Novosti Hrvatska

Nova škola

Nema više štrebanja: manje formula, godina i pojmova, više pokusa, čitanja i tjelesne aktivnosti

Nova škola
Promjene su čak predviđene i za klasične jezike poput grčkoga i latinskog – manje učenja napamet, a više povezivanja antičkog i našeg doba, izvlačenja pouka iz davnina za današnje vrijeme

Kada od jeseni u odabranim eksperimentalnim školama prvašići sjednu u školske klupe, čekat će ih promjene zbog kojih će čitav novi naraštaj đaka moći s pravom reći da kreću u posve novu školu. Za početak, više neće morati naučiti pisana slova već u prvom razredu osnovne škole, nego će tu vještinu moći svladati tek u drugom razredu.

Također, mala tiskana slova učit će u prvom razredu samo da bi ovladali vještinom čitanja, ali ih neće morati naučiti pisati. I zbog svega toga ne moraju strahovati da će pasti razred ili da će jedinica, čak i ako je dobiju, imati presudnu ulogu za njegov uspjeh – u prvom i drugom razredu zaključnih brojčanih ocjena neće biti.

Tek "dijagnostika" slična opisnom ocjenjivanju iz koje će roditelji moći doznati je li njegovu djetetu u pojedinom predmetu, sukladno navedenim ishodima, potrebna podrška ili su njegova znanja u skladu s očekivanjima ili, možda, iznimna. Učitelji koji to budu željeli moći će davati brojčane ocjene za neki test ili provjeru znanja, ali one neće biti nužne ni presudne za nastavak školovanja, jer se brojčano ocjenjivanje uvodi tek od trećeg razreda osnovne škole.

Na nastavi glazbene kulture, osim tradicijske i klasične glazbe, prvašići će imati priliku poslušati i razmotriti neke uspješnice popularne glazbe, poput Beatlesa i njihovih "Yellow Submarine" te "Yesterday", kao i iz filmske glazbe, na primjer "Ratova zvijezda" ili filma "Moje pjesme, moji snovi".

Od prvog razreda osnovne škole u predmetu matematika učit će statistiku i vjerojatnosti, pa će djeca, na primjer, bilježiti što jedu kod kuće i to naučiti grafički prikazati. Prvašići će startati i s informatikom, ali najprije će učiti računalno razmišljanje i programiranje, odnosno kodiranje na jednostavnim aplikacijama.

Od početka školovanja u nastavu ulazi sedam međupredmetnih tema, među kojima su građanski odgoj i zdravlje, pa će najmlađi đaci odmah biti pripremljeni za život u građanskom društvu, ali i učiti kako se brinuti o vlastitom zdravlju.

Zeleno svjetlo Karamarka

A to je tek dio novosti koji donosi kurikularna reforma, koja očigledno ide dalje jer je u ponedjeljak dobila zeleno svjetlo prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, koji se u Banskim dvorima susreo s voditeljem Ekspertne radne skupine za cjelovitu kurikularnu reformu Borisom Jokićem.

Cijeloj Ekspertnoj skupini, na čelu s Jokićem, ugovori su produljeni na još 30 dana, dok traje stručna rasprava, a 47 nastavnika iz radnih skupina ostaju na tome mjestu do 15. lipnja. Javnosti su također predstavljena preostala 32 kurikularna dokumenta iz pojedinih predmeta te okvira, među kojima i onaj o vrednovanju i ocjenjivanju.

Od ponedjeljka je počela stručna rasprava, nakon koje slijedi javna rasprava o tim dokumentima, a od jeseni 2016./2017. školske godine u odabranih 60 osnovnih i srednjih škola (48 osnovnih i 12 srednjih) počinje eksperimentalna provedba u prvim, trećim i petim razredima osnovne škole te u prvim razredima srednje škole.

Uvodit će se postupno i u ostale škole te razrede, a u cijelosti bi u svim školama reforma trebala zaživjeti školske godine 2020./2021.

– Uvodimo obrazovanje koje nije za kviz, ni za križaljke, nego za život. Prvi put od predškole do završetka srednje škole jasno su izražena očekivanja i ishodi školovanja, imamo priliku uvesti novo, modernije, fleksibilnije obrazovanje – kazao je Boris Jokić na predstavljanju dokumenata u zgradi Vlade.

Intencija novih školskih programa, kurikuluma, jest pripremiti djecu za život i tržište rada, a u tome bi im umnogome trebalo pomoći reformirano obrazovanje u kojemu su, kako kaže Jokić, sadržaji i pojmovi predmeta srezani i za 20 do 30 posto u odnosu na dosadašnje. Ono što bi mogla biti jedna od najvećih novosti vezana je uz lektirne naslove. Ni jedan lektirni naslov više neće biti obvezan, odnosno nema više obveznog popisa lektira za svaki razred.

