Novosti Hrvatska

SEM 1986 ČEKA NA GRADNJU VJETROTURBINA U OMIŠKOM ZALEĐU

SEM 1986. 'na čeki': stopirano ulaganje teško 20 milijuna eura

SEM 1986 ČEKA NA GRADNJU VJETROTURBINA U OMIŠKOM ZALEĐU

Iako lokacija nema status zaštićenog krajobraza, negativna ocjena jedne članice Povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš zaustavila je posao gradnje vjetroelektrane

Iako lokacija nema status zaštićenog krajobraza, negativna ocjena jedne članice Povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš zaustavila je posao gradnje vjetroelektrane

                                                                                         CROPIX
Oko 20 milijuna eura splitska tvrtka SEM 1986 d.d. namjerava uložiti u gradnju 14 vjetroturbina na lokaciji Kom-Orjak-Greda, predio Kostanje – Blato na Cetini, tridesetak kilometara sjeverozapadno od Omiša.

Ta je lokacija ucrtana za vjetroelektranu i u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, čija ga je Skupština usvojila uz prethodno ishođene suglasnosti šest ministarstava i njihovih uprava, pa između ostalih i uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture.

No, govoreći o toj investiciji u vrijeme kad Hrvatska velike nade polaže i u obnovljive izvore energije, Tihomil Radja, direktor SEM-a 1986, nema trenutačno razloga za optimizam.

Iako od 2003. mjere potencijale vjetra na toj lokaciji, a ozbiljnije su krenuli u projekt 2007. kad je donesena zakonska regulativa i već uložili 2,5 milijuna kuna, SEM-u ne puše vjetar u leđa.

Potencijal njegove vjetroelektrane zaustavilo je Savjetodavno stručno povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš, i to ponajviše zbog krajobraznih vrijednosti!

„Namjeravani zahvat, obrađen Studijom o utjecaju na okoliš vjetroelektrana Kom-Orjak-Greda, nije prihvatljiv za okoliš na planiranoj lokaciji te se predlaže Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva odbacivanje zahtjeva nositelja zahvata”, zaključak je s druge sjednice Povjerenstva čiji je predsjednik prof. dr. Juraj Božičević s Fakulteta kemijskog inžinjerstva i tehnolgije Sveučilišta u Zagrebu.

Prespora birokracija

Kata Gojević, glasnogovornica spomenutog Ministarstva, potvrdila nam je da još nije doneseno konačno rješenje.

„Točno je da je Povjerenstvo većinom glasova prihvatilo zaključak po kojem je predloženi idejni projekt zbog krajobraznih razloga neprihvatljiv, iz čega proizlazi da je mišljenje Povjerenstva da treba korigirati idejni projekt”, potvrđuje glasnogovornica.

SEM 1986, pak, uputio je u to ministarstvo primjedbe na rad Povjerenstva, ukazujući na pogreške u proceduri, pa čak i to da odluka nije donesena javnim glasovanjem članova Povjerenstva.

“Apsurdno je”, ističe Radja, “da se na temelju individualnog dojma jedne članice Povjerenstva s Agronomskog fakulteta, koja drži da se vjetroelektrana ne uklapa u krajobraz, odbije lokacija koja nijednim dokumentom nije proglašena zaštićenim krajobrazom. Zbog takvog mišljenja pada državna energetska strategija, padaju prostorni dokumenti”, kazat će Radja.

“Hoće li sutra neko drugo povjerenstvo nekom drugom investitoru odobriti tu lokaciju za vjetroelektranu jer će drugačije poimati vizure vjetroelektrane”, pita se direktor SEM-a.

“Studija utjecaja na okoliš jedna je od bitnih komponenti u gradnji vjetroelektrana, a u cijelom tom poslu dobivanja suglasnosti i dozvola vezano je oko 30 subjekata i za bilo što napraviti u Hrvatskoj treba najmanje pet godina”, kazuje nam dr. Ranko Goić, predstojnik Zavoda za elektroenergetiku splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB).

Subjektivne procjene “U svakom polju u Njemačkoj ili u španjolskoj pokrajini Navarra nalaze se vjetroelektrane, nekome se to vizualno ne sviđa, nekome ne smeta, ali oni razvijaju obnovljive izvore energije i od njih imaju koristi. Ne može se dogoditi da se na brdu A gradi jer se nekome sviđa, a na brdu B ne gradi jer se nekome vizualno stupovi ne sviđaju.

Nedopustiv je nejednaki tretman investitora, ne smiju se zaustavljati investicije vrijedne 50, 100 milijuna eura jer se nekome nešto ne sviđa u prostoru”, ističe Goić, ukazujući kako je kod nas često na djelu nekompetentnost onih koji odlučuju, kao i pojedinih investitora koji se teško snalaze u hrpi novih zakona.

Dr. Goić veli i kako se u razvijenim zemljama svi dokumenti koji se tiču ovakvih investicija, pa tako i zapisnici stručnih povjerenstava koji odlučuju o utjecaju na okoliš, stavljaju na internetske stranice kako bi se spriječili bilo kakvi mogući sukobi interesa.

Dalmacija ‘jača’ od NE Krško

Prve dvije vjetroelektrane u Hrvatskoj su Ravna na Pagu (5,95 MW) i Trtar-Krtolin kod Šibenika (11,2 MW). Gradi se još jedna kod Šibenika i jedna iznad Senja. Ovih je dana Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, izjavio da su vjetropotencijali Dalmacije takvi da bi vjetroelektrane po proizvodnji energije mogle dvostruko nadmašiti NE Krško.


Prihvaćeno 26 od 36 zahtjeva

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije ima 24 lokacije za potencijalnu gradnju vjetroparkova. U Hrvatskoj je za gradnju vjetroelektrana predviđeno 100 lokacija. Ministarstvo zaštite okoliša je do sada zaprimilo 36 zahtjeva za ocjenu studije utjecaja na okoliša za vjetroelektrane i donijelo 26 rješenja kojima se zahvat ocjenjuje prihvatljivim za okoliš. Ostali zahtjevi su na doradi ili je postupak u tijeku, kazala nam je Kata Gojević.

Naslovnica Hrvatska