Novosti Hrvatska

Tribunal 'svira' politiku

U Haagu je optužena 161 osoba: 70 posto su Srbi, 20 Hrvati i 10 Bošnjaci

Tribunal 'svira' politiku

Prošlo je 25 godina od početka i 21 godina od okončanja rata, a haški postupci traju. I trajat će. Sud zatvara vrata zadnjeg dana 2017. godine, a ono što dotad ne okonča preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, pod predsjedanjem Theodora Merona sa sjedištem u Haagu, u istoj zgradi.

Dokad će raditi, ne zna se.
- Da nije bilo Haaga, nikad ne bi bili kažnjeni visokorangirani političari i vojni zapovjednici, jer ih njihove države smatraju herojima. Vidimo da i 20 godina nakon rata nacionalni sudovi teško procesuiraju odgovorne, kaže Anto Nobilo, odvjetnik, koji je u Haagu branio Tihomira Blaškića, pukovnika Hrvatskog vijeća obrane.

I izborio mu smanjenje kazne s 45 na devet godina zatvora.

Kompromitirana ideja

Nobilo i svi naši sugovornici imaju iste primjedbe na MKSJ: postupci su trajali predugo, a presude nisu utjecale na promjenu svijesti prema ratnim zločinima u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije.

- Bilo bi bolje da je bio smješten na teritoriju gdje su bili ratovi, u Sarajevu, na primjer. Ostvario bi bolju komunikaciju sa stanovništvom. Ni nakon stotinjak presuda u Haagu nismo promijenili svijest da su određeni događaji imali zločinačku narav. Ovako, MKSJ nije ostvario ono što u pravu nazivamo generalnom prevencijom.

Svatko presude umota u svoju politiku. Imamo presude u kojima stoji da je sukob Hrvata i Bošnjaka u BiH bio međunarodnog karaktera, što znači da je Republika Hrvatska ratovala s Armijom BiH, ali to ovdje nitko ne spominje, veli Nobilo.

Njegov kolega Čedo Prodanović skeptičniji je prema dometima haaške pravde. Tamo je zastupao pravomoćno oslobođenog Ivana Čermaka i Rahima Ademija čija je optužnica prebačena iz Haaga u Zagreb gdje je također oslobođen. Evo Prodanovićeva komentara rada MKSJ-a:

- Mnogo htio, mnogo započeo... Na kraju je kompromitirana ideja koja je u svoje vrijeme bila jedini način zaustavljanja ludila. Politika se sve češće počela miješati, prije je određivala što će se suditi, a kasnije i kako. Zbog toga se provukao Šljivančanin, pa se događa i ova komedija sa Šešeljem, a šta sve nama nisu radili zato što je Čermak gledao skijanje deset metara od svoje kuće, nabraja i dodaje:

- Čini mi se da su Amerikanci determinirali rad suda. Uz to, postupci se vode predugo, žalbe se rješavaju godinama, bez ikakvog opravdanja. To je aparat koji je postao sam sebi dovoljan, rezimira Prodanović.

Blage presude

- Politika je utjecala na selekciju koga će se procesuirati i u kojim razmjerima. Prema američkoj procjeni o odgovornosti za ratove, procesuirano je 70 posto Srba, 20 posto Hrvata i deset posto Bošnjaka. I presude su u skladu s tim. Mislim da tužitelji nisu samostalno radili, nego se u svakom trenutku procjenjivalo kad i koga treba optužiti. U finalu, moguć je utjecaj američke administracije na neke relativno blage presude Srbima, jer se vjerojatno nije željelo dodatno iritirati Srbiju dok je gubila Kosovo. Ponajprije mislim na slučaj Perišić, ukazuje Nobilo.

Tko ne zna, Momčilo Perišić, bivši načelnik Generalštaba jugovojske, nakon žalbenog postupka Haag je napustio s pravomoćnom oslobađajućom presudom premda ga je prvostupanjsko vijeće osudilo na 27 godina zatvora. Tužiteljstvo ga je teretilo za granatiranje Sarajeva i Zagreba, za sudjelovanje u srebreničkom masakru...

