Novosti Hrvatska

PRIMJEDBE LJUDI IZ UČIONICA

Reforma školstva - zanimljiva i strašna

PRIMJEDBE LJUDI IZ UČIONICA
Kastel Sucurac, 180316. U Gradskoj knjiznici se odrzava djecja radionica cakavstine. Foto: Zvonimir Barisin/CROPIX
Dio nastavnika pozdravlja fleksibilnost nastavnog procesa i slobodu nastavnika u koncipiranju nastavnog sata, čak je bilo i pohvala u stilu: “Napokon smo na finskom tragu: povjerenje u nastavnika, njegovu diplomu i procjenu”

Tresla se brda, rodio se miš! Komentar je to jedne nastavnice na predloženi kurikulum informatike, jedan od 52 nova kurikularna dokumenta koji bi trebali promijeniti lice našega školstva, a o kojima se trenutačno vodi stručna rasprava.

Hoće li se iz stručne i javne rasprave o predloženim reformskim dokumentima izroditi tek “miš”, možda će biti jasnije nakon 10. lipnja, kada je predviđen završetak rasprava, ali da se trenutačno “tresu brda” u prosvjetarskoj zajednici koja pažljivo iščitava tisuće stranica predloženih dokumenata, da se zamijetiti u online očitovanjima.

Osim na stranici kurikulum.hr, gdje je Ekspertna radna skupina za cjelovitu kurikularnu reformu postavila online obrazac u kojemu individualni stručnjaci i institucije od 14. ožujka mogu iznositi svoje primjedbe i mišljenja na predložene promjene, rasprave se vode i na posebnom forumu koji je na ovu temu na svome portalu pokrenula udruga Nastavnici organizirano.

Problem je potpisati se pod primjedbe

Na moguće korekcije kurikularnih dokumenata utjecat će, prije svega, službeni prijedlozi ostavljeni u raspravama na domeni kurikulum.hr, međutim, čini se da se življa rasprava zasad vodi na forumu udruge Nastavnici organizirano u koji se, osim nastavnika i učitelja, može uključiti i šira javnost.

Možda je tome razlog što se na nastavnički portal možete uključiti anonimno, dok je predaja kritičkih osvrta u stručnoj raspravi na stranici kurikulum.hr, zamjera jedan sudionik, uvjetovana imenom, prezimenom i nazivom institucije u kojoj osoba radi.

- Ima stručnjaka koji iz objektivnih razloga, poput straha od pritiska na poslu ili gubitka posla, ne žele svoje primjedbe dati javno, ali bi ih zato poslali anonimno – ističe taj sudionik.

Napominje kako je “u atmosferi koju lijevi mediji stvaraju oko ove reforme i u kojoj se oni koji joj se protive nazivaju vrlo pogrdnim imenima, taj zahtjev više nego opravdan”. Pritom je naveo primjer škole u kojoj je ravnatelj lijevo-liberalne orijentacije rekao da bi onima koji se protive reformi trebalo zabraniti da ikad više rade u školi.

Dok su dosad svoj sud o predloženim promjenama javno davali brojni veći ili manji stručnjaci, rasprave su prilika da se o svemu izjasne oni na čija će leđa pasti najteži teret – provedba reforme, a to su nastavnici, učitelji, odgajatelji. Među njima je, barem sudeći prema dosadašnjim komentarima na ova dva izvora, više nezadovoljnika predloženim promjenama, nego onih drugih:

Opet informatika

- Tresla se brda - rodio se miš. Informatika se već stoti put uvodi u prvi razred (osnovne škole), a takve scenarije pratim još od 2000. godine, kada je škola Trsat u Rijeci bila senzacija jer su prvašići radili na računalima. Naguralo se opet 'brdo' sadržaja (nepotrebnih), posebice u 6. i 7. razredu.

Jesu li razmišljali može li se toliko sadržaja obraditi u dva sata tjedno? Uglavnom, sve mi se čini isforsirano, nabacano, preopširno i loše organizirano – zamjera na nastavničkom forumu “informatičarka” s početka teksta. Jedini plus u kurikulumu informatike vidi u tome što se sadržaj tehničke kulture više ne poklapa s informatičkim i što je dano više prostora za projektne zadatke.

