Novosti Hrvatska

RADNA OBVEZA U UČIONICAMA

Nastavnici i učitelji morat će u školama biti minimalno šest sati dnevno, oni bijesni na pomoćnika ministra: To je jadno! Nismo neradnici! Nemamo ni stolova ni računala

RADNA OBVEZA U UČIONICAMA

Nastavnici i učitelji nisu neradnici i ne trebaju im takve ponižavajuće kvalifikacije, ali ideja o reorganizaciji rada škola može se i treba razmotriti – to bi ukratko bile reakcije prosvjetara na najavu pomoćnika ministra obrazovanja Momira Karina o mogućnosti propisivanja radne obveze nastavnicima i učiteljima boravka u školi od obveznih šest punih sati.

Karin je, podsjetimo, u najavi reforme organizacija rada škole najavio mogućnost da se boravak učitelja u školama produži u prijepodnevnoj smjeni i do 2,5 sata u odnosu na trenutačno stanje, znači do 14 sati, a u popodnevnoj smjeni do 20 sati. O toj bi se njegovoj ideji trebalo raspravljati unutar radne skupine koja radi na izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, a koja bi rad trebala nastaviti odmah iza Nove godine.

Prema našim saznanjima, izmjene zakona trebale bi biti pripremljene najkasnije do lipnja iduće godine, a zakon bi trebao stupiti na snagu od jeseni 2017. godine.

Dosad se razgovaralo o brojnim područjima koje će zakonom trebati promijeniti: najprije treba utvrditi hoće li se postojeći zakon razdvojiti na onaj za osnovne te poseban za srednje škole, a među zamislima što treba mijenjati nalaze se i teme poput one da bi svaka županija ili škola sa specifičnim uvjetima mogla ubuduće sama utvrđivati školski kalendar, među ostalim datume početka i završetka školske godine te praznika.

Također, već je najavljeno da postoji mogućnost povratka zaključnih ocjena na polugodištu, trebat će utvrditi hoće li se mijenjati sastavi školskih odbora, što će biti s ravnateljskim licencijama za čije je stjecanje datum prolongiran na 2021. godinu i tako dalje.

No, ovih je dana najviše pozornosti izazvala ideja pomoćnika ministra obrazovanja Momira Karina o tome da se za učitelje propiše obvezan boravak u školi od šest sati dnevno. Naši učitelji imaju propisano radno vrijeme od 40 sati tjedno, dok u samoj nastavi provode minimalno od 15 sati (plus dva sata razredništva) tjedno u razrednoj nastavi do propisane norme neposredno-odgojno obrazovnog rada od 20 do 22 sata u osnovnim i srednjim školama.

Velik dio obveza, poput priprema za nastavu, ispravljanja zadaća i slično učitelji su, zbog nedostatka prostora, prisiljeni odrađivati u svojim kućama. Sada bi taj rad, kao i neke izvannastavne i slobodne aktivnosti, ako Karinov prijedlog prođe, mogli odrađivati unutar šest obveznih sati boravka u školi. Karin je objasnio kako je ideja da se taj rad, koji ne predstavlja nikakvu novu obvezu nego reorganizaciju sadašnjih, što više vrati u školu, te da se u početku provodi u onim školama koje za to imaju uvjeta.

Prosvjetare je, međutim, više od same ideje koju bi možda i podržali pogodila kvalifikacija o tome da bi "ovime nastavnici pokazali kako nisu neradnici“.

- Učitelji i nastavnici okupljeni oko mreže "Nastavnici organizirano" slažu se i podržavaju inicijativu pomoćnika ministra obrazovanja Momira Karina o obaveznom boravku učitelja i nastavnika u školama minimalno šest sati, ali smatramo da je argumentacija koju je pomoćnik iznio jadna, ponižavajuća i odražava posvemašnju nesposobnost istoga da obavlja svoju dužnost. Ali sve to skupa je valjda nužan uvjet da bi netko dospio na visoku poziciju u Ministarstvu obrazovanja pa se nećemo time previše zamarati.

No, prijedlog je sam po sebi zanimljiv, zaslužuje razmatranje i, u konačnici, prihvaćanje – poručuju iz mreže "Nastavnici organizirano". Kažu da će mnogi kolege s oduševljenjem dočekati prestanak prakse nošenja posla kući te nošenja potrepština za posao od kuće.

U ovom trenutku golema većina učitelja i nastavnika, zbog iznimno smanjenih materijalnih mogućnosti u školama, većinu administrativnog posla obavlja izvan svog radnog mjesta: pisanje izvješća, ispravljanje testova, zadaćnica i domaćih zadaća, unošenje ocjena u e-maticu, pisanje priprema i slično, poručuju.

