Novosti Hrvatska

Sumnjivi megavati

Mućke s vjetroelektranama 'teške' sedam milijardi kuna: je li bivši ministar pogodovao privatnim investitorima?

Sumnjivi megavati

"Naravno da nemam ništa protiv da se sve istraži. Dapače, i ja sam određene stvari prijavljivao Državnom odvjetništvu u mome mandatu kada su vjetroelektrane u pitanju. DORH je već bio u Ministarstvu u 2014. i 2015., pa samo neka nastavi."

"Kada sam ukupni kapacitet za poticanje vjetroelektrana smanjio s 1200 na 744 i smanjio ukupni trošak za državu i građane za pet do sedam milijardi kuna, govorili su mi da eutanaziram čitav projekt, a sada me optužuju da sam pogodovao tim istim investitorima. Stvarno čudan preokret", kazao nam je Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a i bivši ministar gospodarstva, nakon najave Tomislava Panenića, tehničkog ministra gospodarstva, da će DORH-u prijaviti moguće zloupotrebe u sustavu poticanja obnovljivih izvora energije.

Čitava problematika oko vjetroelektrana je opet aktualizirana nakon što su se pojavile najave o povećanju cijene električne energije zbog povećanja naknada za obnovljive izvore energije, što je izazvalo nezadovoljstvo u javnosti.

Naime, Panenić je, govoreći o mijenjanju uvjeta poslovanja u "zelenoj energiji", naveo dva datuma, a prvi je 6. listopada 2015., kad je povlaštena cijena tarifnog sustava spuštena i ostavljen je prostor da se do 31. prosinca ugovori posao za vjetroelektrane po posebnim cijenama. Drugi datum je 17. rujna 2015., kada je na zadnjoj sjednici Milanovićeve Vlade donesena odluka da više od 300 megavata novih vjetroelektrana uđe u sustav.

I Holy je upozoravala

"U energetici se potrošnja mjeri u kilovatima i kubicima, a kad se sve zbroji u novcu, radi se o milijardama. Pogodovalo se, oštećeni su građani i potrošači, a vrijeme i istrage će pokazati tko su sve sudionici", ustvrdio je Panenić.

Pritom je dodao kako se ugovori neće moći prekinuti jer su doneseni u skladu sa zakonima i odlukama Vlade, te je apelirao na glavnog državnog odvjetnika Cvitana i DORH da istraže moguća pogodovanja. No, od Panenića bi bilo korektno da podnese kaznene prijave ako smatra da je bilo nepravilnosti, a ne samo da "potiče" Cvitana.

Podsjetimo i kako je Mirela Holy, bivša predsjednica ORaH-a, na saborskoj raspravi kada se donosio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije 17. rujna 2015. ustvrdila da se stvaraju pretpostavke za sumnjive radnje.

"Ovih dana u javnosti su se pojavile informacije da ovim prijedlogom zakona Vlada pogoduje određenim tvrtkama i interesnim lobijima bliskim samom vrhu Vlade. U tom kontekstu posebice se spominje tvrtka C.E.M.P.", ustvrdila je Mirela Holy.

Naime, izmjene tog zakona su, i prema riječima Radimira Čačića, predsjednika Narodnih reformista, stvorile zakonsku podlogu za priključenje novih vjetroelektrana i povećanje kvote s propisanih 400 MW na 744 MW.

Zakon je donesen uz podršku 75 zastupnika 18. rujna 2015., dok je istodobno isti zakon s istim brojem glasova odbijen 23. siječnja 2014. jer organske zakone Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika, dakle minimalno 76 zastupnika. Stoga Čačić tvrdi da se taj zakon može oboriti jer nije imao potrebnih 76 ruku kao "organski zakon", nakon čega pravno padaju i svi potpisani ugovori zadnjeg dana 2013.

Zajamčena tarifa

Dakle, samo na tvrtku C.E.M.P. je otpalo 142 od ukupno novih 344 MW, a navodno je sporno i to što je prvotni projekt Krš-Pađane, koji je C.E.M.P. otkupio od jedne austrijske tvrtke, bio kapacitiran na 100 MW, te je krajem prosinca 2013. dobila suglasnost za proširenje kapaciteta od Ministarstva gospodarstva i HERA-e.

Prema dokumentima iz korespondencije Ministarstva gospodarstva kojima raspolažemo, vidljivo je da je Ministarstvo igralo aktivnu ulogu u ubrzavanju određenih postupaka prema C.E.M.P.-u, i taj će dio svakako trebati istražiti da bi se uvidjelo je li Ministarstvo prešlo granice svog djelovanja.

Među ostalim, dokumenti koje imamo pokazuju kako je tim proširenjem C.E.M.P.-u u idućih 14 godina povećan zajamčeni prihod za nekoliko stotina milijuna kuna. Ivan Vrdoljak nam je rekao kako se ne sjeća detaljnije tog slučaja.

U svemu tome je zanimljivo da su ugovori za obvezni otkup električne energije po zajamčenoj tarifi od 71 lipu po kWh sklopljeni s HROTE-om (Hrvatski operator tržišne energije) na Staru godinu 2013., istog dana kad je upravno vijeće HERA-e dalo potrebne dozvole, a da je od sljedećeg dana zajamčena tarifa bila 53 lipe po kWh.

Time je ukupni trošak za 14-godišnje ugovore povećan za ukupno pet do sedam milijardi kuna, a Vrdoljak tvrdi kako je sve to moralo biti potpisano zadnjeg dana, jer bi u suprotnom investitori mogli podići tužbe za naknadu štete i izgubljene dobiti.

Uglavnom, mnogo toga je zakuhano u priči o poticanju obnovljivih izvora energije, pa nam preostaje samo to da se pridružimo napucima Vrdoljaka i Panenića i pozovemo DORH da pomno istraži čitav sustav, kako bi se do kraja raščistila ova priča.

Naslovnica Hrvatska