Novosti Hrvatska

opasni pesticidi

Prava istina o jabukama na policama trgovina: domaće se prskaju, ali uvozne dvostruko češće. Ni 'eko' nisu sigurne, a koru nikada nemojte jesti

opasni pesticidi

Nakon što je inspekcija otkrila nedozvoljene količine pesticida u poriluku na jednoj tržnici u Zagrebu, a potom prošlog tjedna i na jabukama dvaju proizvođača, potrošači se vjerojatno pitaju postoji li uopće voće i povrće koje nije tretirano kemijskim sredstvima. Odgovor je, nažalost, negativan kad je riječ o standardnoj proizvodnji, dakle, svemu onomu što se ne može svrstati pod nazivnik "eko".

Problem je, međutim, što su ekološki proizvodi ponekad i dvostruko skuplji od ostalih, te samim time i nedostupniji dobrom dijelu kupaca.

Kriv i proizvođač i Ministarstvo

Jedemo li uopće zdravo kad za obrok uzmemo neku voćku, odnosno moraju li potrošači strahovati od pretjerane kemikalizacije poljoprivrede, pitamo Franu Ivkovića, glasnogovornika Hrvatske voćarske zajednice.

On je, naime, prošli tjedan tvrdio kako je za problem pretjerane količine pesticida pronađenih u jabukama iz Slavonije (na analizu su otišle iz splitske "Bille" op.a.) ponajprije kriv proizvođač, no potom i Ministarstvo poljoprivrede koje je trebalo, prema njegovu mišljenju, izvijestiti poljoprivrednike o relativno novoj uredbi Europske komisije.

Sukladno spomenutom propisu, dozvoljena količina pesticida na jabukama od kolovoza je smanjena za 50 posto.

- Unatoč činjenici da je razina pesticida na jabukama koje su povučene s tržišta 47 puta bila veća od dozvoljene, tvrdim kako njihovom konzumacijom nema opasnosti za ljudsko zdravlje. Ovakvi su primjeri, međutim, izuzetak jer se 95 posto hrvatskih proizvođača drži granica tzv. karence, odnosno pravilnog razdoblja od prskanja do branja voća i povrća u okviru kojeg bi se aktivna tvar iz pesticida trebala razgraditi.

Većina nas je, naime, u sustavu tzv. integrirane proizvodnje, za koju smatram kako je ekološka, ali na znanstvenim osnovama - navodi Ivković i dodaje kako grešaka uvijek ima.

Bez pesticida je, međutim, nemoguće bilo što uzgojiti kad je u pitanju proizvodnja na većim površinama, dodaje naš sugovornik, pogotovo kad su u pitanju kulture poput jabuka, jagoda, malina i krušaka.

'Ni eko nije sigurno'

Ivković kaže kako na jednom dijelu svog poljoprivrednog zemljišta uzgaja jabuke bez pesticida, tzv. moštenke no one su, u pravilu, manje vrijedne od drugih sorti, pa ih koristi za proizvodnju soka.

- Mi u Hrvatskoj jabuke prskamo 14 do 16 puta godišnje, dok se u Europi one tretiraju od 25 do čak 35 puta tijekom 12 mjeseci! Stoga potrošači ni nakon ovakvih incidenata ne bi trebali zazirati od domaćih jabuka koje su, u pravilu, visokokvalitetne. Stvar je, dakle, samo u tome da proizvođač prođe izobrazbu o sigurnom rukovanju i primjeni pesticida, da ne odstupa od količina koje su navedene u uputama, te da se pridržava karence - objašnjava Ivković.

Ovaj veliki proizvođač jabuka tvrdi kako ponekad voće iz ekološke proizvodnje na svojoj kori ima više mitotoksina - produkata plijesni i onečišćivača hrane, od onoga uzgojenog unutar tzv. integrirane proizvodnje.

- Ekoproizvođačima je zabranjeno koristiti pesticide, pa im na voće, ukoliko nije riječ o plasteničkom uzgoju, pada kiša koja nosi sa sobom brojne nečistoće. Ostali proizvođači, a pogotovo oni u integriranoj proizvodnji, poprskali su voće adekvatnim sredstvom i time eliminirali problem gljivica - ističe Ivković.
 

Analiza na 316 tvari pesticida!

Iz Ministarstva poljoprivrede napominju kako njihovi inspektori kontinuirano uzorkuju proizvode s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava tijekom vegetacijske sezone u vrijeme berbe, a sve u okviru Nacionalnog programa praćenja ostataka pesticida u hrani u 2016. godini.

Inače, i uvozni i domaći proizvodi analiziraju se na najmanje 316 aktivnih tvari pesticida.

'Kora nije za jelo'

U jeku najnovijih otkrića zdravstveno neispravne hrane, kupci strahuju i od agruma koji na police trgovina dolaze u pakiranju, a na njima jasno stoji da "kora nije za jelo". Budući da pojedini stručnjaci napominju kako aktivna tvar "imazalil", kojom se tretiraju naranče i limuni da bi duže zadržali svježinu, prodire i u plod, u Ministarstvu poljoprivrede smo pitali imaju li kakvih saznanja o tome.

- Imazalil se najvećim dijelom zadržava na kori (više od 90 posto), a kako se za analizu uzima cijeli plod, te se sve zajedno usitnjava i analizira na ostatke pesticida, nije moguće točno reći kolika količina nađenih pesticida u uzorku potječe s kore, a kolika iz jestivog dijela agruma.

Svakako, dakle, treba uzeti u obzir da se ne analizira samo jestivi dio, nego i kora i zato nađeni pesticidi ne predstavljaju stvarnu razinu pesticida koju unesemo u organizam konzumirajući agrume, jer je ta razina znatno manja od rezultata analize - objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

 

Naslovnica Hrvatska