Novosti Hrvatska

je li hrvatsku briga za škoje?

Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora: Polovina europskih otoka oslobođena je PDV-a!

je li hrvatsku briga za škoje?
Sadašnji sektor za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a po našem je mišljenju degradacija za otoke, moramo osnovati najmanje upravu za otoke, koja bi objedinila sva ministarstva u pogledu otoka. Možda ova rezolucija potakne Vladu RH da krene u smjeru decentralizacije, tako da se otočna politika vodi bliže otocima - smatra Barić

Nezapaženo je u hrvatskom javnom prostoru, a pogotovo u visokoj politici zabavljenoj ustaševanjem i komunjarenjem, prošao prevažan dokument donesen 4. veljače ove godine pod nazivom "Rezolucija o otocima" koju je izglasao Europski parlament, te ju je proslijedio Europskoj komisiji, a tako i svim državama članicama.

Zašto prevažan? Jer odgovara na niz problema koji muče europske otočane, od kojih su hrvatski zasigurno najjadniji i na rubu potpunog nestanka.

Višedesetljetno zapuštanje otoka i otočana, nemar ravan veleizdaji najvrjednijeg resursa hrvatskog tla, prouzročilo je katastrofalnu depopulaciju, poljoprivrednu i gospodarsku propast, spore i preskupe veze za građane koji nisu stanovnici otoka, egzodus mladih...

U sastavljanju dokumenta sudjelovao je i Otočni sabor – član Europske federacije malih otoka – udruga za razvitak hrvatskih otoka sa sjedištem u Zadru, koja se godinama trudi, viče, upozorava na posvemašnju propast naših škoja, te predlaže mjere i rješenja koja najčešće u Zagrebu završe u škafetinu.

Predsjednik udruge Denis Barić rastumačio nam je što najvažnije točke Rezolucije znače za naše otoke, jesu li primjenjive i kakvo je iskustvo s razvojem europskih otoka.

DEFINIRANJE PROBLEMA

REZOLUCIJA: Ministarstvo regionalnog razvoja trebalo bi definirati i konkretizirati problematiku na otocima, i to konkretno za svaki otok napose.
BARIĆ: – Uviđa se važnost pružanja potpore u borbi protiv trenda značajne depopulacije u otočnim regijama; podsjeća se na to da je otocima teže nositi se s određenim teškoćama zbog njihovih malih dimenzija i udaljenosti od europskih obala na kontinentu; pod ovom točkom vidimo da se daje važnost potpori protiv depopulacije. Ti nije problem samo na našim otocima, nego i na ostalim europskim otocima. Konkretno kod nas nema nekih direktnih državnih potpora za mlade da ostanu na otocima, sve je na jedinicama lokalne samouprave i njihovim proračunima. U ovom članku može se reći da se potvrđuje da način življenja na otocima nije jednak u odnosu na kopno i to treba izmijeniti.

ANALIZA TROŠKOVA

REZOLUCIJA: Traži od Komisije da provede detaljnu studiju/analizu dodatnih troškova u pogledu sustava prijevoza osoba i robe, opskrbe energijom i pristupa tržištima, posebno za mala i srednja poduzeća, koji nastaju zbog činjenice da se radi o otocima.
BARIĆ: – EU vidi da je potrebno dodatno poticanje za prijevoz, posebno za otočne gospodarstvenike. Otočni sabor smatra da je potrebno stimulirati otočno gospodarstvo konkretno i direktno promjenama porezne politike, posebno smanjenjem PDV-a barem na turistički PDV, te omogućiti otočnim gospodarstvenicima na otocima koji se opskrbljuju vodonoscima ili autocisternama pravo na subvencioniranu vodu, a ne da moraju plaćati skupu vodu. Na 50 posto europskih otoka nema PDV-a i na taj se način konkretno pomaže!

