Novosti Hrvatska

SUD NARODA

Dalmatincima je Mesić veći negativac od Pavelića

SUD NARODA

Duško Sekulić (drugi slijeva) na Tripalovim danima u Sinju, u društvu Stjepana Mesića i Ive Josipovića

Identitet i vrijednosti: sociološka studija o hrvatskom društvu – naziv je znanstvenog djela dr. sc. Duška Sekulića, redovitog profesora sociologije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za koje je, jednoglasnom ocjenom Skupštine Centra za demokraciju i pravo “Miko Tripalo”, dobio Nagradu “Miko Tripalo” za 2014. godinu.
Nagrada je prof. Sekuliću, kao i drugom laureatu Antunu Vujiću, uručena na upravo završenom znanstveno-stručnom simpoziju “Tripalovi dani u Sinju”. Na simpoziju je prof. Sekulić izlagao o temi “Ocjenjivanje političkih ličnosti”. Riječ je o interpretaciji i korelaciji dvaju socioloških istraživanja provedenih 2006. i 2014. godine, u kojima su se građani izjašnjavali o političkim ličnostima iz moderne hrvatske povijesti. Prof. Sekulić rado se odazvao molbi da za čitatelje “Slobodne” iznese najzanimljivije detalje tih istraživanja.

Ekstremni nacionalizam

– Izabrali smo ličnosti koje su obilježile određene epohe i bili nosioci glavnih ideologija svoga vremana. Krenuli smo od Ante Starčevića kao neprikosnovenog oca nacije. Druge dvije ličnosti u slijedu su Stjepan Radić i Vladko Maček. Godine Drugog svjetskog rata obilježene su kolaboracijskim režimom Ante Pavelića i njegovom vodećom ulogom u hrvatskoj državi. Nasuprot njemu stao je vođa KP-a i NOB-a Josip Broz Tito. Pavelić i Tito predstavljaju dva ekstremna pola u modernoj hrvatskoj povijesti, prvi ekstremnog totalitarnog nacionalizma, a drugi totalitarnog komunizma, koji je, doduše, postupno evoluirao u jednu relativno liberalniju, ali autoritarnu varijantu socijalističkog poretka. Sljedeće tri ličnosti su prva tri demokratski izabrana predsjednika RH, Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ivo Josipović.

Istraživanja su provedena u razmaku od osam godina?

– Prvo istraživanje provedeno je u kolovozu 2006. godine na reprezentativnom uzorku od 1500 hrvatskih građana, a drugo u srpnju i kolovozu 2014. godine, također na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika. Glavno pitanje ispitanicima je bilo kako ocjenjuju političku ulogu koju su imali ili imaju hrvatski politički vođe Starčević, Radić, Maček, Pavelić, Tito, Tuđman i Mesić za prvo istraživanje, a u drugom im je pridodan i Josipović. Pritom su im ponuđeni odgovori “apsolutno negativno”, “pretežno negativno”, “podjednako pozitivno i negativno”, “pretežno pozitivno” i “apsolutno pozitivno”, a mogli su reći i da ne znaju odgovoriti. U usporedbama je korišten jednostavni indeks gdje se od postotka pozitivnih ocjena odbijaju postoci negativnih, a odgovori “ne znam” i ocjena “podjednako pozitivno i negativno” se ne uzimaju u obzir.

Što su odgovorili?

– Bitne su razlike u rezultatima iz prve i druge ankete, gdje su pojedine osobe dobile posve različite ocjene, a još veće su razlike kada se za pojedine osobe rezultati promatraju kroz, uvjetno rečeno, šest hrvatskih regija.
Poredak proizišao iz rezultata ankete iz 2006. na prvo mjesto svrstao je Stjepana Radića s indeksom 67,5, drugi je Ante Starčević (60,2), treći Stjepan Mesić (43,2), slijedi ga Josip Broz Tito (41,9), peti je bio Franjo Tuđman (31,9), šesti Vladko Maček (24,1), a jedini negativac, to jest ličnost kod koje imamo više negativnih nego pozitivnih ocjena, s indeksom –31,3, jest Ante Pavelić.

