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata". Uz to je navedeno kako i šuma i šumsko zemljište namijenjeni znanstvenim istraživanjima i nastavi, također može biti gospodarska ili zaštitna.

U resornom ministarstvu su nam, nadalje, kazali kako je smanjivanje administrativnih zapreka svakako ideja i cilj prijedloga zakona, a sve u cilju povećanja broja upisanih šumoposjednika u Upisnik šumoposjednika, te njihove gospodarske aktivnosti.

"Upis u Upisnik šumoposjednika, privatnim šumoposjednicima omogućuje ostvarivanje prava na sredstava iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, subvencija i potpora iz državnog proračuna. Zakonom se osiguravaju sredstva za izradu šumskogospodarskih planova malih šumoposjednika što doprinosi smanjivanju površine šuma i šumskih zemljišta za koje nisu izrađeni šumskogospodarski Programi", rekli su nam u Ministarstvu.

Preskače se ocjena utjecaja na okoliš

Međutim, jako zanimljivo je i to što su programi gospodarenja gospodarskom jedinicom i plan upravljanja područjem ekološke mreže potpuno nova kategorija šumskogospodarskih planova koji uz propise iz područja šumarstva omogućuju i upravljanje područjima ekološke mreže.

"S obzirom na posebne propise iz područja zaštite prirode i zaštite okoliša, poglavito NATURA područjima i zahtjeve Europske komisije, te potrebe provođenja strateških procjena na okoliš čak i za planove gospodarenja prirodnim dobrima što šumskogospodarski planovi nedvojbeno jesu, ovakvim modelom odnosno dodatnim proširivanjem sadržaja i aktivnosti koji će biti obrađeni u novopredviđenim šumskogospodarskim planovima, otklanja se velika administrativna barijera, odnosno postupci prethodne ocjene utjecaja na okoliš, izrade studije utjecaja na okoliš koji bi prolongirali donošenje planova ili pak doveli do onemogućavanja redovnoga gospodarenja pojedenim područjima, naravno u skladu s uvjetima zaštite prirode", ističe se u komentaru Ministarstva.

Nema sumnje da će ova nastojanja Ministarstva poljoprivrede da balansira između potrebe za oživljavanjem gospodarske aktivnosti i ekoloških zahtjeva za očuvanjem prirode izazvati jake reakcije ekoloških udruga, a nije sasvim jasno ni kako će reagirati EK na takve odredbe.

Ipak, za sada u okviru javnog savjetovanja, kako se može vidjeti na stranicama e-savjetovanja, nema još ni jednog komentara, ali ne treba sumnjati da će do 5. rujna, do kada traje taj proces, biti i te kako javne bure o ovoj temi.


Pola zemlje pod šumama

Šume i šumsko zemljište prostiru se na 2,759.011 hektara, odnosno prekrivaju oko 47,5 posto kopnenog teritorija. Udio je površina prirodnih šuma u ukupnoj šumskoj površini 95 posto, a od ukupnog šumskog područja oko 79 posto su bjelogorične, 16 posto crnogorične, a pet posto degradirane šume. U ukupnoj površini šuma 73 posto je državnih šuma, kojima gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., a preostalo su šume u privatnom vlasništvu.

Privatnim šumskim posjedima na prostoru RH zajednička su obilježja rascjepkanost i usitnjenost – prosječna im je veličina 0,43 hetara, a prosječna veličina čestice 0,15 hektara.

Stoga je, poručuju iz Ministarstva, za učinkovito korištenješuma potrebno okrupniti privatne šumoposjednike.
Podaci iz različitih izvora neusklađeni su, ali upućuju na zaključak da je od 1997. zabilježen rast šuma od oko osam posto.


Provjerite gdje je šuma

Uspostavlja se i Registar koji se sastoji od više Upisnika (od kojih su neki postojeći, a neke je potrebno uspostaviti) čime će, ističu u Ministarstvu, "nedvojbeno doći i do unaprjeđenja kvalitete, te boljeg praćenja stanja površina šuma i šumskih zemljišta. Dio Registra će također biti javan pa će zainteresirane osobe moći provjeriti status čestica u odnosu na uključenost u šumskogospodarsko područje.

Zakonsku odredbu obveze uspostave Registra, u odnosu na obvezu ishođenja potvrde o uključenosti i pojedinačne upite stranaka smatramo velikim iskorakom u odnosu na smanjivanje administrativnih postupaka.

Također, pri planiranju bilo kakvih projekata bitno je u odnosu na ograničenja koja Zakon o šumama postavlja zbog zaštite šuma i šumskih zemljišta znat je li se na određenom području nalaze šume i šumska zemljišta, a isto će biti moguće provjeriti prije no što projekt uopće započne", rekli su nam u Ministarstvu.

 

Naslovnica Hrvatska