INDEKSACIJA

REZOLUCIJA: Parlament EU-a smatra da bi za otoke trebala postojati prava definicija/kategorizacija kojom bi se uzele u obzir ne samo njihove razlike i posebnosti, nego i posebna situacija; poziva se Komisiju da uspostavi homogenu skupinu koju čine sva otočna područja; da osim BDP-a uzme u obzir i druge statističke pokazatelje koji mogu odražavati ekonomski i socijalno osjetljiv položaj koji proizlazi iz trajnih prirodnih teškoća.
BARIĆ: – Za provedbu ovog članka Rezolucije Hrvatska bi trebala promijeniti Zakon o regionalnom razvoju, konkretno indeksaciju. Otoci su kao "biseri Jadrana" zapravo neprocjenjiva hrvatska vrijednost – cijeli je taj prostor po prirodi i povijesno obdaren mnogostrukim posebnostima. Otočni sabor traži da se nadopune članci 35., 36. i 37. sa čl. 2 iz Zakona o otocima, u kojem se govori o razvrstavanju otoka u dvije skupine, u Zakon o regionalnom razvoju RH, u kojem se razvrstavaju jedinice područne samouprave i jedinice lokalne samouprave po indeksu razvijenosti. Otoci kao što su oni zadarskog, šibenskog, vodičkog i dubrovačkog arhipelaga pripadat će jedinicama koje po indeksu razvijenosti spadaju u treću i četvrtu skupinu razvoja, čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 75 do manje od 125 posto prosjeka Republike Hrvatske, iako stvarno stanje stvari nije takvo.

NIŽI POREZI

REZOLUCIJA: Parlament podsjeća na to da su određenim europskim otocima, u skladu s Direktivom Vijeća iz 2006. godine, odobreni posebni porezni dogovori kao kompenzacija za prirodne nedostatke i trajne demografske teškoće; posebno u državama članicama koje su u programima gospodarske prilagodbe.
BARIĆ: – Rezolucija potvrđuje da se našim otočanima moglo do sada pomoći poreznom politikom. No, 50 posto europskih otoka nema PDV i na taj im se način konkretno pomaže! Naši otočani nikad nisu imali porezne olakšice, što je postojalo u Zakonu o posebnoj državnoj skrbi. Po Zakonu o otocima, otočni gospodarstvenici trebaju se javljati na natječaj za neku olakšicu, i što se više gospodarstvenika javi, određeni iznos dijeli se na prijavljene.

BOLJA POVEZANOST

REZOLUCIJA: Parlament EU-a traži da se poboljša povezanost pomorskim rutama, pristupom lukama i uslugama zračnog prijevoza; smatra da poseban naglasak treba staviti na prometna čvorišta, intermodalni prijevoz i održivu mobilnost; ističe također potrebu da se podrži uravnotežen teritorijalni razvoj otočnih regija promicanjem inovacija i konkurentnosti u tim regijama, traži osnaživanje lokalne proizvodnje.
BARIĆ: – Kako poboljšati povezanost kad je u novom proračunu smanjena subvencija za prijevoz?! Hitno bi trebalo promijeniti Pravilnik o prijevozu putnika, skinuti ograničenje broja putovanja i vratiti međuotočno putovanje.

DIGITALIZACIJA

REZOLUCIJA: Ističe da je digitalni kapacitet ključno sredstvo za kompenziranje problema povezanosti otočnih regija; ulaganja u infrastrukturu potrebna su kako bi se zajamčio širokopojasni pristup internetu na otocima i potpuno sudjelovanje otoka na jedinstvenom digitalnom tržištu.
BARIĆ: – U svim međunarodnim aktivnostima Otočnog sabora širokopojasni internet stavlja se na prvo mjesto. Stvaranje brzog interneta na otocima jedan je od uvjeta za ostanak mladih i povratak mladih nakon školovanja na otoke. Otok sa širokopojasnim internetom automatski je povezan s cijelim svijetom i ostvaruje se velika mogućnost gospodarskog razvoja.