Danac Frederik Harhoff, bivši sudac u MKSJ-u, prije nekoliko godina poslao je pismo kolegama, u kojem tvrdi da je Amerika utjecala na oslobađajuće presudu Perišiću, srpskim obavještajcima Jovanu Stanišiću, Franku Simatoviću, ali i hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

- Siguran sam da se politika uplitala, posebno u rad tužitelja dok ih je vodila Carla del Ponte. Svjedoci smo da se kalkuliralo koga će se procesuirati. Ne usuđujem se tvrditi da je utjecala na presude, ali bilo je primjesa političkog arbitriranja, slaže se i odvjetnik Branko Šerić koji je haašku praksu stjecao u slučaju Vinka Martinovića Štele - osuđen na 18 godina - a pred haaškim istražiteljima zastupao je Davora Domazeta Lošu koji nije optužen.

Miloševićeva smrt

Po mišljenju Mirka Klarina, direktora Sense, Centra za tranzicijsku pravdu, "Tribunal je bio najuspješniji od sredine 1997. godine, do abortiranog 'suđenja stoljeća' nakon Miloševićeve smrti. Milošević je, čini se, bio neka vrsta 'ljepila' koje je držalo Tribunal na okupu, da bi nakon njegova nestanka izbili na vidjelo žestoki sukobi između sudaca i glavne tužiteljice Del Ponte, kao i između vodećih osoba u samom Tužiteljstvu", smatra Klarin, napominjući da je MKSJ "oslobodio mnoge krivce, ali nije osudio nijednog nevinog".

Impresivni haaški arhiv dijelom je već dostupan na stranici MKSJ-a, Klarin veli kako je "u svjetskim akademskim krugovima u toku potpisivanje peticije kojom se traži otvaranje arhiva Tribunala žrtvama i akademskim zajednicama".

Umjesto zaključka: svjedočeći o karakteru Esada Landže, Bošnjaka osuđenog na 15 godina zatvora zbog zločina na Srbima, Goran Jelisić, zvani srpski Adolf, osuđen na 40 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima, govorio je o atmosferi u pritvorskoj jedinici Tribunala: - Jedna od diskusija bila je o tome da ova ustanova, Tribunal i preko nas treba uspostaviti trajan mir u Bosni i Hercegovini. Pa smo mi poslije zajednički sjedili i to konstatirali da smo mi ovdje mir ostvarili, samo kako će ostvariti oni tamo dolje kod nas, to nas brine.“

Brojno stanje

23 godine postoji MKSJ
161 osoba je optužena
149 postupaka je zaključeno
80 osuđenih
5 petorica bosanskih Srba dobila su doživotnu robiju
18 oslobođenih osoba
13 predmeta proslijeđeno je nacionalnim sudovima
36 optužnica povučeno ili su optuženi umrli, dok će se Stanišiću i Simatoviću ponoviti suđenje pred Mehanizmom

Šljivančanin

Marko Milanović, profesor na Sveučilištu u Nottinghamu, ističe: “Da haškog suda nije bilo, nijedan visoko rangirani zločinac u bivšim jugoslavenskim sukobima ne bi bio kažnjen. To ne znači da je na tom nivou individualne pravde Tribunal bio savršen, ali je i nesavršena pravda koju je ostvario bolja od nikakve.”

Bolje išta...

Marko Milanović, profesor na Sveučilištu u Nottinghamu, ističe: "Da haškog suda nije bilo, nijedan visoko rangirani zločinac u bivšim jugoslavenskim sukobima ne bi bio kažnjen. To naravno ne znači da je na tom nivou individualne pravde Tribunal bio savršen, ali je i nesavršena pravda koju je ostvario bolja od nikakve."

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 7FirstPrevious[1]234567Last