Novosti Hrvatska

'bijela kuga'

Hrvatska je suočena s katastrofalnom demografskom situacijom; Plenković: Učinit ćemo sve da to popravimo, ali to ne podrazumijeva zabranu pobačaja'. A evo što podrazumijeva...

'bijela kuga'

Demografija je strateško pitanje za budućnost Hrvatske i temelj gospodarskog, društvenog, regionalnog te ukupnog razvitka. Učinit ćemo maksimum da preokrenemo negativne trendove, da potičemo mlade na roditeljstvo, zaustavimo iseljavanje i osiguramo ravnomjeran razvoj Hrvatske, a ne da pojedini krajevi ostanu prazni. Radit ćemo na promicanju obiteljskih vrednota, ali jasno ću ponoviti: to ne podrazumijeva zabranu pobačaja.

Istaknuo je to premijer Andrej Plenković na velikoj konferenciji “Demografija – refleksije na mirovinski sustav”, koju je naša kuća Hanza media u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskih fondova održala u utorak u Zagrebu.

Skupu na kojemu se govorilo o ovome ključnom problemu koji poprima zabrinjavajuće razmjere odazvali su se, uz premijera, ministri financija Zdravko Marić, demografije, obitelji, mladeži i socijalne politike Nada Murganić, rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner te ugledni demografi, stručnjaci, ekonomisti, predstavnici mirovinskih fondova.

Svaki peti stariji od 65

Projekcije, podaci i ključne mjere vezane za ovu problematiku mogle su se čuti na konferenciji, a kao jednu od najvećih novosti premijer Plenković najavio je osnivanje Vijeća za demografsku revitalizaciju idućeg mjeseca, kojemu bi na čelu trebao biti upravo premijer, a trebalo bi kao koordinativno tijelo pri Vladi povezivati sva ključna ministarstva na usklađivanju mjera pronatalitetne politike.



Iznio je i alarmantne podatke o demografskoj situaciji u Hrvatskoj:

- Prosječna starost u nas porasla je za deset godina, 1961. godine iznosila je 32,5 godina, a 2011. godine 41,7 godina. Hrvatska je među najstarijim nacijama u Europi. Prema popisu stanovništva 2011. godine prvi put broj starijih od 65 godina premašuje brojku mlađih od 14 godina. Svaki peti Hrvat stariji je od 65 godina – upozorava premijer, naglašavajući kako se ta problematika, uz negativan prirodni prirast te rastući trend iseljavanja, odražava na sve sfere života.

- Krajem 2016. u mirovinskom smo osiguranju imali 1,4 milijuna osiguranika te 1,2 milijuna korisnika mirovina, što nas stavlja u odnos umirovljenika po radniku 1:1,17. Svakog mjeseca za mirovine izdvajamo tri milijarde kuna. Bez povećanja gospodarskih aktivnosti mirovinski sustav uskoro neće biti održiv i zahtijeva reforme. Vlada u reformama računa na mirovinske fondove kao partnere – pozvao je premijer.

Osigurano 150 milijuna kuna za rodilje

Plenković je naglasio kako demografska politika njegove Vlade uključuje i poticanje povratka iseljene Hrvatske. Ponovio je i neke od mjera koje je njegova Vlada poduzela u protekla četiri mjeseca, poput rasta rodiljnih i roditeljskih naknada.



- Od 1. srpnja raste financijska potpora roditeljima. U proračunu su izdvojena sredstva za povećanje rodiljne naknade za nezaposlene rodilje s 1663 na 2328 kuna. Povećana je i naknada za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta s 2600 na 4000 kuna. Za to smo osigurali 150 milijuna kuna više u odnosu na postojeći iznos za ovu godinu – podsjetio je premijer.

Istaknimo da će se ta mjera odnositi na sve rodilje, bilo one koje 1. srpnja budu u sustavu rodiljnih i roditeljskih naknada, bilo za obitelji novorođene djece. Ukupno za rodiljne i roditeljske naknade izdvajamo oko 1,9 milijardi kuna godišnje, a povećanjem naknada ta će se sredstva na godišnjoj razini povećati za oko 300 milijuna kuna.

Detaljnije planove Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike pod nazivom “Provedbeni plan mjera za demografsku revitalizaciju RH” iznio je državni tajnik u Ministarstvu Marin Strmota.

- Suočeni smo s katastrofalnom situacijom. U 2015. godini dnevno je iz Hrvatske nestajalo 50 ljudi prirodnim putem i stotinu iseljavanjem. Očekivanje da ćemo preko noći preokrenuti trendove je nerealno, i najrazvijenije zemlje na svijetu imaju problem pada nataliteta – kaže Strmota, koji glavnim preduvjetima za napredak u demografskoj politici vidi proračun, političku volju, koordinaciju i društveni konsenzus, uz misao vodilju da demografska politika nije socijalna politika.

Obiteljski dani

Prijedloge Vlade i Ministarstva za demografsku revitalizaciju zemlje sažeo je u nekoliko glavnih točaka, među kojima je već navedeno povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora, ali i promjene vezane za dječji doplatak, uz novost - uvođenje jedinstvene dječje naknade kroz pravedniju raspodjelu dohotka iz sustava olakšica poreza na dohodak.



Uz to, predlaže se usklađivanje obiteljskog i poslovnog života pa bi se Zakonom o radu, na primjer, trebali definirati fleksibilniji oblici radnog vremena poput nepunog radnog vremena za roditelje, kliznog radnog vremena ili rada od kuće. Što se tiče rada nedjeljom i blagdanom, išlo bi se na postupni prijelaz na nedjelju za obitelj, ali i poštedu zaposlenih majki malodobne djece, pa se nagađa se da bi sve to značilo kako se ide prema postupnom ukidanju rada nedjeljom.