Umjesto njega, doneseni su popisi preporučenih lektira za pojedine obrazovne cikluse, a koji će od tih naslova odabrati za čitanje, odlučit će zajedno nastavnici i djeca, ovisno o interesima i afinitetima đaka.

Obvezno će jedino biti pročitati od šest do osam lektirnih naslova po razredu i školskoj godini. Na popisu je ukupno više od 200 naslova za osnovne i isto toliko za srednje škole, a u prvom ciklusu (1. i 2. razred osnovne škole) djeca i učitelji odlučivat će koje će od naslova čitati u prvom, a koje u drugom razredu osnovne škole.

Zanimljivo je da cijela srednja škola ima jedan lektirni popis s više od 200 naslova, što znači da đaci neće ubuduće morati čitati lektirne naslove prema zadanom obrascu u svakom razredu, nego će, ako tako odluče, u jednoj školi Danteovu "Božanstvenu komediju" čitati u prvom razredu, u drugoj školi u četvrtom, a u nekim je školama možda uopće neće čitati.

I Jo Nesbo za lektiru

Kako kaže Sanja Polak, književnica i jedna od članica radne skupine za kurikulum hrvatskog jezika, dosadašnji popisi lektire samo su prošireni, i to djelima nastalima nakon 2006. godine.

Na popisu za čitanje u trećem ciklusu (6., 7. i 8. razred osnovne škole) tako su se našli i Jo Nesbo s "Čarobnom kupkom doktora Proktora", Tolkienov "Hobit", a na popisu za srednje škole izabrana poezija Branimira Johnnyja Štulića, frontmana megapopularne grupe iz bivše države Azra, djela Khaleda Hosseinija, Niccola Ammanitija, Alice Munroe itd.

Na upit može li se dogoditi da će zbog toga djeca radije izabrati ove naslove, a okrenuti leđa klasicima, kao i to hoće li se moći dogoditi da, zbog izbornosti, djeca završe osnovnu školu a ne pročitaju Vladimira Nazora ili Augusta Šenou, a u srednjoj školi Krležu, Sanja Polak odgovara:

– Naprotiv, naša je intencija poticati čitanje više nego dosad. Preporuke su da dijete barem jednom tjedno ode u knjižnicu i pročita slikovnicu ili knjigu po svojem ukusu. Što se tiče klasika, naši profesori i nastavnici književnosti jako dobro znaju što je važno. Uostalom, jedan od propisanih ishoda je očuvanje kulturne baštine – kaže Sanja Polak.

Dodajmo i da će u skupini prirodoslovnih predmeta, poput fizike i kemije, naglasak u nastavi više biti na pokusima i na što više praktične nastave. Promjene su čak predviđene i za klasične jezike poput grčkoga i latinskog – manje učenja napamet, a više povezivanja antičkog i našeg doba, izvlačenja pouka iz davnina za današnje vrijeme.

HRVATSKI JEZIK: Pisana slova tek u drugom razredu

- Djeca u prvom razredu neće učiti pisana slova, nego tek u drugom razredu osnovne škole; u prvom razredu nije nužno učiti pisati ni tiskana mala slova, nego samo čitati; pojačava se čitanje; kako bi se razvijala čitalačka pismenost, u svakom razredu na svakom satu hrvatskog jezika učenici će morati čitati neke od izabranih tekstova; nema obvezne lektire, djeca i nastavnici biraju sami što će u kojem razredu (ili obrazovnom ciklusu) pročitati s ponuđenog popisa lektire (ukupno preporučeno više od 400 knjiga u osnovnim i srednjim školama, od kojih je obvezno pročitati šest do osam naslova po godini/razredu).

PRIRODA: Puno odlazaka u prirodu

- Više odlazaka u prirodu u nižim razredima; u 5. i 6. razredu učenike će se usmjeravati prema različitim prirodoslovnim predmetima, ne samo biologiji, kako bi prelazak na fiziku i kemiju u 7. razredu bio što lakši.

MATEMATIKA: Statistika od prvog razreda

- Od prvog razreda uvodi se statistika i vjerojatnosti, učenici će bilježiti što jedu kod kuće i grafički prikazati; povezivanje matematike i konkretnih životnih primjera; učenje formula od sedmog i osmog razreda; učenje pojma točke prebacuje se iz prvog u drugi razred osnovne škole (apstraktan).

STRANI JEZICI: Naglasak na govorenju, gramatika kasnije

- Naglasak na funkcionalnosti, odmah se počinje s čitanjem, pisanjem, govorenjem i slušanjem; gramatički oblici guraju se prema višim godinama; naglasak na govorenju.