OBRAZOVANJE

REZOLUCIJA: Parlament naglašava važnost osiguranja obrazovanja na svim razinama, po potrebi također upotrebom sustava za učenje na daljinu; podsjeća na to da su otoci također suočeni s vrlo ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena.
BARIĆ: – Ponavljam, dobar internet otvara velike mogućnosti, pa tako i školovanje na daljinu. Otočni sabor je potpisao i omogućio školovanje na daljinu preko Obrazovne grupe "Zrinski". Riječ je o stručnoj i tehničkoj, odgojno-obrazovnoj, znanstveno-istraživačkoj i gospodarskoj suradnji između Otočnog sabora i Obrazovne grupe "Zrinski" s ciljem sudjelovanja u kreiranju, pripremi i realizaciji različitih projekata, akcija i programa, a sve u svrhu razvitka i podizanja kvalitete cjeloživotnog obrazovanja za poduzetništvo, razvitka poduzetničkih potencijala stanovnika hrvatskih otoka, te jačanja kapaciteta poduzetničkih potpornih institucija na hrvatskim otocima.

PRODUŽETAK SEZONE, JEFTINIJA ENERGIJA

REZOLUCIJA: Ističe da su otoci suočeni s ograničenjima, no posjeduju teritorijalni potencijal koji bi se trebao iskoristiti kao prilika za razvoj, rast i otvaranje radnih mjesta; ističe se važnost niskog poreza i politika smanjenja birokracije kao ključnih poticaja za privlačenje ulaganja; u tom se kontekstu, osim sezonskog turizma, spominje i razvoj održivog turizma, uz fokus na promicanje kulturne baštine i posebnih obrtničkih gospodarskih aktivnosti; naglašava se golemi potencijal energije oceana, vjetra i sunca te mogućnost da otoci postanu važni izvori alternativne energije, energetski što je moguće autonomniji, te da svojim stanovnicima jamče jeftiniju opskrbu energijom.
Barić: – Najprije treba promijeniti indeksaciju kako bi otoci postali potpomognuta područja i tako bi direktno i sami otočani, ali i otočni gospodarstvenici imali poreznih olakšica jer žive i rade na otoku. Također bi lakše dolazili do novca iz europskih fondova.

SLUŽBA ZA OTOKE

REZOLUCIJA: Predlaže da Komisija osnuje "službu za otoke" koja bi bila povezana s Glavnom upravom Komisije za regionalnu i urbanu politiku i koju bi činila mala skupina službenika, a čiji bi cilj bio koordiniranje i analiza problema povezanih s otočnim regijama.
BARIĆ: – Ako Europa uviđa da bi trebalo oformiti jednu službu za otoke, tako bi trebala i Hrvatska.
Sadašnji sektor za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a po našem je mišljenju degradacija za otoke, moramo osnovati najmanje upravu za otoke, koja bi objedinila sva ministarstva u pogledu otoka. Možda ova rezolucija potakne Vladu RH da krene u smjeru decentralizacije, tako da se otočna politika vodi bliže otocima.

BIJELA KNJIGA OTOKA

REZOLUCIJA: Poziva Komisiju da dostavi komunikaciju koja bi sadržavala "Program za otoke EU-a" te nakon toga "bijelu knjigu" za praćenje razvoja otoka, uz sudjelovanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela te drugih relevantnih dionika, uključujući gospodarske i socijalne partnere te predstavnike civilnog društva.
BARIĆ: – Otočni sabor traži da se hitno donese strategija razvoja hrvatskih otoka, mi već kasnimo.
Hitno treba promijeniti Zakon o otocima i prilagoditi ga sadašnjoj situaciji. Otočni sabor smatra da treba promijeniti politiku prema civilnom društvu u smjeru partnerstva.


FRANIČEVIĆ: MANJE ZA PRIJEVOZ JER JE SADA GORIVO JEFTINIJE

Ravnatelj Agencije za obalni linijski prijevoz kap. Ivan Franičević demantirao je da je novi državni proračun skinuo 40 milijuna kuna subvencija za brodski promet kako bi se reducirale linije.

