Novosti Hrvatska

Prosvjed branitelja početak

Dramatična procjena međunarodnih institucija: Hrvatsku na proljeće čekaju bankrot i veliki nemiri

Prosvjed branitelja početak

Analize Europske unije, međunarodnih institucija, banaka i korporacija, govore da bi Hrvatska u travnju iduće godine sasvim mogla pasti na koljena. A ova spekulacija posljednjih se tjedana proširila i u političkim, financijskim te poduzetničkim kuloarima

Vedran Antoljak, glavni partner tvrtke "Sense Consulting", u nedavnom razgovoru nam je kazao da se u neslužbenim kontaktima s predstavnicima Europske unije, međunarodnih institucija, banaka i korporacija sve češće može čuti kako njihove analize govore da bi Hrvatsku u travnju iduće godine mogao sustići bankrot državnih financija, kao i mogući ozbiljni socijalni nemiri.

Ova spekulacija se posljednjih tjedana sve češće može čuti u političkim, financijskim i poduzetničkim kuloarima, a valja podsjetiti i kako je Economist Intelligence Unit (EIU – posebno izdanje uglednoga britanskog The Economista) krajem 2013. svrstao Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju među zemlje kojima prijete veliki socijalni nemiri u 2014. godini. Tada je EIU Bosnu i Hercegovinu procijenio kao zemlju u kojoj postoji “vrlo visoki rizik” socijalnih nemira, a Hrvatsku u skupinu država kojoj prijeti “visoki rizik”.

Kao što se zna, u BiH su početkom ove godine i zabilježeni socijalni nemiri, dok prvi prizvuk mogućih socijalnih, ali i političkih nevolja u Hrvatskoj donosi prosvjed branitelja izpred zgrade Ministarstva obrane. Nije čudno da je jedini za sada konkretni zahtjev branitelja zapravo donošenje ustavnog zakona kojim bi se zaštitila njihova materijalna prava, jer su, vjerojatno i mimo bilo kakvih postojećih “dokaza”, zaključili kako bi moguće daljnje pogoršavanje stanja državnih financija, pa i mogući bankrot, dovelo u pitanje i taj dio nacionalnog budžeta.

Doduše, većina ekonomskih analitičara već duže vremena ističe kako Hrvatskoj neminovno slijedi bankrot ako snažnije i brže ne poduzme niz mjera kojima bi smanjila državni deficit i javni dug, te kreira pogodniju poduzetničku klimu. No, vrlo je teško prognozirati kada bi se to moglo dogoditi. Prognoza o kojoj govori Antoljak počiva na prognozi da aktualna Vlada neće imati političke volje za donošenjem realnijega državnog proračuna za 2015. i niza mjera za poboljšanjem uvjeta za poslovanje, te da će na proljeće iduće godine financijska tržišta dati odbijenicu Hrvatskoj na nova zaduženja po povoljnim kamatama ili će Europska komisija narediti nepopularne mjere rezanja rashoda.
Kao kontra-argument toj tezi navode se kalkulacije vezane za to da će Europska sredšinja banka nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom što će omogućiti nastavak povoljnog zaduživanja na tržišištu euroobveznica ili da će EK, pod pritiskom Francuske i Italije, olabaviti politku štednje javnih financija.

Viktor Gotovac, profesor radnog i socijalnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kaže nam kako se sa sigurnošću može reći da će država sama morati donijeti mjere kojima će se smanjiti razina socijalnih prava u Hrvatskoj ili će je na to natjerati prijetnja bankrota.

- S obzirom na snagu gospodarstva, Hrvatska izdvaja relativno velik novac na socijalna prava, od zdravstva do mirovina. Na žalost, ni taj veliki iznos nije efikasno distribuiran i to je poseban problem, ali, generalno gledano, mi ne možemo održati sadašnju razinu tih davanja. To znači da će u jednom trenutku doći do situacije kada će se ta prava morati smanjiti i to će neminovno izazvati veliko nezadovoljstvo, a onda je sve moguće, pa i da dođe do socijalnih nemira - kaže nam Gotovac, dodajući kako nitko ne može predvidjeti hoće li do tog “reza” doći na proljeće iduće godine ili u nekom kasnijem trenutku, ali da je realno pretpostaviti da će do njega svakako doći, kad-tad.

