Novosti Hrvatska

dužni ko grčka

Hrvati skapavaju pritisnuti obvezama: u pet godina ovršeni 4,4 milijuna puta, prisilno platili 30 milijardi kuna!

dužni ko grčka
Ljudi se žale da nemaju 50 kuna za izlist kod Fine, žale nam se da se birokratski odnose prema njima. Mislim da bi dobro bilo rješenje da se rast duga tih građana zaustavi kad troškovi i kamate dosegnu iznos glavnice duga - smatra Iskra Maras, savjetnica za financijske i osiguravateljne usluge Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.

Proteklih pet godina Fina je primila 4,44 milijuna naloga za ovrhe računa građana s kojih je naplaćeno 30 milijardi kuna. Blokiranih ljudi je danas 327.616, a nasložili su 37 milijardi kuna neplaćenog duga, dok kompletno gospodarstvo duguje 22 milijarde kuna.

Ispada da je proteklih pet godina naplaćen po jedan i nešto više ovršnih naloga po glavi svakog stanovnika Hrvatske. Stvarnost je dakako drukčija, jer ovršenih je stvarno znatno manje od stanovnika, a jedan dužnik može imati i više od 10 naloga za naplatu.

Trenutačni broj blokiranih je samo broj onih kojima su nalozi za naplatu pušteni na Finu: krediti, dugovi po karticama, dugovi za režije, telefon, poreze... Vjerojatno dio vjerovnika još čeka dužnike da plate dugove pa i ne pušta naloge na naplatu, no broj prezaduženih je veći od broja blokiranih.

Ni jedni ni drugi neke velike pomoći proteklih godina nisu imali. Izuzmemo li udruge potrošača, do ove godine pomoći i nisu imali. Ove godine dobili su zakon o osobnom stečaju i mogućnost izvansudske nagodbe kod Financijske agencije koja je posrednik između dužnika i vjerovnika.

Mnogo gore stanje

- U Hrvatskoj je situacija mnogo gora od onog što statistika pokazuje. Rekordno je niska zaposlenost koja se kreće od oko 1,3 milijuna zaposlenih. Slika Hrvatske su danas i oni koji su nestali iz vidokruga jer su otišli iz zemlje tražeći posao, slika Hrvatske je rast broja onih koji se hrane u javnim kuhinjama, raste potražnja za socijalnim samoposluživanjem. Prosječnom kućanstvu mjesečno nedostaje četvrtina potrebnih mjesečnih prihoda za pokrivanje mjesečnih rashoda. Građani se mnogo toga odriču da bi mogli pokrivati te obveze, posebno poskupjele energente i stanovanje, pogotovo otkad je svaki račun vezan uz OIB, što je olakšalo vjerovnicima blokiranje građana – kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Dodaje da ni ankete ne pokazuju pravo stanje, jer se mnogi srame reći kako im je teško, a veliki dio građana se odriče hrane dajući prednost nižoj cijeni i količini, a ne kvaliteti da bi utažili osjećaj gladi, odriču se obuće i odjeće, kućanskih aparata... Mnogi koji izađu iz jedne blokade padaju u drugu od vjerovnika koji čekaju u redu, jer oni i dalje nemaju prihoda za zadovoljavanje potrebnih rashoda. To je zabrinjavajuće, smatra Sever.

Iz Udruge "Blokirani" koji su mnogo puta rekli da ovakvog načina ovrhe građana svijet ne poznaje. Nema nigdje u svijetu situacije da građani imaju veći dug i iznos blokada od gospodarstva. Ne žele procjenjivati broj prezaduženih ljudi koji grcaju u dugovima i nekako se krpe preživljavajući na ivici i malo im fali da se uključe u vojsku blokiranih. Mario Strinavić, glavni tajnik Udruge "Blokirani", kaže nam da treba pogledati broj zaposlenih, broj onih koji su na državnim jaslama, broj umirovljenika i nezaposlenih. Zna li se kolike su plaće i koliko je nezaposlenih, jasno je da je prezaduženost veća od broja blokiranih.

Osobni bankrot

- Svatko tko je nezaposlen dva, tri mjeseca u potencijalnoj je opasnosti da upadne u blokadu. Plaće su ovakve kakve jesu i mnogi nemaju ušteđevine iz koje bi mogli podmirivati obveze kad ostanu bez posla. Kad izgubite posao, za nekoliko mjeseci upadate u blokadu, kamate su enormne i gomilaju se na dug, pa i kad se zaposlite, skida vam se trećina plaće, ali teško možete izaći iz duga – objašnjava Strinavić koji od novog zakona o osobnom stečaju ne očekuje mnogo jer u projekcijama proračuna nema sredstava predviđenih za provođenje stečaja potrošača, a "Blokirani" inzistiraju na promjeni ovršnog zakona koji bi trebalo mijenjati tako da se ovrhe mogu provoditi samo na temelju sudskih rješenja.

Pripovijeda nam Strinavić da je nedavno u udrugu došao čovjek koji je dospio u blokadu. Rekao im je da je pravnik, ali ne razumije što piše na listama Fine.