Kao uvjet da se provede ideja o minimalnom šestosatnom boravku predlažu da se svakom učitelju i nastavniku osigura radni stol na kojemu će moći obavljati nenastavni dio posla, mjesto za odlaganje dokumentacije, stručnih knjiga i udžbenika koje koristi u nastavi, minimalno jedno računalo na dva učitelja, bolja organizacija rasporeda, osobito za učitelje koji rade u više škola i slično.

- Učitelji bi bili sretni kada bi sav svoj rad mogli obavljati u školi i kada sami ne bi morali financirati materijale koji su im potrebni za rad. Nažalost, učitelji često rade u više škola, po školama se radi nedostatka mjesta sele po učionicama zajedno s radnim materijalima, u zbornicama često nema mjesta niti da svi članovi učiteljskog vijeća sjede, a kamoli da rade, na radnom mjestu im nije dostupna stručna literatura…

Ako itko misli da rješenje odgojno-obrazovnog pitanja stoji u tome da se učitelji u neadekvatnim uvjetima rada u zbornicama griju u krugu oko vatrice, onda je pitanje imali nižeg dna od ovoga – ogorčena je Ana Hinić iz Sindikata hrvatskih učitelja, profesorica povijesti u OŠ "Žrnovnica", koja upozorava kako neki učenici u selima autobusima '"prevale" i 30-ak kilometara dnevno po jako lošim cestama za dolazak i odlazak iz škole.

- Nastavnici nisu neradnici. To je zastrašujuća izjava. Nastavnici žele raditi s učenicima, i danas sve svoje obveze provode u nemogućim uvjetima, u školama koje rade i po tri smjene. Ako im itko postavlja ograničenja, onda je to Ministarstvo obrazovanja koje smanjuje, na primjer, mogućnost broja sati dopunske i dodatne nastave. Rad škola treba reorganizirati, ali prije bilo kakvih ishitrenih poteza o tome treba razgovarati upravo s nastavnicima – poručuje Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.


Radni tjedan kao u većini zemalja EU-a

Hrvatski učitelji i nastavnici ne rade ni puno više niti manje od svojih kolega u Europskoj uniji. Prema izvješću mreže Europske komisije Eurydice 2013., u većini europskih zemalja radni tjedan učitelja kreće se od 35 do 40 sati. Hrvatska ima 40-satni radni tjedan prosvjetara, jednako kao Njemačka, Nizozemska, Austrija, Poljska, Mađarska, Slovenija ili Švedska.

Jedina zemlja koja ima 30-satni radni tjedan je Grčka, ali ondje su nastavnici svih 30 sati dostupni u školi, dok su u Portugalu, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Norveškoj dostupni i više od 30 sati tjedno.

Za Hrvatsku tih podataka nema. U Sloveniji, na primjer, u osnovnim školama imaju slično kao i u nas minimalno 16 do 17 nastavnih sati tjedno, ali jednako tako i u srednjim školama, gdje je u nas norma viša. U Malti je broj nastavnih sati čak 26 tjedno u osnovnim školama.

Školski kalendar

Osim reorganizacije rada u školi, promjene bi trebao doživjeti i školski kalendar. Već dugo godina u nas se vode borbe oko toga koja će županija i hoće li odgoditi početak školske godine a koja ne, tko bi trebao imati više zimskih praznika a tko manje, i slično.

Iz Ministarstva su već objavili razmišljanja prema kojima bi se ubuduće županijama ili školama sa specifičnim uvjetima dopustili da same izrade školski kalendar. Ministarstvo bi samo donosilo okvirni kalendar, primjerice, s brojem obveznih nastavnih dana, praznika i sl., a osnivači i škole bi onda sami "krojili" datume početka i završetka nastave i trajanje praznika.

Škola danas u Hrvatskoj traje 175 dana, što je u rangu s europskim prosjekom. Talijani i Danci, na primjer, imaju čak 200 školskih dana, a Francuzi tek 162. Različiti početak škole i trajanje praznika uglavnom imaju njemačke savezne države, kao i govorna područja u Belgiji te još neke europske zemlje.      

Ministarstvo se ogradilo od Karinovih izjava

Ministarstvo znanosti i obrazovanja ogradilo se jučer od izjava pomoćnika ministra obrazovanja Momira Karina, te u odgovoru koji su nam dostavili ističu kako njegove izjave dane jednome dnevnom listu o prijedlogu reorganizacije nastave u školama ne predstavljaju službene stavove Ministarstva. Međutim, potvrdili su kako će početkom 2017. godine pokrenuti proceduru izrade i donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

- Organizaciju nastave i druga ključna pitanja razmotrit će tijekom iduće godine povjerenstvo koje će raditi na Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona, a izmjene će, u konačnici, biti usuglašene sa svim ključnim dionicima u sustavu i donesene u najboljem interesu učenika kao središta odgojno-obrazovnog procesa - najavljuju iz MZO-a.

 

Naslovnica Hrvatska