Novosti Hrvatska

PLAĆA BEZ POKRIĆA

Nevjerojatna državna agencija u kojoj na deset zaposlenih postoji 13 šefova: ovo je priča o raju za preplaćene uhljebe i državi koja baca milijune u vjetar

PLAĆA BEZ POKRIĆA

Priča o CEI-ju, Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, koju smo ranije objavili, razotkrivši da je riječ o skupoj agenciji koja već pet godina postoji a da iza nje ne stoji niti jedan jedini realizirani projekt javno-privatnog partnerstva, izazvala je dosta reakcija diljem zemlje.

Razumljivo, jer diljem zemlje se CEI raširio obećavajući izgradnju, recimo, škola ili bolnica. Od kojih su samo obećanja i ostala.

Zaista čudno

Ipak, jedna reakcija posebno je zanimljiva, a došla je iz samog CEI-ja. Predsjednik Uprave Boris Draženović poslao nam je, naime, mejl u kojem stoji kako je "doista čudno da nas toliko zanimaju detalji oko mogućeg gašenja agencije sa 13 zaposlenih i koja ima gotove pripremljene projekte za realizaciju".

"Vama za informaciju: u našoj zgradi postoji agencija sa znatnim brojem djelatnika, bez ikakvih isporuka, nekoliko puta skuplja od CEI-ja. Kako to da vas ona ne zanima? U svakom slučaju ne brinite. Dobit ćete podatke koje tražite, ali trošite se na nama 'sitnima', jer krupne ribe...", piše Draženović ostavljajući nama da mu dovršimo misao.

Prvoga čovjeka CEI-ja zamolili smo da nam pojasni kako je moguće da u pet godina nisu uspjeli ništa od javno-privatnog partnerstva, osim što su konzultantu Saši Marenjaku iz PPP Centra dužni isplatiti 27.225.000 kuna. I gospodinu Marenjaku smo, naravno, poslali upit sa željom da nam objasni kako to da od tog silnog novca država još nije imala ni lipe koristi.

- Razloga ima puno, to svakako nije za jednu rečenicu. Ako želite napisati ozbiljan članak, onda mi pošaljite mail, pa ću vam detaljno odgovoriti o čemu se tu radi - kratko nam je u telefonskom razgovoru poručio Marenjak.



Kako bilo, agencije kakve danas poznajemo pred nestajanjem su. Potvrđuje nam to i ministar uprave Ivan Kovačić, čiji je tim pripremio novi Zakon o državnim agencijama.

Pravni okvir

- Jedan od najvećih problema u radu agencija je što trenutačno ne postoji jedinstven pravni okvir koji određuje njihovo djelovanje. Ovim zakonom to će biti promijenjeno, uvest ćemo red tamo gdje je godinama vladao nered - tvrdi Kovačić.

Odredit će se, nastavlja potpredsjednik Vlade, kriteriji za osnivanje javnih agencija, pri čemu neće biti dopušteno osnovati novu agenciju ako poslove iz njenoga djelokruga mogu obaviti već postojeće agencije. Konkretno: u istom upravnom području moći će djelovati samo jedna agencija.

- Izvršnim agencijama upravljat će ravnatelj, dok ćemo upravna vijeća, odnosno upravne ili nadzorne odbore ukinuti. Kad vam kažem da danas u 50 izvršnih agencija imamo oko 295 članova upravnih vijeća, onda će vam sve biti jasno - objašnjava Kovačić.

Koliko će se novca na ovaj način uštedjeti, Kovačić ne zna. Zapravo, to nitko ne zna.

- A kako ćemo znati kad je poslovanje agencija bilo netransparentno. Blago rečeno. Novim zakonom bit će uređeno da sve agencije idu pod kapu državnog proračuna, na taj način otvorit će se i prostor za ukidanje određenih parafiskalnih nameta, od kojih su novac agencije do sada zadržavale za sebe. Uglavnom, u kunu će se znati koliko koja agencija troši, a koliko zarađuje. I koliko zapošljava djelatnika, a koliko šefova. Neće se, naime, više događati da su od dvadeset zaposlenih njih 18 šefovi - napominje Kovačić.

Gdje to ima

Agencija za sigurnost željezničkog prometa idealan je primjer. To divno tijelo ima Upravno vijeće (pet članova), ima i ravnatelja, ravnatelj ima dva pomoćnika, a ima i još pet (pod)uprava, pa tako nabrajamo Upravu za željezničku infrastrukturu (dva člana Uprave), Upravu za željezničke prijevoznike (jedan član), Upravu za željeznička vozila (četiri člana), Upravu za poslove inspekcije (pet članova) te Upravu za pravne, ekonomske i opće poslove (tri člana).

Agencija je to s 18 zaposlenih u kojoj fotelju grije osam šefova! Plus pet članova Upravnoga vijeća, a to znači da je omjer 13:10 za šefove!


PPP Centar: Dobili smo devet milijuna kuna

Saša Marenjak u svom odgovoru na naš upit tvrdi kako njegova tvrtka od CEI-ja nije dobila iznos naveden u našem jučerašnjem tekstu.

- Isplata više od 27 milijuna kuna je daleko od istine, jer do danas je CEI tvrtki PPP Centar isplatio oko devet milijuna kuna (bez PDV-a) - tvrdi Marenjak te tako demantira dokumentirani podatak koji smo dobili u Ministarstvu zaštite okoliša.

- Razlozi zbog kojih nije došlo do potpisa ugovora o javno-privatnom partnerstvu mogu se sažeti u nekoliko točaka:

1. postojao je velik broj teškoća, uključujući imovinsko-pravne, tehničke i financijske razloge. Međutim, sve te teškoće su mogle biti riješene i u većini slučajeva i jesu riješene.