Taj izlist ili liste vjerovnika koji su u redu za naplatu potraživanja mnogi baš i ne razumiju, jednako kao što ne znaju da za svaku naplatu s računa blokirani mogu zatražiti specifikaciju naplate. U toj specifikaciju, kažu nam u Fini, iznosi su duga, kamata, preostalog nenaplaćenog duga i ime ovrhovoditelja i broja banke, a na njihovim šalterima mogu se, ističu, dobiti sve informacije vezane za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima blokiranih: tko ih je blokirao, po kojoj osnovi za plaćanje i na koji iznos duga te informaciju je li po osnovi za plaćanje bilo naplate...

- Ljudi se žale da nemaju 50 kuna za izlist kod Fine, žale nam se da se birokratski odnose prema njima. Mislim da bi dobro bilo rješenje da se rast duga tih građana zaustavi kad troškovi i kamate dosegnu iznos glavnice duga - smatra Iskra Maras, savjetnica za financijske i osiguravateljne usluge Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.

Rehabilitacija dužnika

- Nepovoljan utjecaj krize na prezaduženost vjerojatno se najviše očituje na pritisnuti srednji sloj, odnosno osobe koje su u doba gospodarskog prosperiteta razmjerno lako otplaćivale kredite i pokrivale nastale obveze, a sada to ne mogu činiti i nemaju pravo na materijalne oblike socijalne pomoći. Njihov je položaj bitno drukčiji od onog kojeg imaju osobe s malim ili neredovitim prihodima, pa stoga nisu ni mogle uzimati kredite, a imale su pravo na različite oblike socijalne pomoći. Materijalni položaj tih osoba zbog krize gotovo da se nije pogoršao, ističe dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Navodi da se, prema Europskoj komisiji, učinkovit sustav sprječavanja i ublažavanja osobne prezaduženosti temelji mjerama prevencije, rješavanja problema koji nastaju na financijskom tržištu, do pomaganja, rješavanja i rehabilitacije prezaduženih. Financijska pismenost je izuzetno važna i s tim opismenjavanjem treba započeti u osnovnim školama, a savjetovanje u vezi duga u načelu podrazumijeva pružanje nezavisne i holističke usluge u kojoj će se poštivati osobnost i dignitet prezadužene osobe.

- Takva bi usluga trebala biti besplatna, dostupna, razmjerno brza i prilagođena individualnim potrebama. U Nizozemskoj je studija troškova i koristi napravljena na temelju podataka iz pet većih općina zaključila kako svaki euro potrošen na savjetovanje u vezi duga znači uštedu više od dva eura u socijalnim rashodima – veli dr. Bejaković.


Velika Britanija
U Velikoj Britaniji postoji dobra praksa prema kojoj kreditori i vjerovnici kontaktiraju osobe za koje vjeruju da mogu imati problema s otplatama duga. Pritom je od velike koristi izražavanje tona razumijevanja i suosjećanja te informiranja o ponudi samostalnih ili institucionalnih savjetodavnih službi. Kao posebno dobar primjer može se istaknuti britanska Savjetodavna služba za financije i proračun. Služba je predviđena za pojedince i obitelji, najčešće s niskim dohotkom, koji trebaju pomoć oko osobnih financija. Usluga je besplatna za korisnike i povjerljiva. Slični programi razvijeni su u Austriji i Njemačkoj, kaže nam dr. Bejaković.

Nizozemska
U Nizozemskoj se čim se pojave problemi s plaćanjem stanarine, osobu upućuje u službu za financijske savjete. U Finskoj i Nizozemskoj, postoji i zakonodavna obveza lokalnih vlasti za pružanje savjeta u pogledu prezaduženosti. Takve se usluge obično financiraju iz javnih izvora i uglavnom su besplatne za korisnika.

Belgija
U Belgiji pozitivan utjecaj ima Zakon o kolektivnom podmirenju duga i to tako što osoba zadužena kod različitih vjerovnika obraća se za pomoć opunomoćenom i stručnom posredniku koji stupa u kontakt sa svim vjerovnicima i zajedno pronalaze rješenje problema. Kao pozitivan primjer, može se navesti Fond protiv prezaduženosti koji duži niz godina uspješno posluje u Belgiji. Svaki vjerovnik uplaćuje u Fond u skladu s izračunima ukupnih nepodmirenih obveza, a prikupljena sredstva služe za pokriće troškova medijatora i drugih savjetodavnih tijela uključenih u smanjivanje prezaduženosti.


Nagodbe
Izvansudska nagodba postoji i besplatna je za prezadužene osobe u Austriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Portugalu, Slovačkoj i u Velikoj Britaniji (gdje se naplaćuje). U nekim zemljama formalna izvansudska nagodba je obvezna prije sudskog postupka namirivanja duga. Prema analizi EK, čini se kako je izvansudska nagodba prilično učinkovit način rješavanja problema osobne prezaduženosti što je smatralo više od trećine (34 posto) ispitanika, dok je samo 9 posto bilo nesklono tom modelu.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last