Po anketnim rezultatima iz 2014. godine, Radić je ostao na vrhu s indeksom 60,2, Starčević je ostao na drugom mjestu (50,8), na treće mjesto probio se Tuđman (34,9), Tito je ostao na četvrtom mjestu (33,7), Mesić je s trećeg otkliznuo na peto mjesto (14,3), Maček je ostao na šestom mjestu (5,9), a zadnju poziciju zadržao je Pavelić (–25,9).

Kroz osmogodišnje razdoblje rast popularnosti imali su samo Tuđman, za tri indeksna poena, i Pavelić za 5,4 indeksna poena. Svima ostalima popularnost je pala, najviše Mesiću, za 28,9 indeksnih poena, i Mačeku, za 18,2 indeksna poena.

Promjene u sredini liste

U ispitivanju 2014. godine uvršten je Ivo Josipović i on je s indeksom 43 zauzeo treće mjesto, iza Radića i Starčevića. Kada se promatraju rezultati obaju istraživanja, može se zaključiti da su vrh i dno ljestvica ostali nepromijenjeni, na vrhu su uvjerljivo Radić i Starčević, a na dnu je kao jedini negativac čvrsto zasjeo Pavelić.
Promjene su se dogodile u sredini. Na treće mjesto probio se Josipović, slijede ga Tuđman i Tito, a Mesić se doslovno strmoglavio na šestu poziciju. Tito i Tuđman u osam godina zamijenili su mjesta, s tim da je to više rezultat pada popularnosti Tita (8,2 indeksna poena) nego rasta popularnosti Tuđmana (3). Kroz osmogodišnje razdoblje relativni dobitnici su Pavelić i Tuđman, a neupitni gubitnik je Mesić.

Kakve su ocjene bile po regijama?

Dalmatinci su najoštriji u ocjenjivanju. Općenito su davali najmanje ocjene. Od ocjenjivanih političara, najpopularnijim drže Radića (s indeksom 38,8), slijedi Starčević (33,7), na trećem mjestu je Tuđman (28), četvrti je bio Josipović (19,4), slijede Tito (11,8) i Maček (11,5).

Pretposljednji je Pavelić, koji je i u Dalmaciji negativac s indeksom –11,2, a najvećim negativcem s indeksom –13,3 posto ispitanici u Dalmaciji ocijenili su Mesića. Pavelića najnegativnijim drže u sjevernoj Hrvatskoj (–56,6), Istri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru (–52,9) i Zagrebu (–32,4), a jedino ga u Slavoniji drže pozitivcem (indeks 3,3).

Tita pozitivcem smatraju najviše u sjevernoj Hrvatskoj (49,3), Lici, Baniji i Kordunu (41,2), Istri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru (40,5) te u Zagrebu (39,5). Tuđman je najpozitivniji u Lici, Baniji i Kordunu (indeks 57,6), slijedi sjeverna Hrvatska (49,4), Slavonija (44,2), a najlošije je prošao u Istri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru (2,5).

toni paštar

Ljubav prema aktualnim predsjednicima

Zanimljiv zaključak izrekli ste stavljajući u odnos samo rezultate koji se odnose na predsjednike Tuđmana, Mesića i Josipovića?

– Dobiveni podaci nametnuli su zaključak da Hrvati vole svoje aktualne predsjednike. Tako je 2006. godine aktualni predsjednik Stjepan Mesić bio puno bolje ocijenjen od bivšeg predsjednika Tuđmana, dok je 2014. godine aktualni predsjednik Ivo Josipović imao bolju ocjenu i od Mesića i od Tuđmana. Ovome na osnovi javno objavljenih rezultata istraživanja mogu dodati da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović po popularnosti već premašila bivšeg predsjednika Josipovića.


POREDAK U DALMACIJI

1. Radić (indeks 38,8)
2. Starčević (33,7)
3. Tuđman (28)
4. Josipović (19,4)
5. Tito (11,8)
6. Maček (11,5)
7. Pavelić (–11,2)
8. Mesić (–13,3)


Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 7FirstPrevious[1]234567Last