Značajan razlog zašto projekti nisu bili realizirani krije se u činjenici da se usprkos planu ulaganja Vlade u javnu infrastrukturu, rad fokusirao na stabilizaciju proračuna i javnih financija čime su odluke o javnim investicijama stavljene u drugi plan;

2. da bi se pokrenuo ovako ambiciozan program potrebno je prvo pokrenuti velike javne investicije kako bi se privukli međunarodni ulagači i stvorili lokalni timovi koji bi radili na projektima. Nažalost, veliki JPP projekti, koji su bili spremni na realizaciju, tada su predstavljali očito prevelik teret za preuzimanje dugoročnih obaveza te su stavljeni na "čekanje";

3. na pripremljene "male projekte" (kapitalni troškovi na razini 10-15 milijuna eura) veliki privatni partneri nisu imali interes ulaganja, a manje domaće tvrtke nisu mogle zadovoljiti kriterije financijskih institucija;

4. na tržištu u RH (tada) nije bilo razvijeno tržište tzv. Equity fondova koji bi ulagale u JPP projekte;

5. za značajno poticanje interesa privatnih partnera bitna je i "politički jasna i nedvosmislena poruka" da javni sektor želi uključenje kvalitetnih privatnih partnera u realizaciji projekata javne infrastrukture. Zaključno, napominjem da rad eksperata PPP Centra nije bio razlog zašto JPP projekti koje vi spominjete nisu došli do razine potpisa JPP Ugovora s potencijalnim privatnim partnerima.


Nacionalno blago: u 56 agencija - 9000 plaća 

1. HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA (HERA) - 63
2. AGENCIJA ZA INVESTICIJE I KONKURENTNOST (AIK) - 42
3. CENTAR ZA PRAĆENJE POSLOVANJA ENERGETSKOG SEKTORA I INVESTICIJA (CEI) - 13
4. HRVATSKA AGENCIJA ZA OBVEZNE ZALIHE NAFTE I NAFTNIH DERIVATA (HANDA) - 7
5. AGENCIJA ZA UGLJIKOVODIKE - 14
6. AGENCIJA ZA OPREMU POD TLAKOM (OPT-AGENCIJA) - 22
7. HRVATSKA AKREDITACIJSKA AGENCIJA (HAA) - 27
8. HRVATSKI ZAVOD ZA NORME - 57
9. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU (CERP) - 66
10. HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA - 149
11. DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU BANAKA (DAB) - 21
12. FINANCIJSKA AGENCIJA (FINA) - 3128
13. AGENCIJA ZA REVIZIJU SUSTAVA PROVEDBE PROGRAMA EUROPSKE UNIJE (ARPA) - 58
14. AGENCIJA ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA - 29
15. AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA - 47
16. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE - 29
17. HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI (HAKOM) - 179
18. AGENCIJA ZA SIGURNOST ŽELJEZNIČKOG PROMETA - 16
19. HRVATSKA AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO (HACZ) - 81
20. AGENCIJA ZA ISTRAŽIVANJE NESREĆA U ZRAČNOM, POMORSKOM I ŽELJEZNIČKOM PROMETU - 7
21. AGENCIJA ZA VODNE PUTOVE - 26
22. AGENCIJA ZA OBALNI LINIJSKI POMORSKI PROMET - 12
23. HRVATSKI REGISTAR BRODOVA (HRB) - 97
24. HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO, INOVACIJE I INVESTICIJE (HAMAG-BICRO) - 147
25. AGENCIJA ZA PRAVNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA (APN) - 75
26. AGENCIJA ZA OZAKONJENJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA (AZONIZ) - 201
27. HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ - 16
28. AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE - 49
29. SREDIŠNJA AGENCIJA ZA FINANCIRANJE I UGOVARANJE PROGRAMA I PROJEKATA EUROPSKE UNIJE (SAFU) - 197
30. AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKE PROIZVODE (HALMED) - 196
31. AGENCIJA ZA KVALITETU I AKREDITACIJU U ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI - 21
32. AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (APZ) - 72
33. HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA - 307
34. AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU - 730
35. HRVATSKA AGENCIJA ZA HRANU (HAH) - 22
36. HRVATSKI CENTAR ZA POLJOPRIVREDU, HRANU I SELO - 133
37. SAVJETODAVNA SLUŽBA - 252
38. HRVATSKE VODE - 844
39. AGENCIJA ZA PROSTORE UGROŽENE EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM (EX-AGENCIJA) - 50
40. HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRANJE - 128
41. AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE - 127
42. AGENCIJA ZA MOBILNOST I PROGRAME EUROPSKE UNIJE (AMPEU) - 79
43. AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE - 70
44. AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH (ASOO) - 124
45. HRVATSKI MJERITELJSKI INSTITUT (HMI) - 6
46. HRVATSKI AUDIOVIZUALNI CENTAR - 7
47. FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST - 240
48. FOND ZA NAKNADU ODUZETE IMOVINE - 33
49. AGENCIJA ZA OSIGURANJE RADNIČKIH POTRAŽIVANJA U SLUČAJU STEČAJA POSLODAVCA - 12
50. ZAVOD ZA VJEŠTAČENJE, PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM - 234
51. SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA (REGOS) - 39
52. PRAVOSUDNA AKADEMIJA - 25
53. DRŽAVNA ŠKOLA ZA JAVNU UPRAVU (DŠJU) - 13
54. CENTAR ZA VANJSKO VREDNOVANJE OBRAZOVANJA - 40
55. HRVATSKA AKADEMSKA I ISTRAŽIVAČKA MREŽA (CARNet) - 111
56. HRVATSKA AGENCIJA ZA OKOLIŠ I PRIRODU - 107

 

Naslovnica Hrvatska