Prema njegovim riječim, Hrvatska je još prije 15 godina trebala početi racionalnije provoditi socijalnu politiku, efikasnije upravljati državom i stvoriti bolje uvjete za poslovanje
- Sa svakim danom odlaganja suočavanja s realnošću te je odluke teže donijeti, jer su posljedice teže, a uvijek prije svega stradaju siromašni, mladi i nezaposleni. I Grci su mislili da do tog trenutka neće doći, pa su se morali suočiti s tim, a isto će se dogoditi i nama. Nažalost, sada više nema komunikacijske strategije kojom možete građane pripremiti na to, jer ste im godinama govorili kako ne moraju tražiti druge solucije, budući da će im država održavati sadašnju razinu prava. A to jednostavno nije moguće i s tim ćemo se morati suočiti - napominje Gotovac.

Neki ekonomsmki analitičari, poput Željka Lovrinčevića, analitičara Ekonomskog instituta, smatraju kako će Hrvatska u “infarkt-situaciju” doći tijekom 2017., kada bi moglo doći do lošije situacije na tržištu obveznica i kada se Hrvatska više neće moći povoljno zaduživati i tako financirati deficite državnog proračuna i refinancirati dospjele dugove. No, bez obzira na projekcije kada bi se negativni “klimaks” mogao dogoditi, svi ekonomisti se slažu da će do njega doći u iduće dvije do tri godine.

Iako profesor Gotovac smatra kako politika više ne može komunikacijski javnost “pripremiti” za Armagedon državnih financija, Vlada bi ipak mogla pokušati s PR-ovskom “terapijom realnošću”. A ne bi škodilo ni da istodobno počne provoditi dodatne mjere “štednje”, “konsolidacije” i “restrukturiranja”. Ionako tu realnost i te mjere ne možemo izbjeći.



FRENKI LAUŠIĆ

NEMINOVNOST ‘Hrvatska izdvaja relativno velik novac na socijalna prava, od zdravstva do mirovina. Nažalost, mi ne možemo održati sadašnju razinu tih davanja. To znači da će se ta prava morati smanjiti i to će neminovno izazvati veliko nezadovoljstvo’, kaže profesor Viktor Gotovac


Građanima je sve jasno. Stoje doma i troše sve manje

Da građani ipak sve realnije sagledavaju ekonomsku sliku Hrvatske, govore podaci Hrvatske narodne banke prema kojima je u rujnu zabilježeno pogoršanje kretanja indeksa pouzdanja potrošača (IPP), raspoloženja (IRP) i očekivanja potrošača (IOP), što pokazuje pogoršanje percepcije potrošača glede promjena financijske situacije kućanstva, te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj.

"S obzirom na to da indeks raspoloženja potrošača pokazuje rezultate anketnog ispitivanja na tri razine (ocjenu financijske situacije kućanstva i ocjenu ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci te stav o trenutačnoj mogućnosti ulaganja u kupnju trajnih dobara za kućanstvo), njegovo pogoršanje u rujnu na mjesečnoj razini odražava smanjenje potrošačkog raspoloženja koji može biti dijelom uvjetovano i smanjenjem sezonskog zapošljavanja. Ipak, pad potrošačkog raspoloženja na godišnjoj razini odražava pogoršanje koje se ne bi moglo pripisati sezonalnosti već mogućim negativnim učincima koji dolaze s tržišta rada i općeg porasta pesimizma", navode analitičari RBA.

S druge strane, indeks koji odražava očekivanja potrošača za idućih 12 mjeseci pokazuje još višu razinu pesimizma.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 14FirstPrevious[1]2345678910Last