Novosti Hrvatska

Školska reforma

Ipak ništa od opisnih ocjena?

Školska reforma
Jokić ističe kako je krajnji čas da se počne i s edukacijom nastavnika kako bi se izbjegao dodatni rad u ljetnim mjesecima, a članovi skupina koji su radili na reformi spremni su intenzivno raditi sa svim zainteresiranim školama

Ako većina stručne i šire javnosti bude argumentirano za to, moguće je da odustanemo od opisnog ocjenjivanja u prva dva razreda osnovne škole i zadržimo brojčane ocjene – potvrdio je to Boris Jokić, voditelj Ekspertne skupine za cjelovitu kurikularnu reformu, kojega smo zamolili za pojedinosti o odabiru škola i početku eksperimentalne provedbe obrazovne reforme u njih 60 (48 osnovnih i 12 srednjih) već od jeseni i nove 2016./2017. školske godine.

Ministarstvo obrazovanja i ministar Predrag Šustar ovih su dana presjekli višemjesečna natezanja hoće li dugo očekivana reforma, sukladno najavama, oživjeti u školama od jeseni.

Na svojim su mrežnim stranicama izvijestili kako će u svibnju raspisati javni poziv školama da istaknu svoju "kandidaturu" za ulazak među prvih, vjerojatno 60 škola, koje od nove školske godine počinju s eksperimentalnom kurikularnom reformom.

Da na to ozbiljno računa, potvrdila je i Vlada u svojem nacionalnom programu mjera za spas zemlje, u kojima se kurikularna reforma našla među deset prioriteta.

Od jeseni bi novi kurikulumi u eksperimentalnim školama trebali najprije biti uvedeni u neparne razrede – u prvom, trećem, petom i prvom razredu srednje škole u svim predmetima, dok će u sedmim razredima osnovne škole to biti samo u novim predmetima poput biologije, kemije i fizike, a u trećim razredima srednje samo kurikulumi psihologije, sociologije, fizike i logike.

S obzirom na to da je jedna od najvećih promjena trebala biti uvođenje opisnog, umjesto brojčanog, ocjenjivanja u prvom i drugom razredu osnovne škole, zanimalo nas je hoće li prvašiće koji u tim školama na jesen prvi put sjednu u školske klupe dočekati i novi način ocjenjivanja.

– Ako se pokaže da ljudi nisu za to, nećemo inzistirati. Bilo je dosta primjedbi tijekom stručne rasprave na taj prijedlog – otvoreno kaže Boris Jokić.

Sve škole koje osjete želju da se uključe u eksperimentalnu provedbu neće morati zadovoljiti nikakve specijalne uvjete.

Kako kaže Jokić, čak i nedovoljno opremljene škole, pa i kada su u pitanju STEM predmeti u sedmom razredu koji će ubuduće zahtijevati dosta pokusa, neće biti u podređenom položaju u odnosu na one najmodernije. Plan je da se dio reformskog novca utroši upravo u opremanje škola.

Najvažniji kriterij bit će ravnomjerna regionalna zastupljenost, tako da će se moći prijaviti sve gradske, seoske, otočne, brdsko-planinske škole u kojima nastavnička vijeća, ali i roditelji, budu složni da se s takvom provedbom krene.

Jokić ističe kako je krajnji čas da se počne i s edukacijom nastavnika kako bi se izbjegao dodatni rad u ljetnim mjesecima, a članovi skupina koji su radili na reformi spremni su intenzivno raditi sa svim zainteresiranim školama, i to na njihovu terenu, što znači da nastavnici ne bi morali nikamo putovati.

– Ako se želi eksperimentalno krenuti od jeseni, važno je odmah početi s edukacijom nastavnika. Interes škola je velik, treba nam jasna politička volja za ovo – poručuje Jokić.

Naslovnica Hrvatska