- Famozni ishodi... Svi redom su preambiciozni. Naročito oni u nižim razredima. Neke stvari djeca od sedam, osam godina nisu u stanju usvojiti, koliko god mi to željeli. Kad su već uvodili informatiku od prvog razreda, trebali su u radnoj skupini imati barem jednu učiteljicu razredne nastave ili psihologa, koji znaju što dijete može – kritizira jedan od sudionika rasprave isti kurikulum.

- Nisam informatičar, ali govoriti o reformi u kojoj informatika u današnje doba ostaje izborni predmet, meni je suludo! – dodaje sugovornik na istom forumu.

- Ako dobro razumijem, u kurikulumu za matematiku nije propisan redoslijed kojim trebamo obrađivati gradivo. Čujem da je i za fiziku tako. Ako jest, hoće li svaki učitelj pojedinačno odlučivati o rasporedu? Kako će se pisati udžbenici? Što ako se neko dijete tijekom jedne školske godine preseli u drugu školu, a u drugoj se radi po drugom redoslijedu?

Kako će se propisati gradivo za natjecanja ako ne radimo ni približno jednako? - samo je dio komentara i pitanja na predloženi kurikulum matematike. Dojam je nastavnika da se u tom predmetu gradivo i nije previše rasteretilo te da su postojeći sadržaji tek malo “izmiješani” po razredima. “Obična vodica tekućica za ispiranje usta, nema tu ničeg novog”, kaže jedan komentator.

- Ono što se grubo može vidjeti jest da je količina sadržaja kemije u sedmom razredu gotovo prepolovljena. Na račun čega točno? Crtanja grafova? Stvara se dojam da su se nabacivali obrazovni ishodi pa se otprilike 'piknulo' olovkom što će u sedmi, a što u osmi razred. Totalni nesrazmjer u vremenu predviđenom za usvajanje predviđenih ishoda u ova dva razreda – zamjera kurikulumu kemije “bio kemičarka”, koja je na nastavničkom portalu iznijela čitav niz primjedbi na predložene promjene u ovom predmetu.

Nemamo ni kabineta

- Neka mi neki genijalac, koji je osmislio da učenik mora ostvariti sve obrazovne ishode, objasni na koji način je predviđeno njihovo ostvarivanje u školi koja nema specijaliziranu učionicu, ni kabinet, ni dostatnu količinu potrebnog pribora i kemikalija da bi svi učenici mogli sudjelovati u pokusima! Radim u takvoj školi gdje se u istoj učionici, po potrebi, održava nastava svih ostalih predmeta, a u suprotnoj smjeni je razredna nastava. Nemamo ni katedru, a kemikalije držim u bivšem školskom sefu koji su provalnici oborili pa sam ga ja odlučila iskoristiti. Koliko je takvih škola još u Hrvatskoj? - pita ova nastavnica.

Pritužbi ima i na račun kurikuluma fizike, gdje nastavnici pozdravljaju više istraživačke nastave, ali ističu da zbog povećanog broja sadržaja u osnovnoj školi predviđenih 70 sati fizike godišnje neće biti dovoljno da se ostvare svi zacrtani ishodi. Dio povjesničara novi kurikulum za taj predmet doživljava “i zanimljivim i strašnim”.

- Zanimljivo je da se nastavnicima ostavlja određena sloboda u radu, ali me straši da ćemo se dosta tražiti u ovakvom načinu rada – kaže jedna profesorica.

Dio nastavnika pozdravlja fleksibilnost nastavnog procesa i slobodu nastavnika u koncipiranju nastavnog sata, čak je bilo i pohvala u stilu: “Napokon smo na finskom tragu: povjerenje u nastavnika, njegovu diplomu i procjenu”.

