Novosti Hrvatska

MINISTARSTVO PRIPREMA MODEL

Linić briše dugove 100.000 najsiromašnijih građana

MINISTARSTVO PRIPREMA MODEL

Oko 40 tisuća građana trenutno ima blokiran račun zbog duga do dvije tisuće kuna

Nakon početnih informacija o tome da Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija i posebna Radna grupa rade na izradi zakona o osobnom bankrotu koji bi prezaduženim građanima omogućio izlazak iz “blokade računa”, u Ministarstvu financija još uvijek traže model kojim bi se najsiromašnijem dijelu dužnika omogućio brži izlazak iz problema.

Naime, podaci kažu kako od 307.406 “blokiranih” građana s ukupnim dugom od 24 milijarde kuna, prvih 100 dužnika duguje 4,3 milijarde kuna, dok, na primjer, oko 41 tisuća građana ima blokiran račun zbog duga do dvije tisuće kuna, a ukupan iznos tih blokada iznosi 42 milijuna kuna.

Trebalo bi pronaći model po kojemu bi se za tih 40 tisuća građana, pa možda za još 50-ak tisuća građana koji eventualno imaju dug do pet ili deset tisuća kuna u “trajanju” od preko godinu dana, omogućilo da se vjerovnici prema njima odnose socijalno osjetljivije nego prema ostalim građanima koji duguju veće svote novca i imaju veća primanja i imovinu.

Naravno, treba još napraviti detaljnu analizu da se vidi koliko zbilja ima građana koji duguju, na primjer, do pet ili deset tisuća kuna, koja je struktura tih dugova, tko su glavni vjerovnici, kakav je prihodovni i imovinski status tih građana, te kod kojih građana su dugovi stariji od godinu dana.

Imovinski status

Pa ako se pokaže da postoji od 40 do 100 tisuća građana koji imaju jako loš prihodovni i imovinski status, ako se dakle radi o ljudima koji su ostali bez posla pa zbog toga nisu mogli plaćati komunalije ili neki drugi trošak, da se pronađe model da se tim ljudima bar dio tog duga otpiše - kazao nam je izvor iz Ministarstva financija, dodajući kako će problem biti i određivanje i imovinskog statusa dužnika, jer još uvijek nisu sređene sve zemljišnje knjige.

“Ipak, mislim da u ovom slučaju treba gledati na to da ćemo pomoći velikom broju ljudi, a ako bude nekih grešaka, one se mogu naknadno ispraviti”, rekli su nam u Ministarstvu.

Cilj je, kako nam je rečeno, da se u roku od šest mjeseci najsiromašnijem dijelu građana koji jednostavno nemaju odakle platiti režije omogući “povratak u život”, a da se za ostatak bolje stojećih blokiranih dužnika primijeni klasični postupak osobnog bankrota kakav postoji u ostalim zemljama.

Uostalom, napominju u Ministarstvu financija, i vodstvo Međunarodnog monetarnog fonda je savjetovalo Hrvatskoj da se građanima omogući lakše i brže razduživanje, jer trenutna situacija ne samo da je loša za same dužnike, već to utječe na smanjenu potrošnju, a time i na stagnaciju gospodarstva.

Kažimo odmah da svakako treba pohvaliti namjeru Ministarstva financija da se dužnicima koji se nalaze u najgoroj egzistencijalnoj situaciji omogući “predstečajni postupak” u kojem bi vjerovnici pristali na otpis dijela ili cijelog duga, ali je veliko pitanje je li to moguće izvesti na pravno prihvatljiv način.

Naime, prvo je pitanje bi li se isti postupak primjenjivao na sve dužnike ili bi za najsiromašnije građane bio prihvaćen neki, kako je to Boris Lalovac, zamjenik ministra financija, kazao, “light postupak”. Odnosno, tu se postavlja pitanje o pravnoj jednakosti svih dužnika bez obzira na veličinu duga i imovinsko-prihodovni status.

Drugo pitanje odnosi se na to kako uopće vjerovnike, najvjerojatnije većinom komunalne tvrtke i telekome, “natjerati” da dužnicima oproste dug. Naime, ni u predstečajnim nagodbama za tvrtke ne postoji obveza koja bi većinske vjerovnike primorala na otpis duga, već se u tim postupcima radi o “dobroj volji”.

Nema prisile

Kako se moglo doznati, u “anketi” koju je provelo Ministarstvo financija među telekomima, komunalnim tvrtkama i bankama, njihov stav je većinom bio kako se država ne treba petljati u njihov odnos s dužnicima, te su izrazili stav da zakon o bankrotu treba postaviti tako da ne postoji nikakva prisila u “dogovoru” između vjerovnika i dužnika.

S tim se slaže i pravna struka, jer se tvrdi kako je nemoguće donijeti takve propise koji će vjerovnike “natjerati” da imaju drastično drugačiji pristup prema dugovima siromašnijeg dijela društva. U Ministarstvu financija su,dakle, upoznati sa svim preprekama na putu realizacije zakonskog projekta koji bi siromašnijim dužnicima omogućio oprost nekoliko tisuća kuna.
FRENKI LAUŠIĆ
FOTO: ILUSTRACIAJ CROPIX

Blokade računa teške 23 milijarde kuna

financijske institucije 14,5 milijardi kuna,

država 2,4 milijarde kuna,

telekomunikacijske tvrtke 713 milijuna kuna,

komunalni sektor 170 milijuna kuna,

ostale tvrtke 1,4 milijarde kuna,

državno odvjetništvo i sudovi 19 milijuna kuna,

javni bilježnici 725 tisuća kuna,

odvjetnici i sudski vještaci 278 milijuna kuna,

Centri za socijalnu skrb 2,5 milijuna kuna,

sindikati 1,5 milijuna kuna,

obrtnici 28 milijuna kuna,

zdravstvene institucije 5 milijuna kuna


Više od godine dana

Prema podacima za prosinac 2013., do 30 dana je trajala blokada računa za 19.758 građana u ukupnom iznosu od 161 milijun kuna glavnice, od 30 do 60 dana je bio blokiran račun za 12.217 građana s ukupnim iznosom od 155 milijuna kuna, od 60 do 180 dana je bio blokiran račun za 30.210 građana s dugom od 674 milijuna kuna, od šest mjeseci do godinu dana je bio blokiran račun za 29.429 građana u iznosu od 1,5 milijardi kuna, dok je duže od godinu dana bilo blokirano 208 tisuća građana s ukupnom glavnicom duga od 21,3 milijarde kuna.


Naslovnica Hrvatska