Novosti Hrvatska

ČUVARI JADRANA

Kontraadmiral Robert Hranj: NATO nema dovoljno brodova, dat ćemo im jednoga

ČUVARI JADRANA

Robert Hranj: Moramo obavljati preglede prilaza lukama i zbog spriječavanja mogućih terorističkih napada /Ante Čizmić/CROPIX

Dan Hrvatske ratne mornarice koji se obilježava svake godine 18. rujna, ove će godine biti svečano proslavljen u Splitu. Pomorska sila u Hrvata nalazi se pred razdobljem uvođenja novih vrsta brodova u flotu, slijedi obnova raketnih, protubrodskih sposobnosti i, konačno, početak izgradnje prvog od pet ophodnih brodova po nacrtima hrvatske pameti i na hrvatskom navozu.

Najveću pozornost vojnih analitičara i šire javnosti privukla je vijest o nabavi dvaju modernih njemačkih minolovaca klase “kulmbach“ i remontu protubrodskih raketa RBS-15. Novi tehnički razvoj HRM-a raduje i njezina zapovjednika, kontraadmirala Roberta Hranja.

Teroristički udari

- Prvi brod trebao bi doći u flotu tijekom 2016. godine, a drugi 2017., a možda i prije, ovisno o pregovorima na političkoj razini. Suvremeni minolovci trebaju nam prvenstveno zbog nacionalne sigurnosti na moru. Moramo jamčiti siguran pristup hrvatskim lukama i sigurnu plovidbu našim dijelom Jadrana. Periodično moramo obavljati preglede prilaza lukama iz niza razloga, među njima i zbog sprječavanja mogućih terorističkih napada.

Nadalje, lovci mina s podvodnim daljinski upravljanim ronilicama važni su nam i zbog zaostalih eksplozivnih sredstava iz prohujalih ratova; I. i II svjetskog rata, kao i vremena NATO kampanje na Kosovu kada su ubojna sredstva s borbenih zrakoplova odbacivana u dubine Jadrana.

S njemačkim minolovcima moći ćemo konačno zaploviti i izvan Jadrana?

- Apsolutno. Oni su dužine 55 metara i mogu biti dobri ophodni brodovi. Naša je vizija da kad potpuno ovladamo tim brodovima i opremom za protuminsko djelovanje, povremeno ponudimo jedan brod tzv. Stalnoj skupini NATO protuminskih brodova. Poznato je da NATO sve češće ima problema u angažiranju dovoljnog broja brodova za takvu namjenu. Bila bi to svojevrsna kombinacija vojne diplomacije i zajedničkog sudjelovanja u čišćenju pomorskih putova.

Kada možemo očekivati polaganje kobilice za prvi brod iz serije ophodnih brodova?

- Iskreno, nadao sam se da će to već biti obavljeno. Međutim, natječajna procedura se otegla. Ipak, očekujem da će ugovor biti potpisan do kraja godine, a kobilica prvog broda postavljena do polovice sljedeće godine. Izgradnja svih pet ophodnih brodova bit će izuzetan doprinos razvoju mornarice, a nakon toga valja razmisliti što s nabavom većeg ratnog broda.

Naime, u pripremama za donošenje novog dugoročnog plana razvoja oružanih snaga ostala je ideja izgradnje ili kupnje izvanobalnog ophodnog broda nakon 2020. Treba nam brod za višednevno krstarenje i za teška stanja mora, preko 50 metara dužine i minimalno 1000 tona deplasmana. Koja bi to bila vrsta broda, ovisi o vrstama zadaća koje će izvršavati. Mi mornari voljeli bismo da ima protupodmorničke, protubrodske i protuzrakoplovne sposobnosti. Naime, brod bez vlastite PZO zaštite na moru je danas samo laka meta.

Švedske rakete

Što se to dogodilo da se odjednom, praktično iz vedra neba, donijela odluka o remontu raketa RBS-15 koje su bile gotovo pa odbačene u staro željezo?
- Smatram da je odluka apsolutno ispravna. Bez protubrodskih raketa ne možemo ni govoriti o postojanju ratne mornarice. S partnerima iz Hrvatske i Švedske produžit ćemo život tih raketa do trenutka nabave novih raketa. Švedski stručnjaci pregledali su rakete i zaključili da su u odličnom stanju. One se, naime, više od 20 godina čuvaju u vrlo kontroliranim uvjetima. Postoje pojedini sklopovi rekete koji se istekom vremena moraju zamijeniti.

Ograničeni remont obavit će se u Hrvatskoj. Odmah nakon obavljenog remonta, idemo na testna lansiranja, a nakon toga i na redovne vojne vježbe gdje ćemo obučavati naše posade i brodovlje i gađati mete. Rakete RBS-15 važan su dio politike odvraćanja potencijalnih ugroza.

denis krnić

Lora nam je najjužnija luka

U svim strateškim državnim dokumentima Lora je definirana kao ratna i jedina luka HRM-a. Znate li koja je naša najjužnija ratna luka? Pa Lora. Nema druge. Mi sada razmatramo kako osigurati vez našim brodovima na nižim točkama na Jadranu, na vanjskom otočnom rubu.

Ne prejudiciram rješenja, no postoje neke lokacije na Korčuli i Lastovu gdje nam samo treba 50-ak metara obale za pristan, uz priključke za struju i vodu, kako bismo bili više prisutni na južnom Jadranu. Naravno, to nikako ne smije biti u koliziji s planovima prostornog razvoja lokalnih, otočnih sredina. No, prisutni na Jadranu moramo biti.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last