Novosti Hrvatska

2015.

Ekonomska analiza: Ima li nade za nas?

2015.

Vlada premijera Zorana Milanovića svoju treću godišnjicu obilježila je s daljnjim padom gospodarstva, a većina prognoza govori kako bi u 2015. bio velik uspjeh kada bi gospodarstvo stagniralo. Mjereno kriterijima same Vlade, koja je na početku mandata predviđala gospodarski rast viši od pet posto u 2015., jasno je da se radi o neuspjehu.

Razlog tog neuspjeha dijelom se nalazi u činjenici da je Vlada lutala s ekonomskom politikom, da nije provela reformu javne uprave, racionalizirala jedinice lokalne uprave, te drugim instrumentima kreirala povoljniju investicijsku klimu. No, jedanko tako je točno da su i države Europske unije u tom razdoblju “podbacile” kada je u pitanju ekonomski rast, što se izravno negativno odrazilo i na Hrvatsku. U nastavku dajemo prognoze najbitnijih gospodarskih faktora u 2015.

Dolaze europski eksperti

Vlada u idućoj godini prognozira rast BDP-a od 0,5 posto, jednake šanse nam daje i Međunarodni monetarni fond, dok Europska komisija i Hrvatska narodna banka predviđaju mlaki rast, na razini statističke greške, od 0,2 posto. Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka prognoziraju kretanje realnog BDP-a u rasponu od minus 0,5 posto do plus 0,2 posto. U prosjeku, tih šest ekonomista smatraju da Hrvatsku čeka blagi gospodarski pad od 0,2 posto. Međutim, postoji nekoliko čimbenika koji bi mogli negativno utjecati na kretanje gospodarstva.
Prvi od njih je mogućnost da Europska komisija ne bude zadovoljna Vladinim proračunom za 2015. i da zatraži dodatne uštede. Naime, radi se o tome da EK traži od Hrvatske da u odnosu na 2014. smanji rashode za tri milijarde kuna, dok Ministarstvu financija smatraju da su tu zadaću obavili, ali da nije dovoljno “vidljiva” zbog metodološkoih izmjena prikazivanju prihoda i rashoda u državnom budžetu. Tijekom siječnja će Katančićevu 5 i Markov trg pohoditi eksperti EK, a ako njihova procjena bude da trebamo još jače rezati, posljedično će manja državna potrošnja negativno utjecati na gospodarski rast.

Pitanje je i koliko će promjene poreza na dohodak imati utjecaja na povećanje potrošnje, jer postoji dvojba oko toga koliko će tog novca zbilja preostati za “realnu” potrošnju nakon dalnjeg razduživanja građana i mogućih plaćanja povećanja komunalnih usluga kojima prijete jedinice lokalne uprave.

Doduše, ako se ovo potonje dogodi, Boris Lalovac, ministar financija, zaprijetio je novom “fleksibilizacijom” poreza na dohodak. Nadalje, iako je ministar financija ustvrdio kako Vladina prognoza gospodarskog rasta od 0,5 posto ne počiva na prognoziranoj iskorištenosti EU fondova na projektima vrijednim 7,7 milijardi kuna, sasvim je sigurno kako bi jači podbačaj u realizaciji tih ciljeva naudio ekonomskom rastu. Od vanjskih faktora koji mogu utjecati na hrvatsko gospodarstvo treba spomenuti kretanje ekonomije u našim glavnim trgovčakm partnerima, poput Italije, Austrije i Njemačke.

Spirala straha

Osim toga, radikalizacija sukoba između Rusije i Ukrajine ili jača destabilizacija Rusije mogle bi donijeti loše posljedice i Hvatskoj. Kretanje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu će također imati utjecaj na domaće gospodarstvo. Prema procjenama UBS-a, najveće švicarske banke, u slučaju zadržavanja cijena nafte na razinu od 60 dolara po barelu sirove nafte na svjetskom tržištu Hrvatska bi idućoj godini mogla ostvariti veći gospodarski rast za 0,4 posto. No, ti pozitivni efekti smanjivanja cijena nafte realizirat će se samo ako Hrvatsku ne zahvati deflatorna spirala očekivanja manjih cijena i manje potrošnje građana i investitora, koja može jako loše djelovati na ekonomiju.

Frenki Laušić

Plaće: Rast od 0,1 %

Prema prosječnoj vrijednosti analize glavnih ekonomista šest najvećih hrvatskih banaka, bruto plaće bi u 2015. trebale realno porasti za 0,1 posto, s tim da su se prognoze kretale u rasponu od pada bruto plaća od jedan posto do najave rasta plaća za 0,8 posto. Na ovom mjestu valja kazati i kako kretanje realnih plaća ovisi i o inflaciji, jer se nominalni rast ili pad plaća dodatno korigiraju za inflaciju ili deflaciju. Neto plaće bi barem na početku 2015. trebale porasti temeljem izmjena poreza na dohodak. Valja napomenuti i kako je Vlada navela kako bi mogla smanjiti osnovicu plaća za državne i javne službenike od 1. srpnja 2015. u slučaju da do svibnja dinamika ušteda na masi plaća u javnom sektoru ne bude dovoljna.

