Novosti Hrvatska

ANALIZA MINISTARSTVA

Što smo dobili bez ocjena na polugodištu? Hrpu odlikaša...

ANALIZA MINISTARSTVA
Analiza je pokazala kako nedostatak zaključne ocjene na polugodištu dovodi do 'nerealne procjene znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha na polugodištu' četvorke stagniraju

Daleko više zaključenih petica na kraju školske godine, a nepromijenjen ili značajno manji broj zaključenih jedinica – to bi bio rezime situacije koju je našemu školstvu donijelo ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu koje je počelo 2012./2013. školske godine.

Dok proteklih skoro godinu dana iz redova stare/nove vlasti stižu najave kako će vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu, jednu od prvih aktivnosti koju je srušio tadašnji obrazovni ministar Željko Jovanović, radna skupina Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ovih dana žurno radi na izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama kako bi se ta praksa već od iduće školske godine vratila u naš obrazovni sustav.

Argument za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena trebala bi biti analiza do čije smo još uvijek 'sirove' verzije ekskluzivno došli. Naime, u Ministarstvu tehničkog ministra Predraga Šustara analizirali su zaključne ocjene od 2010./2011. pa sve do prošle 2015./2016. školske godine, dakle vrijeme prije i poslije zaključivanja ocjena na polugodištu.

Iako bi početak teksta mogao sugerirati pozitivan učinak ukidanja polugodišnjeg zaključivanja, u MZOS-u su ozbiljno posumnjali u objektivnost takvog ocjenjivanja. Naprotiv, kako stoji u zaključku, analiza je, među ostalim, pokazala kako “nedostatak zaključne ocjene na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha iz svakog pojedinačnog predmeta na polugodištu”.

Drugim riječima to izgleda ovako: Hrvatska je i prije ukidanja zaključivanja ocjena na polugodištu imala nerealno visok postotak odlikaša, osobito u osnovnim školama. Na kraju školske 2010./2011. godine broj zaključenih petica po predmetima među osnovcima iznosio je enormnih 49,25 posto od svih zaključenih ocjena.

U šest godina, a nakon ukidanja zaključivanja na polugodištu, ta se brojka još povećala, i to za pet posto, pa je prošle školske godine skočila na 54,57 posto! Istovremeno, broj zaključenih jedinica đacima u osnovnim školama u istom je razdoblju značajno smanjen, pa je njihov udio među svim zaključenim ocjenama s 0,60 posto na kraju 2010./2011. školske godine pao na prošlogodišnjih 0,34 posto. Rapidno se smanjio i broj zaključenih dvojki, kojih je prije šest godina bilo 0,98 posto, a lani tek 0,29 posto.

Ono što je dodatno pojačalo sumnju u objektivnost takvog ocjenjivanja, osobito hiperinflacije petica, leži u činjenici da odlikaši čine daleko najviši udio među ukupno zaključenim ocjenama, slijedi ih također vrlo visokih 32,1 posto zaključenih četvorki (lani 32,1 posto, prije šest godina 32,62 posto), a na trećem mjestu je ocjena dobar (prije šest godina 16,56 posto, prošle školske godine 12,66 posto).

Ukratko, u šest proteklih godina, a osobito nakon ukidanja zaključivanja polugodišnjih ocjena, u osnovnim školama značajno se smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena, dok četvorke stagniraju.

Kada se pogleda vrijeme u kojemu su se ocjene zaključivale, prosječne ocjene osnovaca na kraju školskih godina bile su uglavnom stabilne i bez većih odstupanja.

Ništa bolje u promatranom razdoblju nije ni u srednjim školama, gdje se broj zaključenih petica u šest godina povećao za više od četiri posto, a prošle školske godine petina svih zaključenih ocjena (20,21 posto) bile su odlične (2010./ 2011.godine broj zaključenih petica bio je 16,03 posto).

No, među srednjoškolcima je skočio i broj zaključenih četvorki (s 39,60 posto na prošlogodišnjih 44,39 posto). Najznačajniji pad zabilježen je među zaključenim ocjenama dobar (sa 36,59 posto na 29,85 posto) i dovoljan (sa 4,13 posto na 1,96 posto), dok se broj zaključenih jedinica nije značajnije mijenjao (2010./2011. školske godine iznosio je 3,65 posto, a prošle 3,58 posto).

To pokazuje da se nakon ukidanja zaključivanja ocjena naglo povećao broj zaključenih četvorki i petica, a smanjio broj ocjena dovoljan i dobar, što se prije ukidanja zaključivanja nije događalo, pokazuje analiza MZOS-a.

Tu nije zgorega ni dodati da su takve zaključne ocjene u izravnoj suprotnosti s rezultatima državne mature, na kojoj je redovito prosječna ocjena trojka, a baš nikad se nije dogodilo da bi prosjek učinka svih maturanata bio odličan ili vrlo dobar.

- Bez uporišta u polugodišnjoj ocjeni, završna ocjena podložna je subjektiviziranju i povećanju ukupne opće ocjene na razini predmeta, a time i na razini cijele generacije učenika – kaže se u analizi MZOS-a, iz kojega stoga predano rade na povratku polugodišnjeg zaključivanja ocjena.

Najviše profitirali u strukovnim školama, gimnazijalcima ne 'paše' kampanjski rad

Analiza MZOS-a obuhvatila je u srednjim školama sve vrste programa, od gimnazijskih pa do trogodišnjih, četverogodišnjih i petogodišnjih. Prema pojedinačnim rezultatima, najveći 'gubitnici' ukidanja zaključivanja na polugodištu su gimnazijalci, gdje se broj odlikaša u šest godina smanjio s 34,77 posto na 29,70 posto, a znatno se povećao broj učenika sa zaključnom ocjenom dobar – s 12,96 na gotovo 19 posto.

Najveći 'dobitnici' su učenici strukovnih škola (tro-, četvero- i petogodišnje škole) u kojima je porastao broj učenika s vrlo dobrim i odličnim ocjenama, a u trogodišnjim školama osobito je rastao broj četvorki, čiji se udio povećao s 26,21 posto na čak 32,31 posto.

 

Naslovnica Hrvatska