Novosti Hrvatska

kontroverzni križanci

Vučice u Dalmaciji zavode pse: jug Hrvatske pun vukopasa, stručnjaci otkrivaju zašto i kako ih prepoznati

kontroverzni križanci
Pojavnosti vukopasa u Dalmaciji presudila je i povećana smrtnost vukova, koji često stradaju na cestama i u lovačkim hajkama. Mlade vučice, koje napuste čopor, lakše od vuka nađu psa. I tako nastaju hibridi - pojašnjava prof. dr. Josip Kusak

Vukopsi, mješanci sivog europskog vuka i domaćeg psa već dugi niz godina prirodno se kote u našim gorjima, te ih nelegalno na izoliranim lokacijama ljudi uzgajaju zbog raznih pobuda. A po novim izmjenama i dopunama Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i sami su postali strogo zaštićeni. Slobodna Dalmacije je još prije pet godina imala ekskluzivnu priču o mještaninu s Dinare koji je othranio štene vučice, odgojio je uz pse i od nje nakon parenja dobio vukopsa.

- Okotila je dva šteneta, ženka je odmah uginula, mužjak je preživio i ostao je uz nas. Uvijek je pokazivao nepovjerljivost i želju za osamljivanjem, nikada od njega veselja kada bi mu se prišlo ili donosilo hranu. Nema tu mahanja repa, lajanja – rekao nam je svojedobno.

Dokaze o hrvatskim vukopsima ima i prof. dr. Josip Kusak sa Zavoda za biologiju zagrebačkog Veterinarskog fakulteta. Nakon 15-godišnjeg istraživanja i 203 obrađena uzorka vuka i psa dokazao je, između ostalog, postojanje jednog križanca iz uzgoja, te četiri iz prirode. Sva četiri s područja Dalmacije - iz Kosova kraj Knina, Donjih Srijana, Maljkova, te Krivodola – Berinovca.

Njihovoj pojavnosti na tom području presudila je narušena socijalna struktura vučje populacije, te povećana smrtnost vukova koji često stradaju na cestama i u lovačkim hajkama. Zbog nedostatka muških jedinki mlade vučice, koje napuste čopor, lakše od muškog vuka nađu psa. I tako nastaju hibridi.

- Procjena je kako kod nas obitava oko 200 vukova, od čega na križance otpada oko 2,5 do 3 posto. I kod nas postoje križanci koje ljudi iz različitih pobuda dobiju u uzgoju. Kada bi bili pušteni u prirodu, ne bi imali šanse za preživljavanjem. Postoje i križanci iz prirode, nastali uvijek kao hibrid isključivo parenja vučice i domaćeg psa. Oni isključivo borave u društvu vukova, samo se s njima pare, pa se karakteristike psa za nekoliko generacija izgube – kaže prof. dr. Kusak.

Vučji čaporak

Postoje i neke tjelesne osobine koje mogu ukazati na vukopsa, kao vučji čaporak, prvi prst na stražnjim nogama, koji se ponekad pojavljuje kod pasa, pa može i kod križanaca. To su i crni vukovi, evidentirani u SAD-u, kod kojih crna dlaka dolazi iz pseće populacije.

- Ta se osobina zadržala kao prednost budući da su takvi vukovi otporniji i češće se pare – kaže prof. dr. Kusak.
Istaknuti stručnjak je nove odredbe u pitanju tretiranja vukopasa kao strogo zaštićenih vrsta doživio pomalo nelogičnima. No odbacuje i tvrdnje određenih skupina da su oni štetočine koje treba eliminirati. Prisnažuje to svježim rezultatima talijanskih istraživanja koja navode kako vukopsi po načinu hranjenja nisu ništa drugačiji od čistih vukova.

- Neki tvrde da vukopse treba uklanjati, no teško je tu podvući crtu jer bi to značilo ulazak u moguće zloupotrebe. Mnogi bi čisti vukovi mogli stradati, jer je nemoguće procijeniti vidite li vuka ili vukopsa – kaže prof. dr. Kusak.

Lovci: Zašto ih se zaštitilo?


Ako bi se lovce pitalo, vukopsi su štetočine koje treba eliminirati iz okoliša, pa im odredba o njihovoj zaštićenosti, kako je to ucrtalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, nije legla. Mladen Balić, drugi čovjek Lovačkog saveza Hrvatske, prvi Splitske županije, drži kako se vukopse zaštitilo, dok je s druge strane za muflone, po njemu za prirodu iznimno korisne, ali neautohtone životinje, donesena odluka o kompletnom eliminiranju.

- S obzirom na neka nova ponašanja vukova u prirodi, možemo kazati da vukopsi postoje. Riječ je o agresivnim životinjama koje dolaze u ljudsku blizinu, ulaze u dvorišta, s lanca otkidaju pse. Nikada se vuk psima hranio nije, a ovi to rade. Postoje kuloarske priče o izoliranoj farmi u Lici na kojoj se uzgajaju vukopsi. Ne vjerujem da ih jedu, pa se otvara mjesta sumnji kako idu u prodaju. Nešto s njima rade i smatramo da to treba zakonski istražiti - kaže Balić.

 

Naslovnica Hrvatska