Novosti Hrvatska

Netransparentni poslovi

Otkupnu cijenu struje HEP taji od javnosti

Netransparentni poslovi
Detalji poslovnog ili ugovornog odnosa sa strateškim partnerom ne mogu biti javno objavljeni. Priroda ovog strateškog projekta, tržišna utakmica, ali i uobičajeni međunarodni poslovni i pravni standardi, ugovorne odnose čine poslovnom tajnom. Ako bude bilo kakvih promjena u budućnosti, svakako ćemo vas obavijestiti, odgovorili su nam iz Hrvatske elektroprivrede na pitanja o tome hoće li cijena struje koju će ta kompanija otkupljivati od “nove” termeoelektrane Plomin C biti poznata javnosti.

Odgovor smo od HEP-a čekali od utorka do petka, a bilo je jasno da odugovlačanje znači da je HEP-u jako teško “komunicirati” to pitanje jer su svjesni kako će otpor javnosti na takvu “tajnovitost” pod plaštom “poslovne tajne” biti ogroman. Da ne bude nejasnoća, HEP smo upitali da li će otkupna cijena struje biti poznata prije potpisivanja ugovora, nakon potpisivanja ugovora ili uopće neće biti poznata, a iz odgovora HEP-a je jasno kako će cijena struje biti “poslovna tajna” prije, poslije i zauvijek.

Demokratska kontrola

Kao da im nije dosta stalnog prigovaranja i zanovijetanja ekoloških udruga zbog toga što će termoelektrana opet biti na ugljen, a ne na plin, sada su se pozivanjem na poslovnu tajnu stavili na vjetrometinu sumnje za moguće pogodovanje i korupciju. Na ovome mjestu valja kazati kako bi, zbog svih afera vezanih za poslovanje domaćih javnih poduzeća, pogotovo HEP-a, stupanj transparentosti cijelog procesa trebao biti podignut na mnogo veću razinu, odnosno otkupna cijena struje trebala bi biti poznata prije potpisivanja ugovora s HEP-om, kako bi se o svemu mogli izjasniti nezavisni stručnjaci, ali i provesti kvalificirana javna rasprava.

Podsjetimo, HEP je sklopio sporazum o ekskluzivnosti s japanskom korporacijom Marubeni, čime je završena prva faza pregovaračkog postupka o projektu gradnje novog bloka termoelektrane Plomin. U sklopu druge faze pregovora jedno od ključnih pitanja je cijena struje koju će HEP otkupljivati od Plomina. Uz to, i Europska komisija se, ponajviše upravo zbog dugoročnog karaktera ugovorene otkupne cijene struje, mora očitovati o tom projektu s obzirom na pravila tržišnih potpora i subvencija. Premijer Zoran Milanović je nedavno, nakon posjeta japanskom kolegi Shinzu Abeu, ustvrdio kako se “nada povoljnom ishodu” po tom pitanju, odnosno da će Europska komisija dati zeleno svjetlo suradnji HEP-a i Marubenija, prvenstveno ugovornoj otkupnoj cijeni električne energije.

Međutim, čak i u slučaju da Europska komisija odobri taj ugovor, to uopće ne znači da taj projekt, pogotovo kada je u pitanju njezin najosjetljiviji dio – otkupna cijena struje, ne mora proći i demokratsku kontrolu javnosti.

USKOK-ova optužnica

Nakon te rasprave Uprava HEP-a, njegov Nadzorni odbor i Vlada mogu donijeti odluku kakvu hoće, ali je ne bi smjeli donositi mimo uvida javnosti u najvažnije dijelove ugovora. Jednako tako bi i japanski partner trebao biti svjestan društvenih okolnosti u kojima se događa realizacija ovog projekta – protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i bivšeg predsjednika uprave HEP-a USKOK je podigao optužnicu da je Mravak na Sanaderov nagovor šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju prodavao struju ispod tržišne cijene, čime je HEP navodno oštećen za 650 milijuna kuna.

