Novosti Hrvatska

Okrugli stol hanza medije i hup-a

Gubite posao ako ništa novo ne naučite u 5 do 7 godina, a tržište rada je najgori dio gospodarstva

Okrugli stol hanza medije i hup-a
Prema svim našim analizama, tržište rada je najproblematičniji sektor gospodarstva i zato od nove Vlade očekujemo ozbiljne promjene - izjavio je Davor Majetić, šef HUP-a

Uvođenje obrazovanja temeljenog na praksi i stjecanju konkretnih vještina u srednjem i visokom školstvu te izrada nove mreže srednjih škola i visokih učilišta temeljene na potrebama tržišta rada, bez obzira na moguće zatvaranje pojedinih programa, glavne su intervencije u sustav obrazovanja s kojima bi trebalo krenuti odmah kako bi one za 10 do 15 godina dale rezultate. Ne dođe li do implementacije tih mjera, Hrvatska može očekivati da će i dalje biti država koja se istodobno bori s jednom od najviših stopa nezaposlenosti u EU-u te poslodavcima koji – visokoj nezaposlenosti unatoč – ne mogu pronaći kvalificirani kadar.

Turizam i konobari

Složili su se s tim stručnjaci i predstavnici najvećih političkih stranaka, koje je "Hanza Media", u partnerstvu s Hrvatskom udrugom poslodavaca, okupila na jučerašnjem okruglom stolu "Tržište rada i obrazovni sustav".

– Radno mjesto danas u prosjeku traje pet do sedam godina. Ako u tom roku ništa ne naučite, gubite posao. To je trend i na to moramo biti spremni. Paralelno, prema svim našim analizama, tržište rada je najproblematičniji sektor gospodarstva i najmanje se mijenja, zbog čega od nove Vlade očekujemo ozbiljne promjene – izjavio je Davor Majetić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Majetić je upozorio da tržište rada možemo mijenjati i vrlo brzo vidjeti rezultate, no u obrazovanju je promjena vidljiva tek za desetak godina, zbog čega reforma školstva nije reforma za jedan mandat.

– Obrazovanje je konačno postalo važno i političarima, što je i dobro i riskantno. Vjerujem da su svi svjesni da će o njemu ovisiti naša konkurentnost jer, kako je rekao jedan moj kolega, teško je "raditi" turizam s pet zvjezdica ako konobari imaju jednu zvjezdicu – kazao je Majetić.

Bivši ministar rada Mirando Mrsić (SDP) ponovio je kako je neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava hrvatska stvarnost već desetljećima, a dugotrajna kriza samo ju je produbila. Njegova Vlada je, ustvrdio je, tome pokušala doskočiti mjerama aktivne politike zapošljavanja, koje, smatra, treba nastaviti, uz ozbiljne zahvate u sustav obrazovanja.

– Kod nas iz obrazovnog procesa dobivamo ljude koji nisu kompetentni odmah uskočiti u proces rada i potrebna im je godina dana da se snađu. U krizi, kad su poslodavci prestali zapošljavati, ni na koji način to nisu mogli dobiti, pa smo krenuli sa stručnim osposobljavanjem, kroz koje je prošlo 77.000 mladih, a više od 60 posto ih je na kraju našlo posao – kazao je Mrsić.

Ekonomski stručnjak Tomislav Ćorić, predsjednik Odbora za financije HDZ-a, smatra, pak, da je bavarski model dualnog obrazovanja najbolji na svijetu, te bi njegovim uvođenjem Hrvatska napravila golem posao. Upozorava, pak, kako o nekompetentnosti sadašnjeg obrazovnog sustava najviše govori činjenica da 60 posto nezaposlenih ima završenu srednju školu.

– To je činjenica koja bi nas najviše trebala brinuti. Riječ je o ogromnom bazenu ljudi čiju ponudu treba poklopiti s potražnjom na tržištu rada ciljanim i promišljenim prekvalifikacijama ili doškolovanjem. Tu se ne radi samo o mladim ljudima koji će se ipak lakše snaći u nalaženju posla. Tu je i velik broj starijih od 50 godina kojima treba dati nove vještine – smatra Ćorić.

Bivši ministar Mrsić najavljuje kako će, osvoji li njegova opcija vlast, krenuti s izdavanjem vaučera za dokvalifikaciju nezaposlenih osoba. Osoba će dobiti neku vrstu čeka, a sama će odlučiti na koji će ga obrazovni program potrošiti.
– Vlada će, pak, kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir ozakoniti i neformalno obrazovanje – najavljuje Mrsić.

Voditelj Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije Neven Budak, ujedno SDP-ov promotor obrazovanja, nužnom smatra izradu nove mreže škola, što je predviđeno i Strategijom usvojenom u Saboru.

Suvišne škole

– To je nešto u što se nitko dosad nije upustio jer podrazumijeva zatvaranje određenog broja suvišnih škola. Međutim, taj proces predviđa i stvaranje centara kompetentnosti. Riječ je o adekvatno opremljenim županijskim centrima s kompetentnim kadrom. To danas često nije slučaj. Kroz novu mrežu škola treba odrediti koja zanimanja su nam potrebna na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini – pojasnio je Budak, nezadovoljan postojećim stanjem u kojemu ne postoji sustav upravljanja kvalitetom u srednjemu obrazovanju.

– Što se kvalitete u visokoškolskom sustavu tiče, tu postoji sustav kojim kontroliramo ima li visoko učilište opremu, kadar, prostor, no nitko ne kontrolira kakva znanja i kompetencije imaju završeni studenti – upozorio je.
Osim same prakse koja je definitivno premalo zastupljena u današnjem modelu strukovnog obrazovanja, učenici bi, smatra Petra Mandić iz Mosta, morali steći i neke druge vještine.

 

ĆORIĆ: 3 PLUS 2
– Strukovno obrazovanje mora se dominantno temeljiti na praksi. Model koji mi zastupamo je model 3+2, pri čemu učenik tri dana provodi na praksi, a dva dana na nastavi – kaže Ćorić (HDZ).

MANDIĆ: LIČILAC I BIZNIS
– Učenik koji završi za ličioca možda će nakon završetka škole, ako je bio posebno savjestan i sam si pronalazio adekvatnu praksu, znati oličiti sobu, ali neće imati ni minimum znanja kako da organizira vlastiti posao i postane poduzetnik.

MRSIĆ: DUALNI MODEL
– Budući obrazovni sustav mora se temeljiti na dualnosti teorije i prakse, osobito u strukovnim školama, ali i tijekom visokog obrazovanja, kako mladima ne bi trebala ta godina dana. Po takvom dualnom modelu najpoznatije su Austrija i Njemačka.

 

Naslovnica Hrvatska