Novosti Hrvatska

PROSLAVLJENI HRVATSKI OLIMPIJCI OGORČENI POSTUPKOM SUSJEDNE DRŽAVE:

Ne damo Srbiji naše osvojene medalje

PROSLAVLJENI HRVATSKI OLIMPIJCI OGORČENI  POSTUPKOM  SUSJEDNE DRŽAVE:

Pokojni Matija Ljubek veslao je za Hrvatsku / CROPIX
Odavno je to tako da Srbi poslije raspada Jugoslavije žele pod svaku cijenu postignute uspjehe na sportskom planu, posebno olimpijske medalje predstaviti kao svoje i zadržati ih. To njihovo kićenje je posljednjih dana izazvalo revolt sportske javnosti u Hrvatskoj, posebno za one medalje koje su apsolutno čisto postigli hrvatski olimpijci.

Radi se o pravom blagu, koje po svim kriterijima pripada Hrvatskoj i koje ni u kom slučaju, naročito ne po nekoj inerciji ili sukcesiji ne može ostati u beogradskoj riznici.

U pojedinačnoj konkurenciji osam zlatnih, tri srebrne i 4 brončane medalje, a u momčadskoj osam zlatnih, 12 srebrnih i četri brončane, sveukupno je to vrijednost od 16 zlata, 15 srebra i osam bronci, odnosno 39 medalja!

U splitskom Gusaru se ne mogu načuditi otkud su na popisu olimpijskih medalja Srbije dvije osvojene od Gusarovih posada - zlatne četverca bez kormilara iz Helsinkija 1952. i bronce dvojca s kormilarom iz Moskve 1980.

'Vrhunac bezobrazluka’

- To je vrhunac bezobrazluka - rekao nam je Joško Reić, kormilar brončanog dvojca iz Moskve - istina je, mi smo nastupali u okviru reprezentacije Jugoslavije, ali u našem slučaju se radi o čisto splitskoj posadi, o dvojcu Gusara.

Antun Vrdoljak, bivši predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora iz delikatnog razdoblja na početku raspada Jugoslavije, danas član Međunarodnog olimpijskog odbora je rekao da Srbija nije pravni sljednik Jugoslavije, jer od bivše države je nastalo šest novih...

- Mi smo se 1991. dogovorili da svaki sportaš ima pravo izbora. No, ne treba stvarati afere, moramo poduzeti energične korake i svakako onemogućiti manipulacije.

Đuki bjedov doček je bio u Splitu 1968. godine
Damir Škaro, vlasnik bronce iz Seula, inače tajnik Hrvatskog kluba olimpijaca, bio je znatno oštriji:

- Moja olimpijska medalja je njihova koliko je i Kosovo danas srpsko.

Dino Rađa, medaljonoša iz Seula za vrijeme Jugoslavije i iz Barcelone kad je nastupao u hrvatskom dresu, rekao je:

- Ne treba se nervirati, ali ni popustiti. Zna se tko smo mi i tko su oni...Sve moje medalje su hrvatske i splitske.

Kad smo već kod tih razdioba može se tvrditi i da medalje koje je osvojila Jasna Šekarić u streljaštvu u Seulu (zlatna sa zračnim pištoljem i brončana sa sportskim pištoljem) imaju hrvatski timbar.

-Jest, tada je bila Jugoslavija, istina je i to da je Šekarićeva otišla u Beograd, opredijelila se za Srbiju, ali ona je u streljaštvu ponikla i stasala u Osijeku, slavu je stekla u hrvatskom gradu.

Solomunsko rješenje je da medalje u momčadskim sportovima mogu i trebaju računati i jedni i drugi, pa i treći, to jest svi koji su sudjelovali u podvizima.
Kod tih podjela i kod nas bi se trebalo ponašati na delikatan način, pa tako ne svojatati neke nogometaše. Konkretno, na primjer, Stjepana Bobeka, koji je istina Hrvat, ali se ipak njegove dvije srebrne medalje teško može staviti u hrvatsku vitrinu.

To je slučaj kad jednako pravo imaju i jedni i drugi, jer je Bobek kao igrač već bio veličina u dresu Građanskog, dok je potpunu afirmaciju stekao kao prvotimac Partizana. Dakle, to su neki granični slučajevi kod kojih je logično da i Hrvatska i Jugoslavija/Srbija mogu tvrditi da je njihov.

Zdravko reić

 

Odličja

NOGOMET
zlato - Rim 1960., srebro - London 1948., Helsinki 1952., Melbourne 1956., bronca - Los Angeles 1984.
VATERPOLO
zlato - Meksiko 1968., Los Angeles 1984., Seul 1988., srebro - Helsinki 1952., Melbourne 1956., Tokio 1964., Moskva 1980.
KOŠARKA
muški: zlato - Moskva 1980., srebro - Meksiko 1968., Montreal 1976., Seul 1988., bronca - Los Angeles 1984.; žene: srebro - Seul 1988., bronca - Moskva 1980.,
RUKOMET
muški: zlato - Munchen 1972. Los Angeles 1984., bronca - Seul 1988.žene: zlato - Los Angeles 1984., srebro - Moskva 1980.
PLIVANJE
zlato i srebro - Đurđica Bjedov, Meksiko 1968.
BOKS
zlato - Mate Parlov, Munchen 1972., Ante Josipović, Los Angeles 1984., bronca - Damir Škaro, Seul 1988.
KAJAK/KANU
zlato i bronca - Matija Ljubek, Montreal 1976., zlato i srebro - dvojac, Los Angeles 1984.
VESLANJE
zlato - četverac Gusara, Helsinki 1952. bronca - dvojac s kormilarom Gusara, Moskva 1980.
HRVANJE
zlato - Vlado Lisjak, Los Angeles 1984.
STOLNI TENIS
srebrna - dubl, Seul 1988.
STRELJAŠTVO
zlato i bronca - Jasna Šekarić, Seul 1988.

Naslovnica Hrvatska