INFLACIJA: Sve ovisi o cijeni nafte

Hrvatska narodna banka prognozira blagu inflaciju od 0,2 posto u 2015., ali uz napomenu kako je ta prognoza rađena uz cijenu nafte od 80 dolara po barelu. Boris Vujčić, guverner HNB-a, ustvrdio je kako svaki pad cijene barela nafte za 10 dolara znači pad inflacije za 0,5 do 0,6 posto, to znači da bismo, pri sadašnjim cijenama nafte, u sljedećoj godini mogli registirati deflaciju od oko jedan posto. Kao što smo već napomenuli, deflacija ima više “lica”, a nadajmo se da će Hrvatskoj donijeti samo dobre stvari, a ne i negativne tendencije.

KUNA/EURO: Nema popuštanja

Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka predviđaju da bi u lipnju iduće godine tečaj mogao iznositi od 7,5 do 7,6 kuna za jedan euro, dok bi u prosincu tečaj mogao biti od 7,62 do 7,7 kuna za euro. Boris Vujčić, guverner HNB-a, poručio je samo kako je HNB predan održavanju stabilnosti cijena i tečaja.

(NE)ZAPOSLENOST:  Ni mrve optimizma

Vladine projekcije za 2015. predviđaju da će administrativna nezaposlenost (prema podacima Zavoda za zapošljavanje) pasti s 19, 8 posto na 19,5 posto. No, jednako tako, na Markovu trgu predviđaju i smanjivanje broja zaposlenih za 0,7 posto, a taj trend smanjivanja broja zaposlenih i nezaposlenih prisutan je već nekoliko godina u Hrvatskoj zbog administrativnog “izlaska” određenog broja ljudi s tržišta rada.

HNB u svojim projekcijama navodi da očekuje smanjivanje broja zaposlenih za jedan posto, dok glavni ekonomisti šest hrvatskih banaka u prosjeku prognoziraju kako će takozvana anketna nezaposlenost narasti sa 17,2 na 17,9 posto (najpesimističniji među njima smatra kako će se popeti na 18,5 posto).

OSOBNA POTROŠNJA: Ni minus ni plus

Vlada u 2015. očekuje rast potrošnje od 0,2 posto nakon šest godina pada, a isto mišljenje dijeli i HNB, dok ekonomisti najvećih banaka u prosjeku očekuju pad potrošnje građana od 0,2 posto.

INVESTICIJE: Koliko će dati Europska unija?

Vlada predviđa rast javnih i privatnih investicija po stopi od 1,6 posto, bankarski ekonomisti su manje optimistični i projiciraju taj rast na 0,5 posto, dok je HNB skeptičniji i najavljuje rast investicija od samo 0,3 posto. Kada su u pitanju investicije javnog sektora, dosta toga će ovisiti upravo i o realizaciji projekata sufinanciranih iz EU fondova.

IZVOZ: Pad, pad, pad

Nakon što je u prvoj polovini godine izvoz rastao i po stopi većoj od 10 posto, u drugoj polovini godine se ipak ispostavilo kako su tako velike stope rasta bile prouzročene drukčijom metodologodijom izračuna izvoza nakon ulaska u EU. Stoga Vlada očekuje da će godišnji rast izvoza s 5,5 posto u 2014. pasti na 3,6 posto u 2015., dok HNB predviđa rast od 2,8 posto, a glavni ekonomisti šest hrvatskih banaka stopu izvoza od 2,5 posto.

Javni dug: Rast, rast, rast

Vlada predviđa da

će javni dug u 2015. narasti na 81,7 posto BDP-a, dok prosjek ocjena šest bankarskih ekonomista navodi kako bi javni dug mogao dosegnuti čak 86,9 posto BDP-a. Podsjetimo, primjenom EU metodologije ESA 2010. ove je godine u javni dug uvršten i dug HAC-a i ARZ-a od oko 30 milijardi kuna (9,3 posto BDP-a).

CIJENA ZADUŽIVANJA: Rekordno niska razina

Glavni ekonomisti šest najvećih banaka u svojim analizama su naveli kako bi cijena zaduživanja u 2015. i dalje trebala ostati na rekordno niskim razinama unatoč jakom rastu javnog duga. Niska cijena zaduživanja izravna je posljedica ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i centralne banke SAD-a, jer njihovo kreiranje visoke likvidnosti na međubankarskom tržištu stvara visoku potražnju za državnim obveznicama i tako državama smanjuje cijenu duga. Za Hrvatsku, ali i druge zemlje s proračunskim problemima, taj blagoslov je djelomično i prokletstvo jer vlade usporavaju reforme koje bi trebale utjecati na brži rast gospodarsva i smanjivanje proračunskih deficita i javnoga duga.

PROSVJEDI: Ništa prije proljeća

Upravo zbog ekspanzivne politike Europske središnje banke, koja omogućava Hrvatskoj jeftino zaduživanje, Vlada neće morati provoditi jače rezove koji bi rezultirali mogućim jačim prosvjedima građana. Jedini rizik u tom pogledu, kako sada stvari stoje, sastoji se u tome da Europska komisija vrlo negativno ocijeni državni proračun za 2015. i u travnju zatraži oštre dodatne mjere za smanjivanje rashoda državnog proračuna.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last