Među zamjerkama su i one da je u gimnazijama ostalo previše nastavnih predmeta, pa je jedan od prijedloga da se izbace Politika i gospodarstvo, kao i Sociologija, a njihovi sadržaji obrađuju kao – međupredmetne teme. Uopće, mnogi nastavnici su začuđeni:

- Govoriti o reformi u kojoj se nije smjelo dirati u broj sati, predmete i njihov raspored po razredima je suludo. To je kao da krečimo kuću, ali ne smijemo pomaknuti namještaj – stoji među primjedbama forumaša na portalu Nastavnici organizirano. Iako većina zagovara reforme i pozdravlja trud svojih kolega koji su bili uključeni u radne skupine, dio sudionika ovih rasprava ipak smatra kako se reforma ne može napraviti za osam mjeseci te da ovi kurikulumi trebaju biti smatrani – privremenim proizvodom.

STRUČNA RASPRAVA

- traje od 14. ožujka do 1. svibnja (samo rasprava o Okviru nacionalnog kurikuluma završava ranije, 28. ožujka); mogu se uključiti učitelji, nastavnici, odgajatelji, visokoškolska i znanstvena zajednica, profesionalna i strukovna udruženja, sindikati, komore i drugi; provodi se na organiziranim skupovima i predstavljanjima te online putem na kurikulum.hr;

JAVNO SAVJETOVANJE

- uključivanje šire javnosti koja će se o kurikularnim dokumentima moći izjasniti na portalu eSavjetovanje; rasprava o Okviru nacionalnog kurikuluma traje od 2. travnja do 2. svibnja, a o ostalim dokumentima i predmetnim kurikulumima od 10. svibnja do 10. lipnja 2016.;

BEZ OCJENA KAO RAD BEZ PLAĆE

Dijelu sudionika stručne rasprave ne odgovara predloženi model opisnog ocjenjivanja u prvom i drugom razredu osnovne škole.

- Kada kažete “vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, već razmjenom informacija” je kao da kažete da poslodavac pohvalama i savjetima isplaćuje prekovremeni rad (nema novčane isplate) – jedan je od komentara, dok neki od kritičara podsjećaju da djeca imaju potrebu rangirati se u razredu i biti pravedno ocijenjena jer im je to poticaj za učenje. Javili su se i zagovornici povratka zaključnih ocjena nakon prvog polugodišta.

VJERONAUKU FALI VIŠE ISUSA

Zamjerki se našlo i na novopredloženi kurikulum katoličkog vjeronauka:
- U svrsi katoličkog vjeronauka bi trebalo stajati ime Isusa Krista na kojemu se temelji naš cjelokupni nauk. U ishodima bi trebalo više prisutno biti ime Boga Oca, Sina i Duha Svetoga s obzirom da je riječ o katoličkom vjeronauku, a ne nekakvom religijskom predmetu. Pojam religije je naglašen više nego pojam katolička kršćanska vjera – zamjera sudionik stručne rasprave.

PIMPAČ MI JE 13 CM DUGAČAK

Iako su veće primjedbe na sadržaj kurikuluma hrvatskog jezika, kao i predloženi lektirni popis zasad izostale, među komentarima u stručnoj raspravi ipak se našao i jedan koji se dotaknuo i toga vrućeg krumpira. “Kolegica preporuča ovakvu literaturu za 7. razred, pa je ovo reakcija roditelja”, stoji u tom komentaru gdje se apostrofira “Tajni dnevnik Adriana Molea” Sue Townsend. Citira se dio sa 199. stranice:

”Pimpač mi je 13 cm dugačak kad sam spolno uzbuđen. U normalnom stanju nije ni vrijedan mjerenja”.
- Ovo sam našao na brzinu. Ima toga još, kaže mi kćer. Moraju li naša djeca čitati ovakvo literarno smeće, ako se mene pita, ili ne moraju? Koja je poruka dječacima? Da vrijede koliko im je velik spolni organ? Koji intelektualni invalid je ovo stavio u popis lektire? - pita na stranicama stručne rasprave kurikulum.hr taj roditelj.
 

Naslovnica Hrvatska