Sanader je tim povodom ustvrdio da je riječ o “političkom progonu” jer je struja TLM-u i Aluminiju prodavana temeljem zakonitih Vladinih odluka, utemeljenih i u političkom programu kojim je dva puta dobio izbore. Dakle, USKOK je podignuo optužnicu unatoč tome što se radilo o čistoj političkoj odluci koja je prošla javnu sjednicu Vlade i kakvu-takvu javnu raspravu.

Pri tome je proteklih godina i niz ostalih čelnika HEP-a bilo optuženo za razne oblike kaznenih dijela, pa je jasno da javnost u slučaju budućih velikih projekata očekuje pojačanu razinu transparentnosti i javne rasprave. Toga treba biti svjestan Marubeni, ali i bilo koji drugi mogući strateški partner ako želi sudjelovati u tako velikim javno-privatnim investicijama u Hrvatskoj.

Zbog svih navedenih razloga, premijer Zoran Milanović trebao bi dobro promisliti hoće li na jesen staviti potpis na ugovor za najveći investicijski projekt u povijesti mlade hrvatske države koji će biti i najveća poslovna tajna u povijesti države ili će ipak staviti potpis na ugovor (ako do realizacije projekta dođe) koji je prošao strogu demokratsku kontrolu.

frenki laušić


Ništa od privatizacije do kraja godine

Nevezano za izgradnju novog Plomina C, čini se kako ništa neće biti ni od najavljenih dviju velikih privatizacija do kraja godine – 25 posto dionica HEP-a i 60 posto dionica HAC-ONC-a.

‘Postupci pripreme javne ponude udjela HAC ONCA bit će dovršeni do kraja godine. Model ima tri razine - on osim pripreme IPO-a uključuje i restrukturiranje i refinanciranje HAC ONC-a i te ćemo postupke završiti do kraja mandata. Hoće li tada biti i sama konzumacija IPO-a, ovisi o još nekim parametrima na koje mi ne možemo utjecati, a to je u prvom redu HANFA koja izdaje prospekt za IPO. Meni je cilj da sve što treba pripremimo i napravimo kvalitetno’, kazao nam je tim povodom Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa, a neslužbeno se može doznati kako će projekt ostati na provođenje budućoj Vladi.

‘U HEP-u je u tijeku provedba dubinske analize kojoj je cilj pronaći odgovor postoje li i koje su moguće opcije prikupljanja kapitala u javnoj ponudi za HEP. Analiza se provodi na temelju preciznih poslovnih podataka i poslovnih planova, a provodi ju konzorcij međunarodnih banaka i konzultanata (Morgan Stanley, Sberbank i Unicredit grupa, Zagrebačka banka) s referencama na takvim i sličnim projektima kod najvećih korporacija iz energetskog sektora na međunarodnoj razini.

Navedeni proces HEP provodi sukladno planu upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. koji navodi da će se u skladu sa stanjem na tržištu kapitala razmotriti opcija inicijalne javne ponude ograničenog opsega dionica HEP-a. HEP za sada nema službenu odluku Vlade o pokretanju procesa dokapitalizacije. Kada i ako do konkretne odluke dođe, spremni smo provesti aktivnosti prema toj odluci. Do tada, naš je posao da tvrtkom upravljamo što bolje, na zadovoljstvo naših kupaca, radnika i vlasnika. HEP provodi aktivnosti na rješavanju vlasništva nad svojim objektima, te se poduzimaju pravne radnje za otklanjanje prepreka koje mogu dovesti u pitanje vlasništvo HEP d.d. nad vodnim građevinama za proizvodnju električne energije’, odgovorili su nam iz HEP-a, na pitanje u kojoj je fazi priprema privatizacije te kompanije. No, kako Ustavni sud već tri godine nije odgovorio na zahtjev HEP-a da mu se vlasnički vrate objekti ‘na vodama’ koji su mu oduzeti Zakonom o vodama, sva je prilika da i od tog projekta do kraja ove godine neće biti ništa.


Naslovnica Hrvatska