Novosti Hrvatska

Stop bušenju nafte: SOS za Jadran

Prosvjedom na Markovu trgu udruge zelenih okupljene u „Zeleni forum“ zatražile su od zastupnika da se aktiviraju u zaštiti Jadranskog mora u projektu eksploatiranja nafte. Zeleni su pod sloganom S.O.S. za Jadran napomenuli kako bi po članku 52. Ustava RH saborski zastupnici trebali o tom pitanju raspravljati u parlamentu.

-Nismo kategorično protiv istraživanja i bušenja nafte u Jadranu, već smatramo da se procedura kojom se srlja u tu aktivnom ne obazire na zaštitu okoliša. Prvo je trebala biti donesena Strategija upravljanja Jadranom, pa tek onda Studija utjecaja na okoliš i konačno raspisan natječaj za koncesionare. Vlada je krenula obrnutim smjerom. – kazao nam je Toni Vidan iz Zelene Akcije.

Na štetnost istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu od nedavno upozoravaju i međunarodne udruge koje su pokrenule tri peticije kako bi se projekt zaustavio. Više od deset i pol tisuća ljudi diljem svijeta do sada je potpisalo kampanju, a riječ je o peticijama „Save the wildlife of the Adriatic Sea - Stop the oil drilling plans!“ i“ Stop Oil & Gas Drilling in the Croatian Adriatic Sea“ inicijative „Clean Adriatic Sea Alliance“ te peticiji „Ruke k sebi s Jadrana“ koje je pokrenulo njemačko Društvo za zaštitu dupina.

Inicijatori peticije, koji se potpisuju kao neformalna skupina građana, ističu kako je Jadran dom za više od 7 tisuća različitih životinjskih i biljnih vrsta te bi ga istraživanje i kasnija eksploatacija nepovratno ugrozile i onečistile. Bušenje Jadrana utjecalo bi i na ostale gospodarske grane poput turizma, stoji u otvorenom pismu koje je odaslano na adrese čelnih ljudi u Hrvatskoj i Europskoj Uniji poput predsjednika Ive Josipovića te predsjednika Europske Komisije Jean-Claude Junckera.

U međuvremenu, Vlada je na zadnjoj održanoj sjednici prošlog tjedna dala zeleno svjetlo Agenciji za ugljikovodike u zapošljavanju vanjskih suradnika za potrebe Odnosa s javnošću u ovom projektu i to za 200 tisuća kuna godišnje, odnosno nešto više od 16 i pol mjesečno. U Vladi odluku opravdavaju mogućim gospodarskim boljitkom zemlje, ali i iznimnim interesom RH u ovom projektu čime su zaobišli kršenje načelne zabrane zapošljavanja vanjskih suradnika u tijelima javne vlasti.

U prijedlogu odluke stoji kako takav angažman neće ni lipe koštati hrvatske građane budući da Agencija nije na Državnom proračunu već se financira iz vlastitih prihoda. Međutim, u financijskom planu za ovu godinu vidljiva je stavka donacije državnog proračuna u visini od 400 tisuća kuna iako je Agencija formalno samostalna pravna osoba, njen osnivač Republika Hrvatska a zaradu ostvaruje prodajom dokumentacije i naknade od investitora.

Katarina Lujak
FOTO: DAMJNA TADIĆ / CROPIX
Naslovnica Hrvatska