Novosti Hrvatska

Obrazovna reforma

Prosperov Novak: Što će djeci Štulić pored Rundeka i TBF-a

Obrazovna reforma
Slobodan Prosperov Novak
Slobodan Prosperov Novak
Saša Antić i Mladen Badovinac, članovi glazbenog sastava TBF
Darko Rundek
Pazite, djeca iz Međimurja trebala bi čitati viškog spisatelja Senka Karuzu! Umjesto da viška djeca čitaju Karuzu, Jakšu Fiamenga i Ranka Marinkovića, a mali Međimurci autore sa svog područja. Pa onda Štulićeva poezija!? Što je to i kako će to razumjeti današnja djeca?

Predstavljanje dokumenta koji u novom školskom kurikulumu određuje lektirne naslove i način obrade pojedinih književnih djela odmah je izazvalo žestoku raspravu, kako među strukom, tako i među roditeljima.

I dok jedan tabor traži "oslobađanje" učenika od njima nerazumljive i "dosadne" književnosti, druga strana smatra da novi pravilnik oskvrnjuje same temelje svjetske, europske i nacionalne književnosti.

U prvom redu se to odnosi na nekoliko naslova koji se smatraju ishodištima, poput Biblije, Homerove "Ilijade" i "Odiseje", Marulićeve "Judite", ali i Cervantesova "Don Quijotea"...

Zamjera se predlagačima izmjena da je na srednjoškolskom popisu od 208 djela tek 78 naslova iz hrvatske, a čak 130 iz svjetske književnosti, dok se sastavljači pravilnika brane argumentima kako su djeca zagušena i brojem i nezanimljivošću naslova koji im koče ljubav prema književnosti i čitanju.

Dodaju kako su Homer i Marulić doista uklonjeni iz "cjelovitog" čitanja, no ostaju fragmenti iz kojih učenici mogu naučiti vrijednost djela otaca europske i hrvatske književnosti.

- Nije točna tvrdnja sastavljača koji zapravo nastavljaju redukciju hrvatske nacionalne književnosti započetu još za vrijeme Šuvarovih reformi školstva kako treba odstraniti još autora, posebno starijih, jer navodno djecu odvlače od čitanja. To doista nije stvar samo školstva, nego ideologije – tvrdi povjesničar književnosti prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, navodeći kako treba razlučiti čitanje od učenja:

- Čitanje i učenje su dva različita pojma; djecu treba poticati da čitaju knjige kakve im se sviđaju, mi smo bili opčinjeni Karlom Mayem koji nije bio lektirni naslov, ali u isto vrijeme se uči ono što država propisuje i zbog toga je riječ o ideologiji koja mora njegovati upućenost u autore koji su bitni za nacionalnu književnost, ako ćete i za naciju.

Da se pita samo djecu, oni ne bi učili ni tablicu množenja, vjerojatno ih ne zanima ni botanika ili kemijski procesi i zato je takva argumentacija neozbiljna i nestručna. U ovom prijedlogu na tristotinjak stranica doista nema ničeg pametnog osim beskrajnog terora metodike – tvrdi prof. dr. Prosperov Novak, koji na zaključak književnika Zorana Ferića kako je Tin Ujević rekao Maruliću "pa-pa" odgovara ovako:

- Potpuna glupost! Riječ je o kultnoj pjesmi "Oproštaj" pisanoj na Marulićevoj čakavici, i Tin se potrudio, dakle naučio je, upravo Marulov leksik i stil, pisao je na čakavici tog vremena, i tako mu odaje priznanje za sve što je napravio za hrvatsku književnost i pjesnike budućih generacija. Dapače, dodatno ga je afirmirao, za razliku od ovih koji ga žele udaljiti od novih generacija – kategoričan je Prosperov Novak, koji objašnjava kako je potrebno napraviti nacionalni književni kanon:

- U nekim državama SAD-a učenici imaju dvije debele knjige tiskane na biblijskom papiru s najvažnijim djelima koje moraju pročitati, jedna im je uvijek doma, a druga u školi. Tako se uči i čita, to je nacionalna strategija i književni kanon. Pa i raspored ulica propisan je nekim kanonima. A Tomislavu Karamarku bi bilo pametnije da je svakom učeniku kupio kompjutor u školi nego što bi davao jednokratne uplate za novorođenčad – smatra Slobodan Prosperov Novak, koji je prokomentirao i konkretne primjere s novog lektirnog popisa:

- Pazite, djeca iz Međimurja trebala bi čitati viškog spisatelja Senka Karuzu! Umjesto da viška djeca čitaju Karuzu, Jakšu Fiamenga i Ranka Marinkovića, a mali Međimurci autore s njihova područja. Pa onda Štulićeva poezija!? Što je to i kako će to razumjeti današnja djeca? Puno bliža i kvalitetnija je poezija Darka Rundeka ili TBF-a. Splitska djeca bi, primjerice, trebala čitati Julija Bajamontija i Tončija Petrasova Marovića, to je njima blisko i važno... Čekajte, izbaciti Cervantesova "Don Quijotea"! To je tek nevjerojatan debilitet, pa "Don Quijote" je najvažniji roman u povijesti čovječanstva! Uglavnom, radilo se pogrešno i šuvarovski, a pri svemu nisu konzultirani sveučilišni profesori, strašno – zaključuje Prosperov Novak.

 

Johnny: Neću u lektiru

Branimir Štulić za N1 je komentirao prijedlog da njegova poezija uđe u popis lektire:
- Što se tiče srednjoškolskog udžbenika u kojem bi se trebao naći izbor mojih pjesama, ja sam protiv toga: zato što ti uradci nisu pjesništvo, zato što ne volim škole i zato što sam protiv kićenja tuđim perjem - kazao je Štulić, koji već godinama živi u Nizozemskoj.


'Šuvarova diplomantica'

Profesor Prosperov Novak javno je prozvao neke od autora novog pravilnika za "šuvarizam", smatra kako je zapravo glavna osoba u oblikovanju novih propisa, dr. Branislava Baranović, "šuvarova diplomantica i nasljednica njegove sociološke škole", koja je tražila da se ispred naziva kurikuluma odstrani atribut "hrvatski". Spomenuo je i dr. Eminu Berbić Kolar s osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, kojoj je "stručna kvalifikacija" mjesto na listi SDP-a u Slavonskom Brodu.

 

 

 

Naslovnica Hrvatska
Page 3 of 4First12[3]4Last