Novosti Hrvatska

preporuka iz washingtona

MMF nagovorio državni vrh: porez na nekretnine ipak stiže u 2018.

preporuka iz washingtona
Jedan od razloga zašto se oporezivanje kuća, stanova i zemljišta uvodi postepeno svakako je činjenica da se radi o porezu koji ubire lokalna samouprava

U razgovorima koji su uoči Božića vođeni između Misije Međunarodnog monetarnog fonda i državnog vrha, hrvatskoj Vladi, prema zaključcima MMF-a, preporučeno je da ustraje na uvođenju poreza na nekretnine.

Taj namet, kako je usuglašeno nakon spomenutih razgovora, u MMF-u vide kao oslonac takozvane fiskalne konsolidacije javnih financija, odnosno smanjenja javnog duga i ublažavanja ranjivosti državnog proračuna na šokove na vanjskom tržištu kapitala.

Iako Hrvatska nema stand-by aranžman s MMF-om kao nekad, preporuke te institucije u nas nikada nisu olako prihvaćane zbog njezinih utjecaja na kreditni rejting države.

S druge strane, čak i u vrijeme kada je Hrvatska bila čvršće vezana na MMF, Fond nikada nije izricao precizne rokove u kojima nešto treba provesti, pa tako ni ovom prilikom nije spomenuto kada se očekuje uvođenje poreza na nekretnine u Hrvatskoj.

Nesređeni katastar

Kako doznajemo od izvora u vladajućoj koaliciji, uvođenje poreza na nekretnine bila je tema u formiranju vlasti i Vladina programa, ali, kažu naši sugovornici koji su nam bili spremni neslužbeno prenijeti informacije kojima raspolažu, bez mijenjanja planova koje je o tome napravila Vlada Tihomira Oreškovića.

Podsjetimo, u reformskom planu Oreškovićeve Vlade iz proljeća prošle godine, porez na nekretnine trebao bi se uvesti 1. siječnja 2018. ali samo kao puko prevođenje postojeće komunalne naknade u spomenuti porez.

- Procijenjeno je da bi bilo kakvi drugi zahvati početkom iduće godine bili ishitreni jer nemamo sređeni katastar nekretnina, legalizacija još traje, a potrebno je uskladiti i pripreme za uvođenje poreza s lokalnom samoupravom. Do početka iduće godine treba sve pripremiti kako bi se komunalna naknada mogla prevesti u porez na nekretnine - navode naši izvori u vladajućoj koaliciji.

Nema govore o tome, ističu naši sugovornici, da bi se prevođenjem komunalne naknade u porez povećavao iznos koji građani plaćaju za nekretninu u kojoj žive.

O tzv. drugoj etapi uvođenja poreza na nekretnine, koja bi prema planovima Oreškovićeve Vlade, nastupila 1.siječnja 2020. i uključivala bi novi razrez poreza na nekretninu u skladu s njezinom tržišnom vrijednošću, položajem i ostalim čimbenicima, u vladajućoj koaliciji, kako doznajemo, sada se ne razgovara.

U prilog tome ide i podatak da ministar financija Zdravko Marić u obrazloženju državnog proračuna za ovu i naredne dvije godine, nije spominjao provedbu spomenute druge faze uvođenja poreza na nekretnine.

Postupno uvođenje

- Transformacijom komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018. godine mijenja se i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji će biti objedinjeni - stoji u Marićevu obrazloženju proračunske politike koje je usvojeno na jednoj od posljednjih sjednica Vlade. Inače, jednostavni porez u Vladinim dokumentima odnosi se na prevođenje komunalne naknade u porez, a namet koji bi se uveo 1.1.2020. naziva se "vrijednosnim porezom na nakretnine".

Jedan od razloga zašto se oporezivanje kuća, stanova i zemljišta uvodi postepeno svakako je činjenica da se radi o porezu koji ubire lokalna samouprava. Vlada sebi jednostavno nije mogla dopustiti luksuz da uoči lokalnih izbora predviđenih za travanj ove godine bilo što mijenja oko komunalne naknade.

Još je u Vladi Zorana Milanovića ozbiljno razmatrano prevođenje komunalne naknade u porez jer je uočeno da su prihodi iz tih izvora daleko manji od onoga što se može prikupiti.

Procjenjuje se da gradovi i općine od komunalnih naknada godišnje uberu oko dvije milijarde kuna, a u reformskim planovima Oreškovićeve Vlade baratalo se računicama da bi već prevođenjem naknade u porez prihodi iz tog izvora skočili za 300 milijuna kuna, dok bi se 2020. prikupilo oko četiri milijarde kuna.

U spomenutim Vladinim računicama polazilo se od toga da se komunalna naknada slabo naplaćuje, da gradovi i općine daju puno povlastica i izuzetaka te da dosta toga što bi trebalo oporezovati nije ni evidentirano. Pa još kad se na to nadoda nova procjena vrijednosti nekretnina koja bi se trebala izraditi do 1.1.2020., dolazi se do sada teško dostižnih četiri milijarde kuna prihoda od nameta na kuće, stanove i zemljišta.

Pohvale Marićevoj reformi

Rijetko je kada hrvatskoj Vladi i Hrvatskoj narodnoj banci u razgovorima s Misijom MMF-a servirano toliko pohvala kao na razgovorima koji su nedavno vođeni u Zagrebu. Delegacija MMF-a predvođena Khaledom Sakrom pohvalno se izrazila o rastu BDP-a, stabilnosti tečaja i bankarskog sustava, kao i o mini poreznoj reformi Plenkovićeve Vlade. Kad su u pitanju preporuke Vladi, uz uvođenje poreza na nekretnine, MMF je signalizirao nužnost reformi zdravstvenog sustava i javne uprave.

Naslovnica Hrvatska