Novosti Hrvatska

Domaće, a otrovno

Mislite da je hrana s pazara zdravija od one s polica? Kad pročitate kako izgleda tragikomični hrvatski ispit za korištenje pesticida mogli biste se predomisliti

Domaće, a otrovno

Tragična smrt petogodišnjeg dječaka iz Bregane koji je podlegao trovanju salmonelom enteritidis poslije konzumacije zaraženih jaja uvezenih iz Poljske u Hrvatskoj je pokrenula državnu administraciju, koju građani plaćaju da bi im nadzorom nad primjenom propisa i redovitim kontrolama jamčila kako će u trgovinama, od zelenih tržnica do supermarketa, kupiti zdravu hranu. Kako je tragedija obitelji iz Bregane koincidirala s izborom nove hrvatske Vlade, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pokazao je da "nova metla dobro mete", uz općeprisutnu želju da tako potraje. Nalogom inspekcijama koje godinama spavaju da se napokon pokrenu, otkriveno je što je javno već dugo poznato: i u Hrvatskoj se jede smeće iz uvoza marketinški upakirano u delicije. Pa su poslije jaja salmonelu otkrili u piletini, također iz Poljske, ćevapima, purećim hamburgerima...

Na novinskim naslovnicama vijest dana bila je informacija da je u Srbiju uvezeno meso proizvedeno 1982. godine. Tko jamči da Hrvati do sada nisu pojeli na tisuće tona takvog mesa? Posebno je odjeknula vijest da su inspektori na zagrebačkoj tržnici Kvatrić 4. studenoga uzeli na analizu uzorak poriluka i u ovlaštenom laboratoriju utvrdili da je kontaminiran pesticidom klorpirifosom u koncentraciji 135 puta većoj od dopuštenih vrijednosti na tržištu EU-a, što se smatra akutnim rizikom za zdravlje konzumenata takve hrane ili, točnije, otrova. Uzorak poriluka, proizvedenog na OPG-u Suzane Novosel iz Zagreba, inspektori su uzeli 4. studenoga, a rezultat analize dobili su 17. studenoga. Koliko je tako kontaminiranog poriluka kupljeno i pojedeno prije uzimanja uzorka i od uzimanja uzorka do dobivanja rezultata analize? Upravo zbog takvih slučajeva, koji po rezultatima provedenih analiza, nažalost, nisu rijetkost, pokazuje se sva opravdanost zakonskih ograničenja nabave i uporabe pesticida, kojih u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana više nema u slobodnoj prodaji. Zapravo, ima ih u poljoljekarnama, s tim da pravo na njihovu nabavu i primjenu imaju samo poljoprivrednici koji udovoljavaju Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida, a što se dokazuje iskaznicom "ovlaštenog korisnika".

– Koliko poljoprivrednika posjeduje iskaznicu, koja se dobivala nakon uspješno položenog ispita poslije višednevne edukacije, nije mi poznato. Znam da smo mi iz Savjetodavne službe u našoj županiji educirali više od 4000 osoba – kaže mr. sc. Ivana Župić iz Savjetodavne službe, koja je dobra poznavateljica ukupne poljoprivredne proizvodnje u Cetinskoj krajini. Na pitanje smatra li da je provedena edukacija dovela do racionalnije uporabe pesticida i jesu li proizvodi s OPG-ova danas zdravstveno ispravniji nego prije, Župić nam je odgovorila:

– Smatram da je provedena edukacija imala velikog pozitivnog utjecaja. Prema mojim spoznajama, kod nas ljudi pažljivo koriste pesticide. Koriste ih općenito manje zbog toga što su im skupi, a s druge strane oni i članovi njihovih obitelji također konzumiraju proizvedeno voće i povrće. Idu u tretiranje kad baš moraju, kad im se pojavi problem i redovito se savjetuju koji preparat upotrijebiti, kolike karence.

Sinjanin Branko Kudrić je inženjer agronomije i svakodnevno je u Sinjskom polju, pa je među upućenijima u to kako se među cetinskim povrtlarima upotrebljavaju pesticidi.

– Mogu odgovorno tvrditi da svi ozbiljniji proizvođači na parcelama u Sinjskom polju odgovorno i stručno primjenjuju pesticide. U pravilu najkraće karence, jer je čista ludost koristiti preparat duge karence, ako imate djelotvorni preparat čija je karenca od tri do najviše sedam dana. Ovo s porilukom u Zagrebu posljedica je totalnog neznanja. Taj preparat educirani proizvođači već duže vrijeme ne upotrebljavaju, a ranije se koristio u pripremi zemljišta. Ja pozdravljam najavu redovitih kontrola inspekcija i obavještavanje javnosti o tome koji su i čiji proizvodi štetni za zdravlje te ih se povlači s tržišta. To je formiranje svojevrsne "crne knjige". Smatram da bi isto tako trebalo redovito obavještavati za koje su i čije proizvode provedene inspekcijske analize pokazale da su vrhunske kvalitete. Najbolja kvaliteta prehrambenih proizvoda ostvaruje se redovitom kontrolom i javnom objavom rezultata na znanje kupcima, da tako na "crnu knjigu" odgovorimo "bijelom knjigom". Pa će se sigurno oni s "crne liste" truditi da dođu na "bijelu listu" ili će njihovi proizvodi nestati s tržišta jer ih nitko neće kupovati – kaže inženjer Kudrić.

