Novosti Hrvatska

Visoka izaslanstva

Završna izjava JJI u Splitu: tražiteljima azila osigurati nediskriminacijski, individualni pristup

Visoka izaslanstva

NOVO:

15.14 - Konferencija predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative u subotu je u Splitu završila prihvaćanjem zajedničke izjave koja poziva da se tražiteljima azila pristupa pojedinačno i nediskriminacijski, da se presijeku nove rute i osigura pomoć Grčkoj, no oštre su rasprave pokazale nespremnost EU da podijeli teret migrantske krize. 

Sudionici su pozdravili sveobuhvatnu strategiju za rješavanje izbjegličke i migracijske krize koju je Europsko vijeće donijelo u prosincu 2015. i potvrdilo u ožujku 2016.

Ta je inicijativa zajednički europski odgovor za rješavanje krize na prikladan, brz, učinkovit, odgovoran i solidaran način, ali i za zaustavljanje podjela u Europi.

Zaštitom temeljenih prava migranata i izbjeglica štite se i temeljene vrijednosti EU, stoji u izjavi koju su potpisali predsjednici parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Helenske Republike, Italije, Crne Gore i Slovenije.

Pozvali su na uporabu svih raspoloživih sredstava za podršku kapacitetima Grčke, uključujući hitnu potporu i bilateralnu humanitarnu pomoć kako bi se lakše nosila s teškom humanitarnom situacijom, stoji u izjavi.

Istaknuli su potrebu da EU i ostale zemlje na koje se pitanje migrantske krize odnosi budu na oprezu u pogledu novih mogućih pravaca nezakonitih migranata i da provedu sve nužne mjere i pojačaju intenzitet borbe protiv krijumčara ljudima.

Posebno su istaknuli da međunarodna zajednica i EU moraju jače raditi na uklanjanju uzroka migracija: okončanju sukoba, jačanju institucija u zemljama tranzicije i uklanjanju uzroka siromaštva.

Kritički tonovi: jedinstvo EU upitno ako gradi granice i zidove među članicama

U raspravi je posebno oštra bila predsjednica zastupničkog doma, Talijanka Laura Boldrini koja je na početku svog govora rekla da je jako važno govoriti o migracijama napomenuvši da dok oni održavaju skup u Splitu, papa Franjo provodi vrijeme s migrantima na Lezbosu. Boldrini je kazala da je i sama bila ondje prije dva mjeseca i da je stanje grozno, a migrantima pomaže lokalno stanovništvo.

"Do prije dva mjeseca to je bio otok nade, a danas, pod pritiskom zemalja članica EU to je nešto sasvim drugo. Zato je Papa danas tamo. Nije pošteno da Grčka obavlja cijeli posao za nas. Izguravanje i postavljanje ograda je slabost politike. Europska unija pokazala se nesposobnom baviti se ovim problemom iako svi imamo odgovornost", kazala je Boldrini.

Italija, Belgija, Francuska i Njemačka sastavile su deklaraciju koja ističe društveni učinak mjera štednje kao i to da žele ići prema federalnoj uniji, rekla je Boldrini i pozvala sve da tu deklaraciju potpišu.

Da Grčka želi izbjeći jednostrane postupke u migrantskoj krizi posvjedočio je potpredsjednik parlamenta Helenske Republike Georgios Varemenos koji je naglasio da je zatvaranje balkanske rute stvorilo humanitarnu krizu u toj zemlji i zatražio je pomoć zemalja članica.

"Idomeni je sramota za ljudsku civilizaciju. Grčka radi nove centre gdje se imigranti smještaju. Imamo već 80.000 ljudi na 5000 otoka, a dnevno od sigurne smrti spašavamo na desetke imigranata. Svakog se dana podijeli 90.000 obroka", ispričao je sudionicima konferencije Varemenos.

Pozvao je sve na rješavanje tog, kako je rekao, tragičnog problema i upitao hoće li EU ostati ujedinjena ako ima granice i zidove između država.

 

14.17 - Mehanizmima Jadransko-jonske inicijative može se pomoći državnim ustanovama Bosne i Hercegovine i tamošnjim Hrvatima u jačanju njihove ravnopravnosti u odnosu na Bošnjake i Srbe, rekao je u subotu u Splitu ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.

"Budući da je u  inicijativu (Jadransko-jonsku) sada uključena i Europska unija i da postoji strategija za Jadransko-jonsku inicijativu, možemo i putem tih mehanizama pomoći jačanju državnih mehanizama u BiH, a time i Hrvatima u BiH kako bi bili ravnopravni s Bošnjacima i Srbima," rekao je Kovač

Odgovarajući na novinarska pitanja u stanci današnje XIV. Konferencije predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative u Splitu, hrvatski šef diplomacije je rekao da državnim strukturama u BiH, ali posebice Hrvatima u BiH najviše  može pomagati Hrvatska.