– Riječ je o tome da je cijena goriva prije tri godine, kada su ugovori o koncesijama potpisani, bila nešto preko 5,5 kuna po litri, dok je danas cijena tog istog goriva 2,7 kuna. Ukupna potrošnja goriva u linijskom prometu je nešto više od 35 milijuna litara. Znači, radi se o smanjenju troškova na stavci goriva, za koje se ipak očekuje poskupljenje. Nema govora o reduciranju linija ni o promjenama – tvrdi Franičević.

Picula: Petnaest milijuna otočana u eu-u ima gotovo iste probleme

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, potpredsjednik Međuskupine zadužen za otoke, navodi da je na prošlotjednoj konferenciji devet zastupnika iz drugih otočnih zemalja iznijelo iskustva slična našima. – Primjerice, na Malti, kao najmanjoj državi članici koja je ujedno i najnaseljenija članica, vrši se pritisak na okoliš, a otočna ekonomija ovisi im o dolasku turista, baš kao i nama.

Također imaju problem s nezaposlenošću kao i mi. Isti taj problem imaju i na Martiniku. Grčka ima problem s prometom – velike udaljenosti s otoka na otok i skup prijevoz. Gotovo da nema otoka ili otočja u Europi koje ne dijeli probleme vezane uz prometnu izoliranost, ekološku osjetljivost, infrastrukturnu potkapacitiranost, depopulaciju, ispodprosječnu gospodarsku razvijenost. Da se razumijemo, kod nas na Ravi vi danas nemate internet – to otežava mnogo toga, počevši od poslovanja malih OPG-ova, ali i svih koji se žele baviti turizmom.

U pojedinim mjestima na Korčuli nema vode! Nemojte misliti da je Hrvatska jedina i sama u tome. Petnaest je milijuna otočana u EU-u – da ih stavimo u jednu zamišljenu državu, činili bi devetu po redu zemlju članicu od postojećih 28. No, nakon Rezolucije o europskim otocima koja je usvojena u veljači, možemo vidjeti da ima sluha za potrebe otočana – prvenstveno po tome što se poziva Komisiju da ne gledaju BDP kao jedini kriterij – navodi Picula, koji nije siguran da će hrvatska vlast prihvatiti naputke Rezolucije.

Posebice nakon predstavljanja prijedloga državnog proračuna, iz kojeg je vidljivo da su sredstva bitno smanjena u odnosu na posljednje četiri godine. Ovo je proračun iz kojega je očito da briga o otocima nije strateški prioritet ove Vlade, inače se ne bi smanjivale i subvencije za vodu i subvencije za otočno gospodarstvo, za trajektne linije, a posebice ne sredstva za medicinske djelatnike, jer je zdravstvo poseban problem za otočane, koji u velikom broju slučajeva, i to onih najhitnijih, moraju putovati na kopno – kaže.

Koliko ste puta vidjeli pravu sliku Kornata? Svi smo vidjeli krasne slike na razglednicama, ali Kornati imaju velikih problema s otpadom koji ostavljaju turisti na jahtama koje se na našoj obali kratko zadržavaju, a stanovnici se onda nose s tim problemom. Struja je također problem. Otoke trebamo prestati tretirati kao socijalne slučajeve. Govorim ovdje ne samo o promjeni praktične politike, nego o prijeko potrebnoj promjeni paradigme. Otocima ne pomažemo jer su to “male i nerazvijene zajednice” gdje uživamo na odmorima i čiji šarm želimo očuvati.

Pomažemo zajednicama koje imaju iznimne potencijale te nastojimo utjecati na okolnosti koje ih onemogućuju u njihovu punom korištenju. Govorimo o socijalnom i razvojnom pristupu koji koriste ista sredstva. Međutim, s bitno različitim ciljem. Ja, svakako, zagovaram razvojni. Podsjećam na to da u Kohezijskom fondu do 2020. imamo na raspolaganju osam milijardi eura! Slijedimo primjere dobre prakse kolega iz EU-a i iskoristimo ih – preporučuje zastupnik Picula.

Naslovnica Hrvatska