U cetinskom kraju provedeni su deseci tečajeva o održivoj uporabi pesticida. Danas se može sa stopostotnom sigurnošću ustvrditi da je to bila izobrazba koju su uspješno završili svi upisani kandidati – koji su platili ili za koje je plaćeno po 380 kuna. Ali dok su se na jednoj strani, bez iznimke kad je riječ o djelatnicima Savjetodavne službe, istinski trudili da polaznici njihovih tečajeva doista usvoje osnovna znanja, oni drugi trudili su se zgrabiti što više novca. Tako je u jednoj općini cetinskoga kraja u jednoj skupini tečaj pohađalo 250–300 polaznika, a testiranje koje je predstavljalo ispit održano je u sportskoj dvorani. Kako se poslije dvodnevnog predavanja, na kojemu se nije provjeravala nazočnost kandidata, ispit odvijao, ispričao nam je Petar B., jedan od polaznika. Evo njegove priče:

– Sjeli mi u dvorani na stolice u gledalištu. Kako nas je bilo više, donijeli su dodatne stolice i postavili ih na parket. Ispred nas za jednim stolom sjedila su dvojica ispitivača. Podijelili su nam testove, a prije toga smo upozoreni da uzmemo i olovke ako ih nismo ponijeli od kuće. Kad su utvrdili da baš svi, a bogami bilo nas je oko 300, imamo testove i olovke, počeo je ispit kroz koji nas je vodio jedan od one dvojice ispitivača. Na svako pitanje bilo je ponuđeno po nekoliko odgovora. Taj je ispitivač najprije zatražio da prestanemo s međusobnim razgovorom, a onda je počeo: "Prvo pitanje, jeste li svi pronašli, jeste, zaokružite odgovor pod b. Drugo pitanje, e tu zaokružite odgovor pod a. Treće pitanje, zaokružite odgovor pod d. Četvrto pitanje... Evo s ovim pitanjem, ako ste sve zaokružili kako sam vam rekao, imate 60 posto točnih odgovora, a to je dovoljno za prolaz. Ostalo rješavajte sami. I zapamtite, svi ćete prema prijavama koje smo već napravili dobiti kartice ovlaštenog profesionalnog korisnika čijim ćete predočenjem u poljoljekarnama moći kupovati sve potrebne pesticide. Ako je netko došao na ispit i do sada nije prijavljen, a to znači da nam nije platio, tome se ispit neće priznati. Ako se prijavi i plati, hoće." Eto, tako je bilo kod nas, a kako je bilo na drugim mjestima, ne znam – ispričao nam je poznanik koji je bio polaznik tečaja.

Unatoč tomu, brojni poljoprivrednici, među njima i oni kojima je poljoprivreda osnovni posao, zbog raznoraznih razloga nisu pohađali spomenute tečajeve pa su danas onemogućeni nabavljati zaštitna sredstva. Tako na jednoj strani imamo "stručnjake" s iskaznicama kojima dokazuju da su znalci, pače "profesionalni korisnici" iako se neki od njih s pesticidima nikada nisu susreli, a na drugoj osobe koje su godinama, čak desetljećima, uredno upotrebljavale pesticide, u pravilu savjetujući se s istinskim stručnjacima, a danas samo zbog toga što nisu zadovoljili formu ne mogu do potrebnih zaštitnih sredstava. Ali, i to je hrvatska poljoprivreda.


Pesticidi pogubno utječu na muške hormone
Prema jednom istraživanju britanskih znanstvenika objavljenom u publikaciji Scientific American, mnogi "bezopasni" pesticidi koji se masovno koriste u proizvodnji voća i povrća pogubno utječu na muške hormone. Provedene analize dokazale su da od 37 ispitanih čak 30 pesticida blokira djelovanje muških hormona. Riječ je o pesticidima rasprostranjenima na planetarnoj razini. Treba li u rezultatima ovoga znanstvenog istraživanja tražiti uzroke problema među partnerima u spavaćim sobama, nezadovoljstva žena i potištenosti njihovih partnera?


Gdje ima najmanje i najviše pesticida?

Američka Environmental Working Group svake godine, na osnovi provedenih laboratorijskih analiza, objavljuje skupine voća i povrća s najmanje i najviše pesticida.

Najmanje pesticida ima u:
- avokadu
- kukuruzu
- ananasu
- kupusu
- grašku
- luku
- šparogama
- mangu
- papaji
- kiviju
- patlidžanu
- grejpu
- dinji
- lubenici
- cvjetači
- batatu...

Najviše pesticida ima u:
- jabukama
- jagodama
- grožđu
- celeru
- breskvama
- špinatu
- paprikama
- nektarinama
- krastavcima
- cherry rajčicama
- krumpiru...

 

Naslovnica Hrvatska