POVIJEST: Moderne teme i više prostora Domovinskom ratu

- Značajno manje pojmova i godina; kronološki pristup zadržava se u osnovnoj školi, ali od petog razreda osnovne škole uključuju se moderne teme – ako se uči o peloponeskim ratovima, na primjer, to se povezuje sa suvremenim ratovima; djeca će imati priliku već od petog razreda učiti o Domovinskom ratu; značajno više prostora Domovinskom ratu; svaka tema počinje pitanjem, na primjer "Zbog čega su se dogodila tolika stradanja ljudi sa svih strana u ratovima?"; u srednjoj školi povijest se uči tematski – npr. ljudska prava u srednjem vijeku, položaj žena od antike do Hollywooda, totalitarizmi u prošlosti i danas, svakodnevica ljudi u ratovima.

FIZIKA; KEMIJA; BIOLOGIJA: Više eksperimenata

- Više pokusa i eksperimenata; 20-30 posto manje pojmova (djeca, na primjer, u biologiji u 7. razredu neće više učiti pojmove granulom, čir želuca, hepatitis A, dizenterija, malarija, referentne vrijednosti krvnog nalaza, a u prvom srednje latinske nazive vrsta u zbirci/herbariju, te u drugom srednje disanje i krvotok fetusa); neki se pojmovi prebacuju u kasnije razrede; kemija u srednjoj u kontekstu, na primjer, nastavnici i učenici mogu odabrati temu poput dopinga ili lijekova i na tom primjeru učiti kemiju.

GEOGRAFIJA: Neće se više učiti BDP svake države

- O Hrvatskoj se uči već od petog razreda, a ne kao dosad, u 8. razredu osnovne škole; neće se uz svaku zemlju učiti, na primjer, njezin BDP.

GLAZBENA KULTURA: Beatles, Queen

- Od prvog do trećeg razreda osnovne škole djeca uz tradicijsku i klasičnu glazbu uče i popularnu glazbu: božićne pjesme i Beethoven zajedno s Beatlesima, Queenom, filmskom glazbom poput "Star Warsa" i "Moje pjesme, moji snovi".

LIKOVNA KULTURA: Učit će se dizajn

- Šire shvaćanje likovne kulture, učit će i dizajn.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA: Pilates ulazi u dvorane

- Fizička aktivnost kao imperativ; moguće je da škole koje to žele uvedu pilates i slično.

TEHNIČKA KULTURA: Naglasak na primjenjivim vještinama

- Napušta se povijesni pristup da se uči od parobroda i tkalačkog stroja, naglasak na primjenjivim, funkcionalnim vještinama.

VJERONAUK (katolički, islamski, pravoslavni): Široko antropološko shvaćanje vjere

- Šire antropološko i kulturološko shvaćanje vjeronauka; prvi put kurikulum vjeronauka u srednjoj školi od prvog do četvrtog razreda povezan kao cjelina.

SOCIOLOGIJA: Učit će se o demografiji

- U srednjoj školi učit će se kroz primjere iz trenutačnog stvarnog života: na primjer, demografija u Hrvatskoj.

Ocjenjivanje

- 1. i 2. razred osnovne škole: nema brojčanih zaključnih ocjena, iako učitelji mogu djeci davati ocjene iz dijela gradiva, ali one nemaju utjecaja na stvarni uspjeh; roditelji dobivaju opisno izvješće, "dijagnostiku", je li dijete u skladu s određenim ishodom učenja iznimno, treba li mu potpora ili je u skladu s očekivanjem;

- 3., 4. i 5. razred osnovne škole: brojčane ocjene i "dijagnostika";

- 6., 7. i 8. razred te cijela srednja škola: samo brojčane ocjene, ali osim znanja i vještina iz svakog predmeta nastavnici će procjenjivati komunikativnost, samostalnost i inicijativnost učenika; ta procjena moći će se koristiti za selekciju prilikom upisa u srednje škole.

Briga o zdravlju

Od početka školovanja u nastavu ulazi sedam međupredmetnih tema, među kojima su građanski odgoj i zdravlje, pa će najmlađi đaci odmah biti pripremljeni za život u građanskom društvu, ali i učiti kako se brinuti o vlastitom zdravlju

Jednom tjedno u knjižnicu

'Naša je intencija poticati čitanje više nego dosad. Preporuke su da dijete barem jednom tjedno ode u knjižnicu i pročita slikovnicu ili knjigu po svojem ukusu', kaže Sanja Polak, članica radne skupine za hrvatski jezik

Prvašići će slušati 'Yesterday'

Na nastavi glazbene kulture prvašići će imati priliku poslušati i razmotriti neke uspješnice popularne glazbe, poput Beatlesa i njihovih "Yellow Submarine" te "Yesterday", kao i iz filmske glazbe, na primjer "Ratova zvijezda"...

Naslovnica Hrvatska