Novosti Hrvatska

BESPRAVNI OBJEKTI

Jerko Rošin: Srušit ću legalizaciju na Ustavnom sudu! Ne može biti zakonito da se objekti dižu bespravno jer su kazne jeftinije od dozvola

BESPRAVNI OBJEKTI
Ne može biti zakonito da neki investitori prolaze zahtjevnu proceduru ishođenja dozvola da bi gradili, dok drugi podižu objekte bespravno, a kazne za gradnju su jeftinije od dozvola - tvrdi Rošin

Legalizacija bespravnih objekata pretvorila se u lakrdiju. Na sve moguće načine pokušava se progurati ozakonjenje objekata na zaštićenim područjima poput splitskog Marjana ili na pomorskom dobru, pod opravdanjima koja su suluda; tipa, sve starije od dvadeset godina spada u tradicijsku gradnju. Ha, ha... Još gore je da su mnogi koji su kuće legalizirali, ponovno krenuli zidati kat-dva na crno, pa ispada da je čuveni splitski arhitekt Jerko Rošin bio u pravu kad je kolege iz struke i sabornike, upozoravao što će se dogoditi s legalizacijom bude li se odvijala prema kriterijima prema kojima se sada provodi.

Otada je prošlo pet godina, a posljedice vidimo svuda oko nas: betonom i PVC-om nasrće se na najbolje pozicije na otocima i obali, a inspektori su nemoćni u srazu s neimarima koji ne prezaju ni od prijetnji i fizičkih sukoba. Rušenje bespravne gradnje nije popularno, pa su se divlji graditelji opet osokolili. Rošin kaže da su oko toga da se iz prostora ne uklanja betonske nakaze prešutni konsenzus postigle gotovo sve političke stranke, jer svatko od njih ima glasače divlje graditelje.

- Na djelu imate zakone koji reguliraju gradnju i dovode do istoga cilja, a potpuno su oprečni. Tako prema postojećim zakonima možete graditi objekt ako ishodite sve potrebne dozvole i platite ih, dok vam drugi zakoni omogućavaju da objekt građen bez dozvola legalizirate i da to platite manje nego da ste ishodili dozvole?! Radi se, dakle, o pravnoj nejednakosti građana i zbog toga ću podnijeti predstavku Ustavnom sudu kojom ću tražiti da se ovakva legalizacija koja je na djelu proglasi neustavnom - veli Rošin i dodaje da u svakodnevnom radu stalno nailazi na probleme zbog legalizacije.

Država žmiri

- Imam investitora koji namjerava podići objekt na svojoj zemlji, međutim, susjed mu je uzurpirao parcelu i na njoj napravio vodospremu. Kako legalizacija podrazumijeva ozakonjenje svega iznad zemlje, ali ne i sređivanje pitanja vlasništva na parceli na kojoj je objekt bespravno građen - sad imamo i takve situacije, a znalo se da će do njih doći - kaže Rošin, koji se divljom gradnjom kao temom sustavno bavi još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad je ona uhvatila maha.

- Kao nulta godina se uzela 1968., i bilo je rečeno da će se legalizirati sve što je izgrađeno do tada, što je bilo, s obzirom na sve okolnosti tada - vrlo logično. No, onda su sedamdesetih građani koji nisu dobili stan od poduzeća krenuli na taj način rješavati stambeno pitanje, pa smo imali apsurde da je država na to žmirila, a ljudi su - umjesto stanova - gradili kuće od četiristo kvadrata. Druga je priča bila odakle, recimo, radniku iz škvera toliki novac za taj građevinski poduhvat? Ratne 1992. i 1993., opet se išlo s legalizacijom po logici da se u ratu puno toga srušilo, pa neka se legalizira ono što je izgrađeno mimo zakona, a onda se 2011. sve ponovilo samo što će posljedice ove legalizacije biti puno gore nego sve što smo do sada na tome planu doživjeli.

Ovaj put bespravni graditelji ne rješavaju svoje stambeno pitanje, već je u pitanju čisti biznis; grade se vile i apartmani bez dozvola, dakle, bespravno, a s namjerom da ih se legalizira. I dok jedni čekaju dozvole minimalno šest mjeseci i riskiraju da ih ne dobiju, drugi svjesno uništavaju prostor, a to im se kasnije legalizira i u konačnici prolaze jeftinije! Ako to nije pravna nejednakost, ne znam što je onda? - pita se arhitekt Rošin i upozorava i na problem različitog tumačenja istih zakona u praksi.

Prostor je naša nafta

- Zna se dogoditi da dođem u nadležni državni ured s projektom nekog investitora i da mi jedan činovnik kaže da je sve u skladu sa zakonom, a njegov kolega da nije. I sad zamislite tu pravnu nesigurnost u kojoj se nađe investitor koji želi raditi sukladno zakonu. S druge strane, i bespravni graditelj provodi legalizaciju po zakonu, i to je apsurd koji članovi Ustavnog suda moraju razmotriti i ocijeniti ustavnost zakona koji reguliraju legalizaciju bespravne gradnje - odlučan je naš sugovornik.

No, nisu samo problem oni koji (g)rade mimo prostornih planova.

- Da stvar bude gora, puno je investitora koji su imali sve dozvole, ali ih nisu poštovali, što je primjer divlje gradnje, jer je ta gradnja divlja u odnosu na prostor koji se njome nagrđuje, a prostor je naša nafta, to je najvrednije što imamo, i ako ga uništimo, kao što ga uništava susjedna Crna Gora - izgubit ćemo glavni resurs od kojeg Hrvatska danas živi i na kojeg se svi oslanjaju - turizam - upozorava Rošin.

Ima li u Vladi razuma i pameti za Rošinov apel ili ćemo dopustiti da nam obalu i otoke poždere beton, nakon će ga se više nitko od nas neće pošteno najesti.

 

 

Naslovnica Hrvatska