Na novinarsko pitanje je li točno da je Haaški sud odbio molbu Hrvatske da bude prijatelj tog suda u postupku šestero Hrvata iz BiH (Prlić i ostali), ministar Kovač je odgovorio "Čekamo odluku žalbenog vijeća."

"BiH je bila žrtva agresije, a Republika Hrvatska je najviše pomogla u obrani BiH, a i tamošnji Hrvati su na referendumu glasovali u velikoj većini za samostalnost i neovisnost BiH. Znači Hrvati su pomogli opstojnosti BiH. I Republika Hrvatska želi kao prijatelj suda pomoći da se upravo to pokaže da je Hrvatska pomogla Bosni i Hercegovini, da ju je spasila", dodao je ministar Kovač.

 

RANIJE:

Predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i ministar vanjskih poslova Miro Kovač izjavili su u subotu u Splitu da bi članice Jadransko-jonske inicijative trebali ojačati suradnju u rješavanju migrantske krize i spriječiti otvaranje novih ruta preko Albanije, BiH i Crne Gore.

Te bi se zemlje mogle naći na udaru migranata nakon zatvaranja tzv. balkanske rute kamo je u Europu prošle godine stiglo više od milijun izbjeglica i migranata.

Njih više desetaka tisuća zapelo je u Grčkoj nakon zatvaranja grčko-makedonske granice, pa bi u zapadnu Europu mogli krenuti alternativnim putem.

"U borbi protiv nezakonitih migracija moramo milsiti na Albaniji, BiH i Crnu Goru kako ne bi nastali novi migranstki putevi," istaknuo je Reiner na konferenciji predsjednika parlamenata te inicijative koja okuplja osam zemalja.

Dodao je da je migrantska kriza postala kaotična i nekontrolirana, jer je Europa nije na vrijeme prepoznala.

"Europa je na migrantsku krizu predugo zatvarala oči i izostalo je brzo djelovanje tako da su zemlje koje su prve bile na udaru migranata, a to su Grčka i Italija, bile ostavljene same sebi," naglasio je Reiner.

Po njegovim riječima, ljudi iz ratom i siromaštvom zahvaćenih prostora i dalje će dolaziti u Europu, pa je nužan sveobuhvatan pristup u rješavanju tog probelma.

"Ono što se događalo prošle godine može se smatrati velikom izbjegličkom, azilantskom i moralnom krizom, ove godine u Europu dolazi manje migranata ali vjerojatno  neće tako ostati," poručio je predsjednik Sabora.

Ministar Kovač je naglasio kako migrantska kriza pokazuje da su zemlje Jadransko-jonske incijative sudbinski povezane i ne mogu jedne bez drugih u prevladavanju tih poteškoća.

"Migranstki tokovi se mijenjaju iz sata u sat, a to pokazuje kako u rješavanju tog problema zajednički trebamo biti fleksibilni i prilagođavati svoje postupke sukladno razvoju situacije," kazao je.

Šef hrvatske diplomacije smatra da migranstka kriza nije samo humanitarno pitranje, nego i "sigurnosni problem" te je nužno jačati zaštitu granica Europske unije radi potopore shengenskom sustavu.

Također je rekao kako Hrvatska podupire zajednički dogovor zemelja članica EU-a o raspodjeli kvota izbjeglica.

"Hrvatska je spremna ispoštovati svoju obvezu o prihvatu 486 izbeglica iz Turske ako taj dogovor poštuju svi, jer vidimo da neke zemlje nisu spremne prihvatiti izbjeglice u okviru dogovorene kvote tako da nije sigurno hoće li taj dogovor biti ispoštovan", rekao je Kovač.

Po njegovom tumačenju kriza se neće moći dugoročno riješiti ako se se ne ukolne uzroci kojo do nje dovode. "U rješavanju migranatske krize EU mora djelovati globalno i biti intenzivnija na globalnom planu te je nužno jačati diplomatski angažman na rješavanju kriza u Siriji, Iraku Libiji i Afganistanu," poručio je ministar Kovač.

Članice Jadransko-jonske inicijative, osnovane 2000., su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Srbija. Inicijativom trenutno predsjeda Hrvatska, a sastanci predsjednika parlamenata održavaju se jedanput godišnje tijekom predsjedanja svake od zemalja sudionica.

Naslovnica Hrvatska