Stambeno zbrinjavanje

Kada je riječ o uslugama za djecu i obitelj, pojačala bi se institucionalna briga za djecu predškolske dobi pa se predlaže izgradnja novih i dorada postojećih kapaciteta, prenamjena prostora, uz korištenje EU fondova. Među planovima je i prilagodba radnog vremena vrtića dnevnom radnom vremenu, ali i rad subotom te rad tijekom cijele godine. Kao jedna od mjera poticat će se senzibilizacija privatnog sektora na način win-win ishoda, otvaranja igraonica, obiteljskih dana i slično.

Važan dio tiče se i stambenog zbrinjavanja, gdje bi država neiskorišteni dio svoje imovine ponudila po modelu najma i modelu kupnje, a zemljišta za gradnju ili poljoprivrednu djelatnost. Poticat će se stanogradnja, bilo na državnoj, bilo na lokalnoj razini, kao i subvencionirani stambeni krediti prema pronatalitetnom kriteriju. U migracijskoj politici preduvjet će biti stvaranje registra stanovništva, aktivno provođenje migracijske politike te imigracijska varijanta koja uključuje primarno hrvatsko iseljeništvo. Računa se i na medijsku senzibilizaciju u smislu stvaranja pozitivne slike o obitelji kao temelja opstanka, potpore rodiljama, mladima i obiteljima s više djece.

U devet od deset gradova više ljudi umire nego ih se rađa

Hrvatska je u demografskom slomu. Nema nijednog jedinog pozitivnog demografskog pokazatelja, što nije slučaj ni s jednom drugom granom života. To će nas za pet do deset godina potpuno "zdrmati" – kazao je demograf Stjepan Šterc na početku predstavljanja svoje studije "Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava". 

Niz crnih pokazatelja do kojih je došao ne može se riješiti preko noći, kaže, ali nakon što su se čule prekrasne riječi premijera Plenkovića, prema kojima se demografska problematika konačno digla na razinu na kojoj treba biti, povratka natrag više nema, poručuje Šterc.

– U devet desetina naših općina i gradova umire više stanovnika nego što se rađa – ističe on. Pokazao je karte na kojima je crvenom bojom označeno područje Afrike i Bliskog istoka koje ima strašan prirodni prirast, te Europe (označene crnom bojom) gdje je stanovništva sve manje.

– U crnom dijelu Europe, samo skandinavske zemlje, Irska, Island i Francuska nemaju problema niti projekcije pokazuju da će ondje doći do pada stanovništva. Prognoze su da bi Afrika mogla imati 4,4 milijarde stanovnika, a danas ima 1,3 milijarde. Teško se može očekivati da se to stanovništvo zadrži samo u Africi. Dalje neću – kazao je Šterc, implicirajući da bi njihovo stanovništvo moglo krenuti u naseljavanje drugih područja.

Istaknuo je i kako je u nas u zadnje dvije godine pala nezaposlenost (za 70-ak tisuća), ali prije svega zahvaljujući – iseljavanju. Za deset do 15 godina broj zaposlenih u nas bit će bitno manji od broja umirovljenika, procjenjuje Šterc, podsjećajući i na crnu socijalnu sliku, prema kojoj danas 70 posto kućanstava ne može na godišnji odmor, 64 posto ne može izdržati nenadani financijski izdatak, a dvije trećine ne može prihodima dočekati kraj mjeseca.

– Najvažnija politika suvremene Europe bit će migracijska politika. Demografska problematika u Hrvatsko je pitanje domovinske sigurnosti – poručuje Šterc. 

Prema podacima za 2015. godinu, iz Hrvatske se iselilo 65 tisuća ljudi, među kojima je mladih između 35 do 40 tisuća, a njih 22 tisuće ima fakultetsku diplomu.

– Procjene su da se lani iselilo 80 tisuća ljudi, a uzmemo li u obzir prirodni pad od 20 tisuća ljudi, procjena se diže na gubitak stotinu tisuća ljudi u 2016. godini. Ovo je pitanje opstanka Hrvatske, tu ne smije biti politiziranja i prikupljanja političkih poena – ozbiljan je demograf Šterc.

Uz tvrdnju kako je "Hrvatska neobična zemlja", u kojoj je 400 tisuća birača više nego stanovnika starijih od 19 godina, te 150 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika, iznio je i prognoze prema kojima će Hrvatska za pet godina u ukupnom udjelu imati 18 posto stanovništva do 19 godina života, 56 posto onih u dobi od 19 do 59 godina, a starijih od 60 godina života 26 posto. 

Za deset godina prognoze su još crnje: mladih do 19 godina bit će 16 posto, onih u dobi od 19 do 59 godina 54 posto, a starijih od 60 godina 30 posto.

– Kataklizmična predviđanja kažu da ono što se za Hrvatsku prognoziralo za 60 godina možemo doživjeti već za deset godina – upozorava Šterc.

Mirovinski sustav je neodrživ, a iz ovoga se ne možemo jednostavno izvući, njegova je procjena. Usporedio je Irsku koja ima najmlađu populaciju prosječne starosti stanovništva od 37 godina i nas koji u ovom trenutku, zbog iseljavanja, rastemo na prosječne 44 godine života. 

Pozvao je odgovorne da shvate kako je ovo najvažnije pitanje za državu koje zahtijeva stratešku instituciju u Vladi, seljenje migracijske politike iz MUP-a u Vladu, potpredsjednika Vlade zaduženog za ovu problematiku kao i pridruživanje Ureda za Hrvate izvan Hrvatske tome Vladinom strateškom uredu.

Naslovnica Hrvatska