Novosti Hrvatska

Špurtilom i ostima

Davor Krile: EU obnavlja nacional socijalizam

Špurtilom i ostima
Vjerojatno ste nakon euroizbora već imali prilike pročitati mnoge mračne i zloguke tekstove kojima se upozorava na sve izraženiju fašizaciju ujedinjene Europe.

Brojne otvoreno nacističke i radikalno desne stranke antiimigrantskog predznaka svile su svoje crno gnijezdo u velebnim parlamentarnim zdanjima u Bruxellesu i Strasbourgu ili su barem u njima poduplale broj snesenih jaja. Kakvi će se strvinari izleći iz te recesijske generacije, hoće li moći međusobno surađivati usprkos teorijama krvi i tla koje im se međusobno često preklapaju i potiru? – pitanja su kojima odgovora ne nalazi još ni kristalna kugla.

Naš HČSP je, primjerice, u više nego bratskim odnosima s mađarskim Jobbikom premda ovi stalno iskazuju teritorijalne aspiracije prema dijelovima Slavonije i Međimurju.

Batinaši njemačkog NPD-a načelno ne vole Židove, Turke i Grke, no šef grčke Zlatne zore Ilias Kasidiaris svejedno ih poziva na suradnju i ljubav i ponosno nosi istetovirani kukasti križ na desnom ramenu.

Kad te Danica hvali

Pobratimstvo ekstremnih nacionalista katkad istinski nadilazi sve razumne granice, pa i one rasne. Sjetit ćete se, primjerice, kako su prije 2-3 godine Karamarkovo uhićenje Josipa Boljkovca zbog navodnih ratnih zločina u 2. svjetskom ratu spremno pozdravile sve viđenije četničke udruge u Srbiji.

Hapšenje vremešnog hrvatskog partizana i zajedničkog ustaško-četničkog neprijatelja među prvima je gromko pohvalila Danica Drašković, supruga vođe Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića, a onda i drugi ovlašteni branitelji kokarde s belim orlovima.

„Uhićenje Boljkovca je zakašnjela pravda, ali ipak pravda. To mi u Srbiji nećemo, izgleda, brzo dočekati, jer su partizani ovdje još na vlasti“ – izjavila je tada s neskrivenom zavisti životna družica čovjeka čijom su zaslugom četnici i partizani u Srbiji izjednačeni u svim pravima.

U pojedinim su se hrvatskim medijima ove četničke pohvale Karamarku i HDZ-u predstavljale kao izrazi „srpske podrške“.

Taj termin naprosto ne stoji: kuće oko Knina koje su pljačkane nakon „Oluje“ bile su srpske, dok je u ovom slučaju bila riječ isključivo o četnicima i četničkim udrugama koje svoje idejno opredjeljenje jasno i nedvosmisleno deklariraju.

Bez obzira na pravosudnu propast toga Karamarkova pothvata, uvijek je lijepo i ganutljivo kad neki hrvatski potez poluči neskrivene četničke simpatije.

To je zalog mira na ovim stranama i najava obnove dobrih odnosa između hrvatskih i srpskih fašista koje su partizani svojedobno krajnje nediplomatski narušili, pa su ih morali mukotrpno obnavljati u zadnjem ratu.

Nekad čak nije ni važno što neki potez naših političara uvijek ne nailazi na razumijevanje kod hrvatskih građana, ako su njime u dovoljnoj mjeri ganuti nedićevci, ljotićevci, šešeljevci ili draškovićevci.

Barossove poruke

Povijest je pokazala da četnici nerijetko bolje znaju što je hrvatski interes od samih Hrvata, a svaki njihov blagoslov nekoga hrvatskog poteza egzaktna je potvrda raskoši i svih skrivenih potencijala naše nacionalne pameti. Nezanemariv je i emocionalni profit: dobro je osjećati da niste sami u svijetu i da usprkos bezdušnoj Europi još nismo izgubili toplinu bradatog bratskog zagrljaja.

Zahvaljujući rezultatima zadnjih izbora, takvih iskrenih kolega i partnera imat ćemo napretek: jedina je nevolja što nikad ne znaš bi li te radije priklali ili zajedno s tobom jurišali na zajedničkog neprijatelja.

Osim nacističkih tendecija, po zadnjim pokazateljima dalo bi se lako zaključiti kako Europskoj uniji nešto nije dalek ni povratak u socijalizam.

Jutarnji list javlja kako će Europska komisija vrlo skoro objaviti preporuke Hrvatskoj za izlazak iz krize, a među njima je na prvome mjestu jačanje izvoza i proizvodnih pogona, te restrukturiranje velikih državnih tvrtki.

Mnogi domoljub i zagovornik apsolutne privatizacije time je nemalo zbunjen: dvadeset godina se u ime Europe i slobodnoga tržišta ovdje privatiziralo i uništavalo industrijske komplekse, da bi nas aktualna eurobirokracija sad odjednom usmjeravala na proizvodnju.

Četvrt stoljeća djelatno se zagovarala turističko-uslužna orijentacija naše zemlje kako bi privredom zadominirao uvozni lobi i trgovački tajkuni, da bi nas Europćani danas otvoreno upućivali da se okrenemo izvozu, premda rijetki još imaju što izvoziti.

Spoje li se ove Barossove retrogradne preporuke s europskim jačanjima neonacističkih snaga, laički zaključak je jasan: EU polako, ali sigurno obnavlja nacionalsocijalizam.

Davor Krile

Naslovnica Hrvatska